Subscribe
Umjetna inteligencija pojavila se kao ključna tema rasprave na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, gdje svjetski čelnici raspravljaju o prilikama i rizicima povezanim s brzim razvojem tehnologije. Raspravu je potaknuo nedavni – i vrlo kontroverzni – govor američkog predsjednika Donalda Trumpa Općoj skupštini. Incidenti koji ističu potencijalne gubitke kontrole, uz rastuću zabrinutost koju su podigli sektori kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije, potaknuli su raspravu o potrebi za većim javnim nadzorom. U tom kontekstu pojavilo se značajno odstupanje između stava Sjedinjenih Država i stava brojnih drugih zemalja – posebno u Europi – koje favoriziraju uvođenje regulatornih mjera.
STAV UJEDINJENIH NARODA
Glavni tajnik UN-a António Guterres stavio je pitanje sigurnosti umjetne inteligencije među prioritete međunarodnog programa. U svom obraćanju Općoj skupštini naglasio je potrebu sprječavanja da se odluke o životu ili smrti koje se tiču ljudi povjeravaju strojevima, povezujući to načelo s pitanjem autonomnih sustava naoružanja i takozvanih “robota ubojica”. Guterres je prethodno istaknuo rizike povezane s umjetnom inteligencijom u svom prvom obraćanju Općoj skupštini prije deset godina. Njegov trenutni stav usmjeren je na potrebu poticanja uvjeta koji pogoduju odgovornom razvoju tehnologije i uspostavljanja dodatnih zaštitnih mjera za ublažavanje njezinih rizika. U tom kontekstu, Vijeće sigurnosti UN-a raspravljat će o konkretnim oblicima nadzora umjetne inteligencije, uz sudjelovanje vodećih osoba iz sektora.
SAD ODBIJANJE REGULACIJE
Američka administracija na čelu s Donaldom Trumpom zauzima bitno drugačiji stav. Predsjednik je ponovio svoje protivljenje bilo kakvom obliku regulacije umjetne inteligencije, čak osporavajući terminologiju koja se obično koristi za opis te tehnologije. Prema Trumpu, izraz “umjetna inteligencija” smanjuje njezin opseg i trebao bi se zamijeniti s “superinteligencija”, definicijom koju smatra prikladnijom. Nadalje, predsjednik je usporedio upozorenja o sigurnosti umjetne inteligencije s prošlim kontroverzama oko klimatskih promjena, tvrdeći da određena katastrofična predviđanja zagovornika sigurnosti umjetne inteligencije odražavaju ona koja su nekoć bila iznesena u vezi s globalnim zatopljenjem. Slijedom toga, američki stav odbacuje ideju obvezujućeg međunarodnog upravljanja, smatrajući ga dijelom globalističke agende za kontrolu tehnologije. Umjesto toga, Trump je naglasio da svaka velika inovacija neizbježno donosi izazove, a istovremeno je priznao potencijal za scenarije u kojima bi roboti mogli predstavljati prijetnju.
EUROPSKI PRISTUP I POTRAGA ZA ZAJEDNIČKIM STANDARDIMA
Za razliku od Washingtona, više od dvadeset zemalja – pretežno europskih – zalagalo se za obvezujuće propise u vezi sa sigurnošću najnaprednijih oblika umjetne inteligencije. Primarna je zabrinutost da bi tempo tehnološkog razvoja mogao nadmašiti sposobnost institucija da adekvatno razumiju i upravljaju njegovim posljedicama. Kina i Sjedinjene Države, identificirane kao vodeće sile u sektoru umjetne inteligencije, nisu podržale ovaj prijedlog. Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo je planove za pokretanje inicijative usmjerene na uspostavljanje globalnih standarda tijekom svog predsjedanja G20, planiranog za 2027. godinu. Istodobno, London je najavio obrambeno partnerstvo s Washingtonom koje uključuje napore za otkrivanje kibernetičkih napada usmjerenih na kritičnu infrastrukturu.
TEHNOLOŠKA AUTONOMIJA I MEĐUNARODNA SURADNJA
Francuska je zauzela stav snažno orijentiran prema europskoj tehnološkoj autonomiji. Emmanuel Macron predložio je razvoj sustava umjetne inteligencije neovisnih o velikim silama, ističući potrebu izbjegavanja tehnološke ovisnosti o Sjedinjenim Državama ili Kini. U tom kontekstu, Pariz se zalaže za dijeljenje ulaganja potrebnih za stvaranje naprednog modela umjetne inteligencije otvorenog koda. Međutim, rasprava uključuje i američki privatni sektor; vodeće američke tvrtke za umjetnu inteligenciju sve su više zainteresirane za međunarodnu koordinaciju u pogledu sigurnosti i zaštite.
REGULACIJA UMJETNE INTELIGENCIJE I GLOBALNA STABILNOST
Diskurs o umjetnoj inteligenciji odražava širu divergenciju u pristupima međunarodnom upravljanju tehnologijom. S jedne strane, europski pristup teži davanju prioriteta načelu opreznosti, uspostavljanju zajedničkih pravila i uvođenju zaštitnih mjera za usmjeravanje razvoja umjetne inteligencije – na temelju uvjerenja da tehnologija predodređena da igra sve značajniju ulogu u društvu i međunarodnoj sigurnosti ne može ostati bez odgovarajućeg nadzora. S druge strane, američki stav – kako ga je artikulirao Donald Trump – stavlja veći naglasak na slobodu tehnološkog razvoja i potrebu izbjegavanja međunarodnih ograničenja koja bi potencijalno mogla ugušiti inovacije. Ovaj kontrast je posebno značajan s obzirom na trenutni međunarodni krajolik, obilježen sukobima, geopolitičkim napetostima, kibernetičkim prijetnjama i rastućim pitanjima u vezi s globalnom stabilnošću. U tom kontekstu, sposobnost upravljanja novim tehnologijama postaje sastavni dio šire potrage za alatima za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. Europski stav, usmjeren na multilateralnu suradnju i stvaranje zajedničkih standarda, stoga je dio napora za rješavanje rizika povezanih s umjetnom inteligencijom putem zajedničkih mehanizama; u međuvremenu, drugačiji američki pristup naglašava teškoću postizanja globalnog konsenzusa upravo kada međunarodna fragmentacija komplicira kolektivno upravljanje novim prijetnjama.