Nova anketa pruža ključne uvide u pitanja migracija

Politika - 19 rujna, 2022

Migracije su se pretvorile u vrlo sporno pitanje u Europi. Dok se u Sjevernoj Americi migracija pretvorila u motor rasta i društvenog prosperiteta, u Europi je postala crvena linija između suprotstavljenih političkih snaga. Ova napetost hrani, u mnogim slučajevima, ideološki pristup koji nema mnogo veze s uravnoteženom procjenom troškova i koristi bilo kakvog legalnog – i naglašavam legalnog – prijema novih migranata. Kao dokaz ovog sve raširenijeg ideološkog pristupa, jedva da postoji bilo kakva rasprava usmjerena na razmatranje kako poboljšati integraciju migranata u naša društva ili ih bolje opremiti za uključivanje na tržište rada.

U tom kontekstu, ECR je naručio anketu koja sažima percepcije reprezentativnog uzorka iz Italije, Francuske, Njemačke i Španjolske o odabranim aspektima migracije. Anketa je korisna utoliko što daje presjek različitih percepcija u tim zemljama.

Za početak, ispitanici iz Italije i Njemačke – 37% odnosno 33% – smatraju da migrantima treba pomoći da se bolje integriraju u društvo, dok je u Španjolskoj naglasak na pomoći pri ulasku na tržište rada (31%). Važno je napomenuti da u Italiji ovaj aspekt relevantnim smatra samo 13% ispitanika. Daleko manje ispitanika, s druge strane, smatra da ne treba poduzimati nikakve korake da im se pomogne, naime Francuzi (21%) i Španjolci (16%).

Sve u svemu, u istraživanim zemljama prevladava općenito pozitivan stav prema migracijama, a na vrhu su Nijemci (54%), a slijede ih Italija i Španjolska (50%). Francuska je na posljednjem mjestu sa samo 41% ispitanika koji pokazuju otvorenost prema migracijama. U skladu s ovim općenitim pozitivnim stavom, ispitanici su također za jačanje legalnih tokova migranata kako bi se riješili nedostaci na domaćem tržištu rada, iako opet postoje neke razlike u pojedinim zemljama. Naime, Španjolci su najviše za (59%), slijede Talijani (56%), Francuzi (50%), te na kraju Nijemci (24%). Općenito govoreći, mladi su obično najmlači među onima koji podržavaju povećanje legalnih migracijskih tokova, s izuzetkom Njemačke.

Što se tiče ilegalne imigracije, među sugovornicima je prevladalo mišljenje da bi trebalo uspostaviti pomorsku blokadu kako bi se spriječilo iskrcavanje migranata na južnoeuropske obale. Ovo stajalište odjeknulo je kod 54% njemačkih ispitanika; bio je podjednako jak među francuskim i španjolskim ispitanicima (52%) i još uvijek prilično raširen u Italiji (46%). Potonje ne iznenađuje jer se pitanju pomorske blokade žestoko protive one stranke u Italiji koje se ne protive ilegalnoj imigraciji. Ne iznenađuje da se ispitanici, osim Španjolaca, ne slažu s tom politikom kada je u pitanju stav prema pomoći koju EU pruža Turskoj da zadrži izbjeglice na svom teritoriju.

Većina ispitanika, uz značajnu iznimku francuskih ispitanika, podupire više ulaganja u Africi usmjerenih na promicanje lokalnog razvoja i time ublažavanje tokova iseljavanja u Europu. Među onima koji su zagovarali ovu politiku uglavnom su bili stariji ispitanici, s relativno malim razlikama među zemljama. Među onima koji su protiv, ima mladih koji se možda boje mogućih redistributivnih implikacija.

U cjelini, opća slika koja proizlazi iz ove ankete prilično je konstriktivna: Europljani iz četiriju ispitanih zemalja naglašavaju potrebu da migrante učine građanima svojih društava; to je u priličnoj suprotnosti, na primjer, sa stajalištem posljednjih nekoliko vlada u Italiji. Prečesto je prevladavao pojednostavljeni stav, naime da nove migrante treba pozdraviti – bez obzira na zakon i potrebe društava primatelja – uz, međutim, naknadno malo truda ili ulaganja posvećenog njihovom osnaživanju kao građana. Na sličan način, Europljani su skloni pomorskoj blokadi kao načinu suprotstavljanja tokovima ilegalne migracije. Doista, riječ je o prijedlogu za koji se Fratelli d’Italia – Talijanska konzervativna stranka – već dugo zalaže.

The text was translated by an automatic system