Subscribe
Europska unija donijela je odluku o korištenju ruske imovine zamrznute u njezinim bankama za obnovu Ukrajine, nakon dugih rasprava o pravnim preprekama za tako važnu odluku. Još nije jasno kako će se ova odluka u cijelosti provesti, ali među državama članicama postoji dogovor o višefaznom planu koji u biti predviđa korištenje prihoda od “poreza” te imovine.
Ukrajina je prošle godine već dobila 600 milijuna dolara od belgijskog poreza na kamate koje je ta imovina generirala. Također je primila milijune dolara iz SAD-a, novac koji je zaplijenjen s računa ruskog oligarha. Ukrajinska poslijeratna “velika obnova” zahtijeva ogromna sredstva, novac koji bi, u teoriji, trebale zajednički mobilizirati vlade i privatni investitori. Kako su ovi drugi još uvijek “plašljivi” i ništa ne obećavaju, teret pada na prve. “Mala rekonstrukcija” već je započela paralelno s bombardiranjem, a EU – koja želi preuzeti vodeću ulogu u naporima za obnovu – već je iscrpljena krizama posljednjih godina i potrošnjom koju je potrošila kako bi pomogla Kijevu da se odupre tome daleko. Stoga bi korištenje zamrznute ruske imovine moglo postati jedan od glavnih izvora za poticanje takozvanog “Marshallova plana za Ukrajinu”.
“Mislim da postoji ogromna nada da bi ruska državna imovina mogla postati lak izvor financiranja”, istaknula je posebna američka predstavnica za gospodarski oporavak u Ukrajini Penny Pritzker na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
EU neće konfiscirati rusku imovinu, već samo novac koji proizvedu
Prema službenom priopćenju belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a, države bloka EU-a složile su se usmjeriti prihode od ruske imovine zamrznute na teritoriju Unije za obnovu Ukrajine. Dužnosnik EU-a, koji je želio ostati anoniman s obrazloženjem da sporazum još nije ratificiran, kako je citirao Associated Press, rekao je da će to “omogućiti prikupljanje izvanrednih prihoda stvorenih od zamrznute imovine kako bi se počelo poduprijeti obnova Ukrajine “.
EU je zamrznula 200 milijardi dolara vrijednu imovinu Središnje banke Rusije, koja se većinom drži u Belgiji i kojom upravlja klirinška kuća Euroclear. Ta imovina predstavlja najveći “dio kolača” novca koji je zamrznut na ruskim računima u sklopu sankcija uvedenih Moskvi nakon izbijanja sukoba u Ukrajini. Ukupna imovina zamrznuta u Rusiji od strane svih zemalja koje su se pridružile sankcijama iznosi nešto manje od 300 milijardi dolara. Povrh toga, još 19 milijardi dolara zamrznuto je na računima ruskih oligarha.
Glavna prepreka zapljeni ruske imovine je trenutno europsko zakonodavstvo, koje dopušta takvu mjeru samo u slučajevima kada su iznosi stečeni kao rezultat kaznenog djela ili je osoba koja ih je stekla osuđena za kazneno djelo. To je glavni razlog zašto su razgovori o tom pitanju zapeli u bloku EU, dok SAD od ljeta poziva i EU i zemlje G7 da riješe to pitanje, ističući da se takva mjera može poduzeti samo “kroz zajednička odluka”. No mjeru oduzimanja odbilo je nekoliko europskih zemalja, uključujući Njemačku i Francusku, koje strahuju da bi je njihovi pravni sustavi mogli poništiti kao protuustavnu na temelju toga što krši vlasnička prava. Istodobno, nekoliko je glasova upozorilo da takva mjera riskira uznemirivanje međunarodnih tržišta i slabljenje eura. Europske središnje banke bile su skeptične oko postavljanja pravnog presedana koji bi mogao potaknuti zemlje koje nisu u prijateljskim odnosima sa Zapadom da povuku rezerve i u konačnici potkopaju globalnu financijsku stabilnost.
Moskva prijeti odmazdom: i ona može konfiscirati
Posljednje, ali ne manje važno, Moskva je zaprijetila sličnim mjerama ako se ideja provede. Prema izračunima ruske novinske agencije Ria, koje navodi Reuters, Kremlj također ima popis američke, europske i druge zapadne imovine koju bi mogao zaplijeniti. Iako manja, njihova je vrijednost usporediva s onom ruske imovine u zapadnim bankama: 288 milijardi dolara. A predsjednik Putin je pokazao da misli ozbiljno. Prošle je godine naredio zapljenu imovine OMV-a i Winterhalla Dea iz ruskih banaka.
Plan je razborit, kako bi se izbjeglo uključivanje odvjetnika
Stoga se činilo da je jedino rješenje nametanje “poreza na nepredviđene prihode” na zamrznutu rusku imovinu, usmjerenog točno na iznose jednake iznosima koje proizvode. Ali čak i to je trebalo učiniti s oprezom kako bi se izbjegao pravni zastoj. Zbog toga je Europska komisija predložila da upravitelji depozitima, kao što je Euroclear, odvoje kamate ili dobit ostvarenu tim sredstvima i blokiraju ih na zasebnom računu. Tek bi u drugoj fazi europska izvršna vlast dala prijedlog za reguliranje oduzimanja i korištenja tih prihoda. Plan koji je predložio Bruxelles pokriva samo rusku državnu imovinu, ne i onu na privatnim računima.
Samo prošle godine imovina Ruske središnje banke na europskim računima iznosila je 3 milijarde eura, a procjene sugeriraju da bi to moglo porasti na 15 milijardi eura godišnje, ovisno o fluktuacijama kamatnih stopa. Belgija je već oporezovala dobit i kamate ostvarene imovinom kojom upravlja Euroclear i već je prebacila 600 milijuna u Ukrajinu. Premijer Alexander De Croo obećao je da će Ukrajina dobiti dodatnih 1,7 milijardi eura od tog novca 2024.
Oprez EU-a po pitanju zapljene ruske imovine ne znači da neće oklijevati podržati – sada i u budućnosti – obnovu Ukrajine. Naprotiv, Bruxelles je spreman preuzeti vodeću ulogu u obnovi Ukrajine i smatra da EU mora učiniti za Ukrajinu ono što su SAD učinile za Zapadnu Europu nakon Drugog svjetskog rata. Poručuju to njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednica EK Ursula von der Leyen. Dodajući da će buduće investicije EU bloka u Ukrajini biti povezane s reformama koje će poduprijeti njezin europski kurs.
EU već daje značajan doprinos obnovi Ukrajine, koja je u tijeku. Od početka rata EU, njezine države članice i europske financijske institucije dodijelile su 67,7 milijardi eura financijske, humanitarne, hitne, proračunske i vojne potpore. Krajem prošle godine uspostavljen je ‘Instrument za potporu Ukrajini’ kao dio višegodišnjeg dodatka proračunu koji sadrži 50 milijardi eura sredstava za razdoblje 2024.-2027.
SAD su ga već zaplijenile. Od oligarha
Za razliku od EU-a, novac koji su SAD prebacile u Ukrajinu dolazi od zapljene novca na računima ruskog oligarha osuđenog zbog izbjegavanja sankcija. Iznos je malen u usporedbi sa 600 milijuna eura koje nudi Belgija, ali cjelokupni potencijal Washingtonske konfiskacije znatno je smanjen u usporedbi s imovinom na europskim računima, sa samo oko 5 milijardi eura u američkim bankama, navodi Kyiv Independent.
Ukrajini će nakon rata trebati najmanje 400 milijardi eura, prema procjenama Svjetske banke, što je dvostruko više od prijeratnog BDP-a zemlje. Kako bi uvjerio investitore – vlade i privatne subjekte – da sudjeluju u obnovi, predsjednik Zelenski treba plan, pa je već angažirao dva diva financijskog svijeta, američke tvrtke Black Rock i JP Morgan, da ga savjetuju kako privući novac i kako ga potrošiti. Ono što je bitno je da postoji “Marshallov plan” za Ukrajinu.