Subscribe
Dana 2. listopada 2026., čelnici G7 sastali su se putem video veze na izvanrednom summitu posvećenom energetskoj sigurnosti i stabilnosti tržišta. Sastanak je sazvan kao odgovor na eskalaciju napetosti na tržištima nafte, koja su karakterizirala neviđena volatilnost i značajni skokovi cijena. Ova situacija predstavljala je prijetnju ne samo ravnoteži globalnog gospodarstva, već i dobrobiti kućanstava i sposobnosti poduzeća da apsorbiraju rastuće troškove energije. Cilj summita bio je formulirati brz, kolektivni odgovor sposoban ublažiti utjecaj cjenovnih šokova, a istovremeno ojačati strukturnu otpornost energetskih sustava. Čelnici su se dogovorili o nizu koordiniranih mjera osmišljenih za povećanje opskrbe energentima, ublažavanje tržišnih pritisaka i poboljšanje kapaciteta za odgovor na potencijalne buduće krize.
POLOŽAJ ITALIJE KAKO GA JE ARTIKULIRALA GIORGIA MELONI
U tom kontekstu, stav koji je zastupala Italija, a koji je predstavila premijerka Giorgia Meloni, bio je posebno značajan. Meloni je iznijela inicijative koje je talijanska vlada provela kako bi obuzdala utjecaj rastućih cijena energije na kućanstva i poduzeća. Navedene mjere uključivale su kontrolu cijena goriva osiguranu sporazumima s velikim naftnim tvrtkama, uz prilagodbe sustava trošarina. Premijerka je također istaknula prijedloge koje je Italija podnijela Europskoj komisiji, uokvirujući nacionalne akcije unutar šire europske i multilateralne strategije. Stav Italije stoga je karakterizirao dvostruki fokus: traženje neposrednih ekonomskih zaštitnih mjera i promicanje koordiniranog međunarodnog odgovora. Ključni element talijanske inicijative bila je i podrška koordiniranom djelovanju u vezi s energetskim zalihama, s posebnim naglaskom na dizel – tržišni segment koji se suočava s posebnim pritiscima. Konačno, Meloni je obnovila prijedlog o uspostavljanju strukturiranog dijaloga između G7 i zemalja Perzijskog zaljeva, s ciljem jačanja suradnje s nekim od ključnih igrača na međunarodnom tržištu energije.
MJERE O KOJIMA JE G7 DOGOVORIO
Odgovor koji su iznijeli čelnici G7 prvenstveno poziva na veću koordinaciju aktivnosti održavanja rafinerija. Paralelno s tim, G7 potiče dijalog s nacijama koje posjeduju značajne rafinerijske kapacitete, pozivajući ih da pomognu u povećanju globalne proizvodnje rafiniranih proizvoda – posebno dizela, sektora koji se smatra posebno ranjivim na trenutne tržišne napetosti. Središnja uloga dodijeljena je Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), koja je zadužena za provjeru provedbe obveza preuzetih u ožujku 2026. i praćenje utjecaja novih mjera na energetsku sigurnost i stabilnost tržišta. Uzimajući u obzir već ispunjene obveze, G7 je odlučio – putem IEA – nastaviti s koordiniranim ispuštanjem 100 milijuna barela nafte tijekom četveromjesečnog razdoblja. Značajan dio ovog ispuštanja bit će usmjeren na prvih dvadeset dana i posebno će biti usmjeren na dizel, uključujući i zemlje članice i partnere.
DOLNICE, TRGOVINA ENERGIJAMA I MEĐUNARODNO PRAĆENJE
G7 je također planirao daljnje konzultacije unutar okvira IEA kako bi procijenio potrebu za dodatnim izdavanjem dizelskih goriva ukoliko tržišni uvjeti to budu zahtijevali. Nadalje, skupina je potvrdila svoju predanost da neće nametati ograničenja na izvoz energije i energetskih proizvoda među državama članicama, istovremeno pozivajući sve zemlje proizvođače da izbjegavaju zabrane koje bi mogle pogoršati tržišne napetosti.
GEOPOLITIČKE IMPLIKACIJE ENERGETSKE KRIZE
Završna deklaracija čelnika povezuje energetsku sigurnost s međunarodnom geopolitičkom situacijom. G7 osudio je kontinuirane iranske napade na susjedne zemlje i posljedice Teheranovih postupaka za međunarodnu trgovinu, energetsku sigurnost i globalno gospodarstvo. Posebna pozornost posvećena je Hormuškom tjesnacu, a čelnici su pozvali na hitnu i potpunu obnovu plovidbe. G7 je također izrazio odlučnost da pojača kolektivne napore kako bi se jamčila sloboda tranzita kroz tjesnac, posebno priznajući napore SAD-a da osiguraju kontinuitet protoka. Istodobno, članovi skupine potvrdili su održavanje sankcija protiv Rusije, obećavajući suradnju s IEA i međunarodnim partnerima kako bi ograničili daljnje posljedice na tržišta goriva, plina i drugih roba.
PREMA VEĆOJ ENERGETSKOJ OTPORNOSTI
Summit 2. listopada stoga naglašava rastuću međuovisnost energetske sigurnosti, ekonomske stabilnosti i međunarodne sigurnosti. Strategija G7 kombinira hitne mjere – poput koordiniranog oslobađanja rezervi i povećanih rafinerijskih kapaciteta – sa srednjoročnim i dugoročnim alatima usmjerenim na povećanje otpornosti energetskih sustava. U tom kontekstu, talijanski stav koji zastupa Giorgia Meloni u potpunosti se slaže s multilateralnim pristupom G7, stavljajući poseban naglasak na zaštitu kućanstava i poduzeća, koordinaciju upravljanja zalihama, prepoznavanje središnje uloge dizela i jačanje dijaloga sa zemljama Perzijskog zaljeva. Zabrinutost građana u vezi s trendovima cijena ostaje prioritet, a G7 je potvrdio svoju namjeru da stalno prati kretanja na tržištu, uz zadržavanje mogućnosti prilagodbe mjera kao odgovor na promjenjive uvjete.