Subscribe
Povjerenje birača u institucije Europske unije posljednjih je godina u stalnom padu, pokazuje nedavno objavljena anketa koju je naručio ECR.
Najveći postotak ispitanika – gotovo 40% – reklo je da bi željeli da države članice imaju više ovlasti nego tijela Europske unije. Jedno od područja za koje značajan postotak glasača vjeruje da bi države članice trebale imati veću riječ su migracije. Iako je više ljudi reklo da bi migracijske politike trebale biti rezervat Europske komisije nego što je reklo da bi države članice trebale imati više ovlasti nego što ih trenutno imaju po tom pitanju, postoci su otprilike jednaki – 41% odnosno 40%. Ogromna većina desničarskih glasača u dvjema europskim političkim skupinama Europski konzervativci i reformisti (ECR) i Identitet i demokracija (ID) kažu da bi države članice trebale dobiti više ovlasti nego što ih trenutno imaju. Većina birača u ove dvije skupine zastupnika u Europskom parlamentu također vjeruje da bi države članice trebale imati odlučujuću moć nad migracijskom politikom. Gledamo li po zemljama, ovaj trend je izraženiji u zemljama istočne Europe i Francuskoj. Ti su trendovi analizirani i po zemljopisnoj regiji i po biračkom tijelu svake od političkih skupina koje su trenutno zastupljene u Europskom parlamentu – EPP (Grupa Europske pučke stranke – Kršćanski demokrati), S&D (Grupa Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu), Renew (Obnovi Europu), ECR, ID, Europski zeleni i Ujedinjena ljevica (Gauche Unitaire Europeenne/Gauche Verte Nordique) – GUE/NGL.
Podaci su prikupljeni prema pet geografskih regija: Njemačkoj, Francuskoj, istočnim zemljama – (baltičke države, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska i Slovenija), nordijskim zemljama – Švedska, Danska, Finska, Belgija , Nizozemska, Luksemburg, Irska i Austrija) i južne zemlje – Španjolska, Italija, Portugal, Grčka, Malta i Cipar. Istraživanje je provedeno u ime ECR-a između 28. ožujka i 8. travnja metodom CAWI na ukupnom uzorku od 5000 ljudi u svih 27 država članica.
Povjerenje u tijela Europske unije pada
Većina ispitanika u anketi smatra da europskim tijelima treba oduzeti ovlasti i prenijeti ih na države članice – 37 posto, dok se 25 posto zalaže za suprotno, smatrajući da bi nacije trebale imati manje ovlasti. 17% ispitanika u anketi smatra da je stanje dobro ovakvo kakvo je sada, dok 21% kaže da ne zna kako bi moglo biti bolje.
Gledajući podatke ankete po strankama, velika većina glasača ECR-a – 63% i glasača ID-a – 62% vjeruje da bi države članice trebale dobiti više ovlasti u svojim odnosima s EU-om nego što ih trenutno imaju. GUE/NGL je u sredini s 38% biračkog tijela. Na drugom kraju ljestvice, najmanji postotak birača koji se slažu s takvom hipotezom su među glasačima S&D-a – 24% i Zelenih – 23%. Više od polovice glasača EPP-a i Renew-a smatra da bi Europska unija trebala imati veću moć ili da je trenutna situacija u redu. EPP i Renew s 33 odnosno 31. U slučaju ovih stranaka, postoci birača koji misle da bi EU trebala imati više ovlasti otprilike su jednaki onima koji bi se odlučili za više ovlasti država članica: 33% odnosno 31% prema 32% odnosno 35%. Ipak, značajni su postoci onih koji žele zadržati status quo – 23% EPP i 22% Renew.
Potpuno drugačija je situacija birača ECR-a, njih 63% smatra da ovlasti EU treba smanjiti, a samo 22% da ih treba povećati, a samo 7% da je dobro ovako kako je. Postotak neodlučnih je 8%. Isti je trend i unutar biračkog tijela ID-a, gdje 62% želi više ovlasti za zemlje članice i samo 13% za EU, a 9% se slaže s trenutnim stanjem. Što se tiče buduće koalicije za imenovanje članova Europske komisije, ukupno gledano, većina europskih glasača – 40% – preferira trenutnu vladajuću koaliciju u Europskom parlamentu, koja okuplja S&D, EPP i Renew. No, svaki četvrti želi koaliciju desnog centra EPP-a, ECR-a i ID-a. Značajan je i postotak neodlučnih, koji čini oko trećinu – 32%.
68% birača želi koaliciju: ECR, ID i EPP
Ovu opciju koalicije ECR-a, ID-a i EPP-a preferira velika većina glasača ECR-a – 68%. Samo 15% bi željelo da članove Europske komisije imenuje koalicija lijevog centra ili centra. Velika većina birača S&D-a – 80%, ali i Gue/Ngl – 63%, Europski zeleni – 58% i Renew – 50% voljeli bi da stranke koje su dosad vodile EU nastave voditi iu sljedećem mandatu. U sredini ljestvice je EPP čije biračko tijelo želi tek nešto više od 30%.
Na drugom kraju ljestvice, većina birača ECR-a i ID-a želi koaliciju koja uključuje EPP kao i ove stranke (68% – ECR i 62% – ID). Ipak, značajan je udio neodlučnih birača – preko trećine (32%). Najviše neodlučnih je u zemljama istočne Europe – 40 posto – no tom postotku je blizu Francuska s 37 posto, a Njemačka preko trećine (31 posto). Koalicija S&D – EPP – Renew ima najviše pristalica u južnim zemljama, posebice Italiji i Španjolskoj, gdje čine polovicu birača (50% odnosno 51%). Jaka podijeljenost u stavovima o tome tko bi trebao odlučivati o migracijskim politikama; Konzervativci biraju države članice Sve u svemu, postotak ispitanika koji kažu da bi Europska komisija trebala imati najvažniju ulogu u migracijskim politikama gotovo je jednak postotku onih koji misle da bi države članice trebale odlučivati o migracijskim politikama: 41% naspram 40%. Daljnjih 19% bilo je neodlučno, rekavši da ne znaju tko bi trebao imati posljednju riječ…
Po zemljama, najveći postotak ispitanika koji su preferirali države članice u odnosu na ovo pitanje bile su istočne zemlje – 57% i Francuska – 52%, dok je Europsku komisiju preferiralo najviše ispitanika u Italiji – 61%, Španjolskoj – 59% i južnoj zemlje – 58%.
Što se tiče stranaka, Europsku komisiju preferira većina glasača S&D-a – 63%, Europskih zelenih – 58% i Renew – 52%. Biračko tijelo GUE/NGL-a i EPP-a također je podijeljeno po ovom pitanju, ali većina glasača u tim strankama preferira da EK donosi odluke o migracijama (51% odnosno 49%). S druge strane, većina glasača ID-a, kao i glasača ECR-a, voljela bi da države članice imaju veću moć odlučivanja o migracijama. Postotak birača ID-a i ECR-a koji su to rekli bio je 64%, odnosno 58%.
Više od polovice Europljana ima negativno mišljenje o migracijskim politikama EU-a
Unutar biračkog tijela ECR-a postotak onih koji smatraju da bi Europska komisija trebala imati veću ulogu u ovom području je 33%, a postotak onih koji ne žele odgovoriti – 9%. Nezadovoljstvo migracijskom politikom Europske unije među građanima 27 zemalja EU odražava se iu drugom istraživanju koje je prije dva mjeseca objavio Euronews. Prema istraživanju, više od polovice Europljana ima negativno mišljenje o tome, a 71% bi željelo strože granične kontrole. Prema anketi, samo 16 posto ispitanika pozitivno je ocijenilo ove politike, dok njih 32 posto nije imalo ni pozitivno ni negativno mišljenje. U svim ispitanim zemljama negativna mišljenja su veća od pozitivnih: Francuzi (62%), Austrijanci (60%) i Mađari (58%) su najkritičniji, a Danska (26%), Rumunjska (27%) i Finska (32 %) imaju najniže stope negativnih mišljenja.
Ovogodišnji izbori za Europski parlament održavaju se od 6. do 9. lipnja. Europski parlament jedina je izravno izabrana transnacionalna skupština na svijetu. Zastupnici u Europskom parlamentu odlučuju o zakonima koji utječu na živote građana EU-a (od potpore gospodarstvu do borbe protiv siromaštva i klimatskih promjena do sigurnosnih pitanja).