Subscribe
Sicilijanski vikend od 17. do 19. srpnja bit će domaćin jednog od najiščekivanijih događaja ovog ljeta – Europskih dana osvješćivanja: Sigurnije Mediteran za jaču Europu – koji će se održati u Cataniji i Palermu, ključnim gradovima najvećeg i najidiličnijeg otoka na Mediteranu. Članovi talijanske vlade, zastupnici u Europskom parlamentu, nacionalni zastupnici iz nekoliko europskih zemalja, visoki dužnosnici sicilijanske lokalne samouprave, kao i novinari i predstavnici raznih instituta i think-tankova okupit će se kako bi raspravljali na jednom od onih mjesta u Europi – i ne samo – koja će vam zauvijek ostati urezana u sjećanje. Poput prekrasnog sna koji biste poželjeli nastaviti sanjati.
Ne samo sjaj jedinstvenih krajolika i čudo drevnih nalazišta i mozaika, već prije svega autentično iskustvo onoga što ovaj svijet predstavlja – pravi bastion europskog identiteta, klasične ljepote i kršćanske vjere, mjesto koje je rodilo čuda i civilizaciju.
Mediteranska regija ne predstavlja samo živu povijest, već i ključno upozorenje civilizaciji; ona je ujedno snažan poziv na povratak korijenima, prirodnom redu i razumu, te ključni signal u vezi s imperativnom potrebom da se odgovori na apokaliptične izazove našeg vremena. Koliko je važno da mediteranski bazen bude sigurniji, kako bi Stari kontinent zaista bio sigurniji i jači – pitanje koje će zasigurno potaknuti žive rasprave tijekom ovih vrućih ljetnih dana na obali Sicilije.
Jedan od dugo očekivanih panela na događaju u Cataniji bit će onaj pod nazivom „Mediteran kao zajednička europska kulturna baština“, koji će se održati u subotu ujutro, 18. srpnja.
Kad govorimo o kulturnoj baštini, jedna od prvih riječi koja nam pada na pamet je konzervativizam . Ljevica je ta koja dijeli i etiketira, ali neke su stvari kristalno jasne. Konzervativac, realist, je onaj koji cijeni baštinu, onaj koji razumije ključnu važnost očuvanja autentičnosti i vrijednosti koje su izgradile civilizaciju. Progresivac mrzi baštinu i prezire ljepotu svakim vlaknom svog bića.
Mediteran je bio i ostaje Mare Nostrum , „unutarnje“ more kršćanskog svijeta; no osim svog jedinstvenog geografskog značaja, cijela mediteranska regija predstavlja neusporedivo intelektualno bogatstvo – tisućljeća mudrosti i kreativnosti, trajne korijene naše civilizacije. Te korijene i one kulturne tradicije koje krajnja ljevica, pseudoliberalci i hiperglobalisti nastoje iskorijeniti ili barem razvodniti. Filozofi, kipovi, mitovi – jedinstveno nasljeđe koje hrabrom novom svijetu više nije potrebno jednostavno zato što pripada prošlosti. U ime utopije ništa manje opasne od marksističko-lenjinističke utopije, kultura otkazivanja ima za cilj izbrisati tisuće godina intelektualnog razvoja i postignuća bez kojih današnja civilizacija ne bi postojala.
Kakav upečatljiv kontrast između raznolikosti bogatstva koje smo naslijedili od Grka i Rimljana i „raznolikosti“ koju danas donose milijuni tražitelja azila – „u potrazi za boljim svijetom“ u sve prestrašenijoj Europi. Kakav snažan kontrast između inovativnog duha naših predaka i barbarstva onih koji nastoje unakaziti svijet koji su osvojili.
Ipak, nemojmo biti previše optimistični: mediteranska baština se ne čuva divljenjem antičkom kazalištu u Taormini ili veličanstvenoj Akropoli u Ateni, već snažnom podrškom obiteljima i budućim generacijama, čvrstim ispovijedanjem naše vjere i buđenjem naroda koji su shvatili da apsolutno nema vremena za gubljenje. Povratak vrijednostima znači stalnu borbu za vraćanje sigurnosti tamo gdje se čini da više ne postoji.
Pitanje koje si trebamo postaviti jest: Što želimo da naša djeca naslijede? Ljepotu koju je ova generacija naslijedila ili ružnoću i razaranje koje su donijeli osvajači.
Tone stranica su napisane o tome što je mediteranski bazen ponudio svijetu u smislu kulture, umjetnosti i mudrosti. Ipak, rasprava o ovoj temi – poput panela koji je organizirala stranka ECR na Siciliji – uvijek će biti dobrodošla.