Subscribe
Benjamin Netanyahu, izraelski premijer, nije pobijedio na zakonodavnim izborima 27. listopada 2026., ali ih nije ni izgubio. To je bilo izvanredno za najdugovječnijeg premijera u povijesti Izraela, koji je bio na dužnosti 7. listopada 2023., kada je masovni sigurnosni propust omogućio teroristima Hamasa iz Gaze da ubiju 1200 Izraelaca i uzmu 250 talaca. Netanyahu je još jednom pokazao da je preživjeli. Machiavelli je primijetio da uspješan vođa mora biti lisica da prepozna zamke i lav da uplaši vukove. Netanyahu je svakako oboje, lukav kao lisica i snažan kao lav, dok njegova zemlja ima mnogo vukova s kojima se mora uhvatiti u koštac. Međunarodna ga publika kritizira zbog kršenja starog pravila da se Židovima ne bi trebalo dopustiti da se brane, a kamoli da pobjeđuju u ratovima. Čini se da njegovi kritičari ne shvaćaju da je i njegov glavni izazivač, Gadi Eisenkot, također lav. On je bivši general, zapravo načelnik stožera Izraelskih obrambenih snaga četiri godine. Ako uspije zamijeniti Netanyahua na mjestu premijera, povući će iste poteze koji su Netanyahua učinili nepopularnim među zapadnom inteligencijom.
Poslovni čovjek i ratnik
Za razliku od mnogih političkih lisica, Netanyahu ima principe. On je cionist, što znači da vjeruje u židovsku nacionalnu državu u drevnoj židovskoj domovini. Rođen u Tel Avivu 1949. godine, bio je sin cijenjenog povjesničara koji je neko vrijeme predavao u SAD-u. Nakon američke srednje škole, vratio se u Izrael 1967. kako bi se prijavio u IDF, gdje je ranjen tijekom spašavanja 90 talaca 1972. godine. Njegov brat Yonatan poginuo je dok je vodio smjelo spašavanje 102 taoca u ugandskoj zračnoj luci Entebbe 1976. godine. Netanyahu je završio dva studija na MIT-u, neko vrijeme radio u financijama, a u Izrael se vratio 1978. godine. Od 1984. do 1988. bio je izraelski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima. Po povratku u Izrael pridružio se stranci Likud, koja kombinira nacionalizam s ekonomskim liberalizmom. Godine 1996. Netanyahu je postao premijer i krenuo je u liberalizaciju gospodarstva, zauzimajući pritom čvrst stav protiv terorizma. U oporbi od 1999. do 2002. godine, potom je obnašao dužnost ministra vanjskih poslova, a zatim i ministra financija, nastavljajući napore za liberalizaciju gospodarstva. Privatizirao je, deregulirao i smanjio poreze, smanjivši najvišu stopu poreza na dohodak sa 64 na 44 posto i stopu poreza na dobit s 36 na 18 posto. Međutim, 2005. godine Netanyahu je dao ostavku u znak prosvjeda protiv povlačenja izraelskih snaga iz Gaze.
Ni u sobi za sastanke ni u spavaćoj sobi
Nakon što je bio u oporbi od 2005. do 2009., Netanyahu je do danas obnašao dužnost izraelskog premijera, osim u kratkom razdoblju. Pod Netanyahuom, stranka Likud provodi politiku da vlada ne bi trebala ulaziti ni u salu za sastanke ni u spavaću sobu. Primjerice, sadašnji predsjednik Knesseta, Amir Ohana, član Likuda, otvoreno je homoseksualac. Ironično, Arapi u Izraelu jedini su Arapi na svijetu koji mogu glasati na slobodnim izborima. Netanyahu vjeruje u sigurnost kroz dovoljnu snagu da uplaši vukove, dok njegovi protivnici vjeruju u sigurnost kroz pregovore s vukovima. Dok je napad Hamasa na Izrael 2023. bio sigurnosni neuspjeh, Izraelci su od tada nizali vojni uspjeh. Zbrisali su vodstvo dviju terorističkih organizacija na izraelskim granicama, Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanonu, te su, u suradnji s američkim snagama, ubili većinu iranskog vodstva u jednom napadu na Teheran. Zajedno su SAD i Izrael uglavnom onesposobili iranski nuklearni program. U međuvremenu, nijedna od tri arapske zemlje koje su potpisale Abrahamove sporazume 2020. – Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Maroko – nisu ih napustile.
Procvat gospodarstva
Netanyahu je bio u pravu 2005. da je povlačenje izraelskih snaga iz Gaze preuranjeno, a vjerojatno je i sada u pravu da takozvano dvodržavno rješenje sukoba između Arapa i Židova nije izvedivo. Izraelski predsjednik zatražio je od svog suparnika, Eisenkota, da formira vladu. Bez obzira uspije li ili ne, Netanyahuova postignuća uključuju snažnu državu i procvat gospodarstva, za koje se predviđa da će ove godine porasti za pet posto.