Ujedinjeno Kraljevstvo i “ne-Brexit”: Ekonomski izgledi i nove geopolitičke ravnoteže

Politika - 6. studenoga 2026.

Deset godina nakon referenduma 2016. i šest godina od formalnog izlaska iz Europske unije, mogućnost povratka Ujedinjenog Kraljevstva europskom projektu ponovno je zauzela središnje mjesto u europskoj političkoj debati. Britanski premijer Andy Burnham priznao je potrebu za ponovnom procjenom učinaka Brexita, opisujući njegov ukupni ishod kao uglavnom negativan. Tijekom konferencije Laburističke stranke u Liverpoolu i u intervjuu za BBC Radio 4, premijer je najavio svoju namjeru da zemlji predstavi različite alternative za uspostavljanje stabilnog odnosa s Bruxellesom – bez isključivanja budućeg pristupanja Uniji. Burnham smatra približavanje Europi strateškom nužnošću za obnovu rasta i prosperiteta, napominjući da neizvjesnost u vezi s odnosom Ujedinjenog Kraljevstva s europskim tržištem ometa dugoročno ekonomsko planiranje. Iako je izrazio osobnu nadu za povratak u EU tijekom svog života, pojasnio je da to nije neposredni cilj, potvrđujući obveze koje je Laburistička stranka preuzela za tekući parlamentarni mandat. Ova promjena stava označava značajno odstupanje od izbornog programa iz 2024., koji je izričito isključivao ponovno pridruživanje Uniji, jedinstveno tržište ili carinsku uniju, kao i obnovu slobodnog kretanja.

INSTITUCIONALNE ALTERNATIVE I EUROPSKI KONSENZUS

Britanska vlada morat će procijeniti četiri moguća puta: održavanje postojećeg aranžmana, pregovore o carinskoj uniji, ponovno pridruživanje jedinstvenom tržištu ili ponovno podnošenje zahtjeva za članstvo u EU. Mogućnost carinske unije odražava prijedloge koje je prethodno iznio bivši ministar financija George Osborne, dok se povratak jedinstvenom tržištu poklapa sa stavom koji su dugo zagovarali liberalni demokrati. Novootkrivena otvorenost Londona dobila je podršku Francuske i Španjolske. Predsjednik Emmanuel Macron pozdravio je mogućnost britanskog povratka, tvrdeći da bi to bilo korisno i za Ujedinjeno Kraljevstvo i za Europu. Španjolski premijer Pedro Sánchez također je Brexit opisao kao značajan gubitak za britanski narod i za europske integracije, navodeći da bi Madrid bio otvoren za povratak Londona. Macron je, međutim, istaknuo temeljno načelo: jedinstveno tržište ne dopušta selektivan izbor ekonomskih koristi, a istovremeno isključuje obveze povezane s drugim slobodama.

EKONOMSKI UTJECAJ: TRGOVINA, PRODUKTIVNOST I ZAPOSLENOST

Ekonomski izgledi primarna su motivacija za potencijalno približavanje. Ured za proračunsku odgovornost Ujedinjenog Kraljevstva procjenjuje da će Brexit dugoročno smanjiti intenzitet trgovine za otprilike 15% u usporedbi sa scenarijem u kojem bi Ujedinjeno Kraljevstvo ostalo u EU-u i smanjiti potencijalnu produktivnost za oko 4%. Potencijalni povratak mogao bi preokrenuti barem neke od ovih trendova. Smanjenje carinskih provjera i birokratskih zahtjeva uvedenih od 2021. olakšalo bi trgovinu između britanskih i europskih poduzeća, smanjujući administrativne troškove i vrijeme prijevoza. Roba bi mogla cirkulirati s manje formalnosti, poboljšavajući integraciju lanaca opskrbe. Nadalje, vraćanje slobodnog kretanja radnika moglo bi pomoći u rješavanju nedostatka osoblja u sektorima kao što su zdravstvo, logistika i poljoprivreda. Za građane, približavanje bi moglo značiti mogućnost putovanja samo s osobnom iskaznicom, ukidanje elektroničkih viza i naknada za roaming te ponovno uvođenje Europske kartice zdravstvenog osiguranja. Međutim, te bi pogodnosti ovisile o specifičnim uvjetima koji su stvarno dogovoreni.

MOGUĆI UVJETI ZA POVRAT

Institucionalni put ostaje složen. Prema Catherine Barnard, profesorici prava Europske unije na Sveučilištu u Cambridgeu, novi referendum mogao bi Bruxellesu pružiti jasan, konsolidiran izraz volje britanske javnosti. Iako bi vlada, teoretski, mogla podnijeti zahtjev za članstvo bez nužnog održavanja novog referenduma, to bi moglo biti politički svrsishodno. Procjene sugeriraju vremenski okvir od pet do deset godina, uzimajući u obzir pregovore i proces ratifikacije od strane država članica. Sam Brexit trajao je četiri godine od početka procesa 2017. do službenog izlaska u siječnju 2020. Nadalje, London bi trebao ispuniti Kopenhagenske kriterije iz 1993., koji se odnose na demokraciju, funkcionalno tržišno gospodarstvo i sposobnost provedbe prava EU. Među najosjetljivijim pitanjima su pristupanje Schengenskom prostoru i usvajanje eura – uvjeti koji bi Ujedinjeno Kraljevstvo mogli lišiti prethodnih “izuzeća”, uključujući ono koje se odnosi na jedinstvenu valutu.

GEOPOLITIČKE POSLJEDICE ZA EUROPU

Britanski povratak imao bi implikacije koje se protežu daleko izvan ekonomske sfere. Integracija londonskih vojnih, diplomatskih i strateških sposobnosti ojačala bi položaj Unije u odnosu na globalne sile poput Sjedinjenih Država i Kine, povećavajući sposobnost Europe da vrši utjecaj u međunarodnim pregovorima. Na taj bi način Ujedinjeno Kraljevstvo pomoglo u jačanju strateške autonomije kontinenta i popravljanju podjela koje su se pojavile s Brexitom. Strateško partnerstvo pokrenuto između Londona i Bruxellesa u svibnju 2025. već je uvelo fazu približavanja. Sljedeći bilateralni summit, koji se očekuje do kraja godine, mogao bi transformirati ovu dinamiku u širu raspravu o zajedničkoj institucionalnoj budućnosti. Unatoč svemu, još nije donesena konačna odluka: potencijalni “ponovni pristup” – ili “odjava” – ovisit će o britanskoj političkoj volji, uvjetima koje je postavio EU i spremnosti Londona da prihvati zajedničke obveze bez ikakvih posebnih privilegija.