Subscribe
Izvješće ITUC-a upozorava da zaštita rada slabi u demokratskim društvima, što izaziva zabrinutost za budućnost socijalnog dijaloga u Europskoj uniji.
Europska unija se dugo predstavljala kao globalni zagovornik socijalne zaštite, kolektivnog pregovaranja i prava radnika. No, nova međunarodna procjena sugerira da se čak i etablirane europske demokracije suočavaju s rastućim izazovima u očuvanju sloboda i zaštita koje podupiru moderne radne odnose.
Prema Globalnom indeksu prava za 2026. godinu koji je objavila Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC), radnička prava su se pogoršala u mnogim dijelovima svijeta, uključujući regije koje se tradicionalno smatraju uporištima demokratskog upravljanja. Europa i Amerika zabilježile su najslabije ukupne rezultate od kada je indeks prvi put uveden prije više od desetljeća, što ističe trend koji je sve više privukao pozornost kreatora politika, sindikata i organizacija civilnog društva.
Izvješće prikazuje rastući pritisak na radnike i sindikalne organizacije. U brojnim zemljama zaposlenici se suočavaju s preprekama pri pokušaju organiziranja, kolektivnog pregovaranja ili sudjelovanja u industrijskim akcijama. U mnogim slučajevima te su poteškoće povezane sa širim političkim i ekonomskim transformacijama, uključujući širenje tehnologija digitalnog praćenja, promjenjiva tržišta rada i sve polariziranija politička okruženja.
Za Europsku uniju, nalazi dolaze u osjetljivom trenutku. Bruxelles je godinama promovirao socijalni model osmišljen kako bi uravnotežio ekonomsku konkurentnost sa snažnom zaštitom radnika. Inicijative poput Europskog stupa socijalnih prava nastojale su ojačati standarde koji se odnose na zapošljavanje, plaće, uvjete rada i socijalnu uključenost. Međutim, najnoviji podaci sugeriraju da među državama članicama i dalje postoje značajne razlike te da se neke zaštite ne mogu uzimati zdravo za gotovo.
Nekoliko europskih zemalja istaknuto je zbog ograničenja koja utječu na organiziranje radnika i kolektivno zastupanje. U nekim slučajevima, sindikati su prijavili miješanje u organizacijske aktivnosti, dok je izražena i zabrinutost zbog ograničenja nametnutih demonstracijama i industrijskim akcijama. Ovi događaji doprinijeli su percepciji da radnička prava postaju sve ranjivija čak i unutar naprednih demokracija.
Francuska, jedno od najvećih gospodarstava EU-a, zabilježila je značajan pad rejtinga. Ocjena zemlje pogoršala se usred izvješća o napetostima oko radničkih prosvjeda i rastuće zabrinutosti zbog ograničenja koja utječu na sindikalne aktivnosti. Pogoršanje je posebno značajno s obzirom na povijesnu ulogu Francuske u oblikovanju europske socijalne zaštite i radničkih pokreta.
Španjolska, Poljska, Estonija i Nizozemska također su spomenute u vezi s izazovima koji utječu na sposobnost radnika da se slobodno organiziraju. Iako se okolnosti razlikuju od zemlje do zemlje, izvješće sugerira da prepreke kolektivnom djelovanju ostaju prisutne čak i u zemljama sa zrelim demokratskim institucijama.
Italija predstavlja nijansiraniju sliku. Zemlja je zadržala svoju prethodnu ocjenu, što ukazuje na ponavljajuća, ali ne i sustavna kršenja radnih prava. Ipak, izvješće podsjeća na incidente koji su izazvali zabrinutost među radničkim organizacijama, uključujući napade usmjerene na sindikalne institucije i rasprave o ograničenjima povezanim s demonstracijama povezanim sa štrajkom. Za mnoge promatrače, ovi događaji naglašavaju važnost održavanja budnosti u obrani demokratskog sudjelovanja na radnom mjestu.
Izvan Europe, izvješće ističe šire međunarodno pogoršanje. Sjedinjene Države stavljene su pod pojačanu lupu zbog zabrinutosti u vezi s pravima kolektivnog pregovaranja i tretmanom radnika uključenih u radne sporove. Drugdje je nekoliko zemalja doživjelo dramatičan pad, što odražava širu globalnu nestabilnost u području radnih prava.
Jedan od najzabrinjavajućih nalaza odnosi se na porast nasilja usmjerenog prema radnicima i sindikalnim predstavnicima. Prema izvješću, incidenti nasilja postali su češći u nekoliko regija, što pojačava strahove da se društvene napetosti pretvaraju u izravne prijetnje radničkom aktivizmu. Takav razvoj događaja potaknuo je pozive za jačom zaštitom i učinkovitijim mehanizmima provedbe.
Za Europsku uniju, izazov se proteže dalje od same politike rada. Rasprava se sve više presijeca sa širim pitanjima o demokratskoj otpornosti, socijalnoj koheziji i ekonomskoj pravednosti. Snažne institucije rada povijesno su igrale ključnu ulogu u smanjenju nejednakosti, podržavanju stabilnih industrijskih odnosa i osiguravanju da gospodarski rast koristi širokom dijelu društva.
Dok Europa prolazi kroz razdoblje obilježeno geopolitičkom nesigurnošću, tehnološkom transformacijom i ekonomskom konkurencijom, zaštita prava radnika mogla bi postati sve važnija mjera demokratskog zdravlja. Nalazi izvješća ITUC-a podsjetnik su da očuvanje socijalnog dijaloga i jamčenje temeljnih radnih sloboda ostaju ključni zadaci i za europske institucije i za nacionalne vlade.
Nadolazeće godine pokazat će može li Europska unija ojačati svoj socijalni model i preokrenuti ove zabrinjavajuće trendove. Za mnoge kreatore politika, poslodavce i radnike, odgovor će pomoći u oblikovanju ne samo budućnosti radnih odnosa već i šireg karaktera same europske demokracije.
Alessandro Fiorentino