Subscribe
Pitanje ostaje isto kao i 2013., kada je Cipar službeno ušao u ekonomsku krizu zatvaranjem banaka i smanjenjem depozita: Može li zemlja izaći iz ove krize neozlijeđena? Mogu li ciparski građani konačno početi prevladavati sve znakove ekonomske recesije? Što nam govore stvarne brojke?
To su pitanja koja iz godine u godinu čekaju odgovore i koja i dalje zabrinjavaju javno mnijenje, a trebala bi biti i izvor zabrinutosti za političare i gospodarske dionike u zemlji.
Na prvi pogled, najnovije procjene međunarodnih agencija za kreditni rejting sugeriraju da ciparsko gospodarstvo ostaje na stabilnom putu, održavajući svoj status investicijskog razreda. Sve te međunarodne agencije za rejting prepoznaju fiskalnu otpornost Cipra, kao i kontinuirano smanjenje javnog duga.
Ali je li to doista slučaj kada pogledamo stvarne brojke? Mogu li kućanstva smatrati da su prebrodila teška ekonomska vremena i s optimizmom gledati u budućnost?
Jer jedno je da brojke koje objavljuju međunarodne rejting agencije budu pozitivne, a sasvim drugo da građani neke zemlje istovremeno prosperiraju. To bi trebao biti cilj svake vlade. Dobre brojke i pozitivne ocjene međunarodnih rejting agencija svakako su važne, ali vrijedi zapamtiti da građani neke zemlje nisu samo brojevi.
Što podaci pokazuju
Prema najnovijim podacima Statističkog zavoda Cipra o Anketi o prihodima i životnim uvjetima kućanstava, značajan dio stanovništva bio je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Točnije, 17,1% stanovništva Cipra, odnosno otprilike 167 000 ljudi u stvarnom broju, bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Te su osobe živjele u kućanstvima s raspoloživim dohotkom ispod praga siromaštva.
Drugim riječima, 17,1% stanovništva Cipra živjelo je u uvjetima koji su otežavali zadovoljavanje osnovnih potreba, ostavljajući ih ekonomski ranjivima i u riziku od siromaštva.
Jedan posebno važan nalaz istraživanja jest da se žene suočavaju s većim rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti. Konkretno, stopa siromaštva za žene iznosila je 18,7%, u usporedbi s 15,5% za muškarce.
To ukazuje na to da su žene na Cipru znatno ekonomski ranjivije i suočavaju se s većim rizikom od siromaštva nego muškarci.
Međutim, vrijedi napomenuti da je stopa siromaštva ostala nepromijenjena u 2025. u usporedbi s 2024., kada je udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti također iznosio 17,1%.
Pragovi monetarnog siromaštva za 2025. godinu izračunati su na 13.240 eura za kućanstva s jednom osobom i 27.803 eura za kućanstva koja se sastoje od dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina. Vrijedi spomenuti da su se pragovi povećali za 6,8% u 2025. u usporedbi s 2024. godinom, kada su iznosili 12.400 eura, odnosno 26.039 eura.
Također je važno napomenuti da je između 2015. i 2025. godine došlo do postupnog smanjenja stope siromaštva i socijalne isključenosti, prema podacima koje je predstavio Statistički zavod.
Točnije, stope siromaštva i socijalne isključenosti bile su:
- 2015.: 22,8%
- 2020.: 18,2%
- 2022.: 17,5%
- 2023.: 17,4%
- 2024.: 17,1%
- 2025.: 17,1%
Stopa rizika od siromaštva
Ako analizu odvedemo korak dalje i ispitamo pokazatelj „rizika od siromaštva“ – odnosno postotak ljudi čiji je prihod ispod praga siromaštva – primjećujemo da je 2025. godine 14,9% stanovništva imalo prihod ispod monetarnog praga siromaštva. To predstavlja blagi porast u usporedbi s 2024. godinom, kada je ta brojka iznosila 14,6%.
Posebno treba istaknuti činjenicu da socijalne naknade i mirovine značajno smanjuju stopu siromaštva među stanovništvom Cipra. Prema podacima, u 2025. godini udio stanovništva u riziku od siromaštva prije nego što su socijalne naknade i mirovine uključene u raspoloživi dohodak kućanstava iznosio je 33,6%. Međutim, nakon što su se uzele u obzir socijalne naknade i mirovine, stopa je pala na 14,9%.
Zaključno, na temelju gore navedenih brojki, postaje jasno da, iako državne financije možda dobro posluju, značajan dio stanovništva Cipra i dalje se suočava s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti.