fbpx

Izborna kampanja Ursule von der Leyen postavlja pitanja u Bruxellesu

Politika - 12 travnja, 2024

Alexander Winterstein, koji trenutačno obnaša visok položaj u Glavnoj upravi Komisije za komunikacije, određen je za glasnogovornika kampanje Von der Leyen. Ovo je imenovanje značajan pokazatelj angažmana u stranačkoj politici i moglo bi dovesti do istraga.

Winterstein, 55-godišnji Austrijanac, dugogodišnji je europski državni službenik. Nekadašnji voditelj Odjela za ‘komunikacijsku politiku’ u Glavnoj upravi za tržišno natjecanje, bio je zamjenik glavnog glasnogovornika Europske komisije između 2015. i 2019. Prethodno je bio voditelj Jedinice za komunikacije i međuinstitucionalne odnose u Glavnoj upravi za tržišno natjecanje te je obnašao nekoliko dužnosti unutar istog odjela, uključujući i političke dužnosti pomoćnika glavnog ravnatelja.

Uzdignut na sadašnju poziciju u izvršnoj vlasti Europske unije s ranije uloge u Glavnoj upravi za politiku tržišnog natjecanja, Wintersteinovo unapređenje poklopilo se sa sastankom Europske pučke stranke u Bukureštu, koji je podržao Von der Leyen za još jedan mandat. Unatoč tome, trenutak ove promocije potaknuo je pozornost medija na tiskovnoj konferenciji Komisije.

Iako se Von der Leyen ne natječe za mjesto u parlamentu, pojavila se kao glavna kandidatkinja EPP-a za sljedećeg petogodišnjeg predsjedanja Komisijom. Prema načelu Spitzenkandidaten, pobjednička stranka ima privilegiju nominirati svog vodećeg kandidata za čelo izvršne vlasti EU-a. U scenariju iz 2019. Von der Leyen nije bila Spitzenkandidat, što je dovelo do parlamentarnih sporova oko njezina imenovanja od strane čelnika EU-a.

Von der Leyen se ovom prilikom odlučila aktivno uključiti u izbornu borbu. Tijekom kongresa početkom ožujka u Bukureštu, ostala je bez izazova i proglašena je glavnim kandidatom EPP-a, čime je službeno ušla u izbornu borbu, s očekivanjima da će se uključiti u rasprave, medijske angažmane i političke skupštine kao glavni kandidat.

Kako bi se ublažili mogući sukobi između njezine kandidature i njezine nezavisne uloge predsjednice Povjerenstva, uspostavljeni su protokoli koji jasno razgraničavaju te dvije uloge. Mjere uključuju uspostavljanje zasebnih profila na društvenim mrežama, održavanje dostupnosti za službene zadatke i zabranu korištenja resursa EU-a za kampanje.

Bjoern Seibert, poznati influencer iz Bruxellesa, dobio je zadatak voditi kampanju. Unatoč tome, poštivanje utvrđenih protokola zahtijeva od Seiberta da uzme dopust od svoje uloge glavnog pomoćnika Von der Leyen u Komisiji tijekom razdoblja europskih izbora.

Rješavajući potencijalna osporavanja u vezi sa Seibertovim imenovanjem, Komisija je pojasnila da su ti protokoli ograničeni na izborno razdoblje. Štoviše, Komisija je ponovno potvrdila da je Wintersteinov odabir prošao kroz standardne postupke.

Anthony Whelan, digitalni strateg Von der Leyen, imenovan je privremenim šefom stožera, koji će zamijeniti Seiberta tijekom razdoblja kampanje.

Ursula von der Leyen, njemačka državnica rođena 8. listopada 1958. u Bruxellesu, Belgija, povezana je s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) i može se pohvaliti hvalevrijednom političkom putanjom.

Njezino akademsko putovanje obuhvaća ekonomiju na Sveučilištu u Göttingenu i medicinu na Sveučilištu u Hannoveru, a kulminiralo je doktoratom medicine. Prelaskom iz liječničke profesije otisnula se u politiku.

Služeći kao predstavnica Hannovera u njemačkom Bundestagu od 2005. do 2019., njezin je mandat uključivao razne ministarske dužnosti, poput nadzora obiteljskih pitanja, starijih građana, žena i mladih između 2005. i 2009. te rada i socijalnih pitanja od 2009. do 2013.

Godine 2013. napravila je novi korak kao prva njemačka ministrica obrane, a tu je ulogu zadržala do 2019. godine.

Von der Leyen postala je predsjednica Europske komisije 2019., što ju je označilo kao prvu predsjednicu te institucije, naslijedivši Jean-Claudea Junckera 1. prosinca 2019.

Njezina je nominacija izazvala kontroverze, odudarajući od uobičajenog postupka nominacije Spitzenkandidaten, a umjesto toga njezinu je kandidaturu predložilo Europsko vijeće, koje se sastoji od čelnika država i vlada EU-a.

Uspostava ‘uršulanske većine’ prvenstveno je uključivala Europsku pučku stranku, Progresivni savez socijalista i demokrata te liberale.