Subscribe
Dana 4. svibnja 2026., na marginama Summita Europske političke zajednice održanog u Erevanu, održan je drugi sastanak Europske koalicije protiv droga (ECAD). Riječ je o zajedničkoj inicijativi koju su promovirali talijanska premijerka Giorgia Meloni i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Ovaj sastanak predstavlja značajnu prekretnicu u procesu započetom u listopadu 2025. u Kopenhagenu, kada su europski čelnici postavili temelje za pojačanu suradnju u borbi protiv trgovine drogom i njezine konzumacije. U tom smislu, sastanak u Erevanu nije izoliran događaj, već dio progresivne i strukturirane strategije usmjerene na izgradnju zajedničkog pristupa na kontinentalnoj razini. Geopolitički i institucionalni kontekst sastanka dodatno naglašava njegovu važnost. Europska politička zajednica (EPC) širok je i uključiv prostor za dijalog koji okuplja zemlje članice i nečlanice Europske unije oko zajedničkih strateških pitanja. U tom okviru, borba protiv droga poprima sve više transnacionalnu dimenziju, zahtijevajući alate koordinacije koji nadilaze tradicionalne pravne i administrativne granice. Sastanku su prisustvovale brojne države članice, predstavnici europskih institucija i nadnacionalnih tijela, uključujući Vijeće Europe. Primarni cilj bio je definirati konkretne operativne prioritete i usvojiti zajedničku deklaraciju kojom će se usmjeravati buduće politike, uz istovremeno jačanje postojećih mehanizama suradnje. Iz te perspektive, inicijativa je dio šireg okvira višerazinskog upravljanja usmjerenog na poboljšanje sposobnosti Europe da se nosi sa složenim i međusobno povezanim izazovima poput trgovine drogom, zlouporabe droga i s njima povezanih društvenih i ekonomskih implikacija.
TRI STUPOVA EUROPSKE STRATEGIJE
Usvojena deklaracija identificira tri prioritetna područja za intervenciju, konfigurirajući integrirani pristup koji kombinira provedbu, prevenciju te ekonomsku i financijsku regulaciju. Prvi stup odnosi se na jačanje borbe protiv ilegalne trgovine drogom, s posebnim naglaskom na pomorske i lučke aktivnosti. Drugi se usredotočuje na prijetnje povezane s ilegalnim financijskim tokovima, pranjem novca i korupcijom. Treći stup usmjeren je na smanjenje potražnje za drogom i povezane štete, uključujući nove izazove koje predstavljaju sintetičke tvari. Ovaj trostrani pristup odražava sustavni pogled na fenomen, prepoznajući međusobnu povezanost kriminalnih, ekonomskih i društvenih dimenzija. Navedeni cilj je prevladati fragmentirane pristupe, favorizirajući umjesto toga koordinirani i višerazinski odgovor.
POMORSKI PROMET I SIGURNOST LUKA
Jedan od središnjih elemenata strategije je borba protiv pomorske trgovine drogom, koja se smatra prioritetom jer se vjeruje da preko 80 posto ilegalnih tvari uvezenih u Europu prolazi pomorskim rutama. U tom kontekstu, europske luke igraju ključnu ulogu kao logistička središta podložna infiltraciji kriminala. Predložene mjere uključuju jačanje sigurnosti luka zajedničkim standardima, provedbu sustava ranog upozorenja i povećanje međusobne povezanosti europskih lučkih infrastruktura. Poseban naglasak stavlja se na suradnju s trećim zemljama i uključivanje privatnog sektora kako bi se izgradila otpornija mreža prevencije. Istodobno se očekuje jačanje operacija pomorskog nadzora bližom koordinacijom pomorskih resursa. Pozornost se također odnosi na nove metode trgovine drogom, poput korištenja brzih plovila i narkopodmornica, što zahtijeva ažuriranje regulatornih i operativnih okvira.
ULOGA AGENCIJA I MEĐUNARODNA SURADNJA
Značajan doprinos europskoj strategiji pripisuje se Centru za pomorsku analizu i operacije, koji podržava aktivnosti suzbijanja narkotika u atlantskom i mediteranskom području. Koalicija ima za cilj ojačati svoje operativne sposobnosti, proširiti svoj geografski doseg i poboljšati sustave prikupljanja i dijeljenja informacija. Iz te perspektive naglašava se važnost razvoja partnerstava s obalnim i susjednim zemljama, posebno u Mediteranu i Gvinejskom zaljevu. Nadalje, provedba zacrtanih politika imat će koristi od podrške međunarodnih organizacija specijaliziranih za borbu protiv organiziranog kriminala, uključujući UNODC.
BORBA PROTIV NEZAKONITIH FINANCIJSKIH TOKOVA
Drugi stup strategije usmjeren je na borbu protiv ekonomskih i financijskih aspekata trgovine drogom. Kriminalne aktivnosti povezane s drogom usko su povezane s pranjem novca, infiltracijom u legalno gospodarstvo i korupcijom, što zahtijeva integrirani pristup usmjeren na financijske resurse kriminalnih organizacija. U tom kontekstu, prepoznaje se uloga mehanizama sankcioniranja usmjerenih na oduzimanje nezakonito stečene imovine, kao i važnost ojačane suradnje između država radi oduzimanja prihoda od kriminala. Posebna se pozornost posvećuje korištenju kriptovaluta, koje se sve više koriste u procesima pranja novca, što zahtijeva odgovarajuće praćenje i regulaciju.
PREVENCIJA, OPORAVAK I SOCIJALNE POLITIKE
Uz represivne mjere, koalicija promiče uravnotežen pristup koji daje središnju ulogu prevenciji i oporavku od ovisnosti. Politike o drogama smatraju se učinkovitima dugoročno samo ako su popraćene ciljanim intervencijama za ranjive skupine stanovništva, posebno mlade ljude i pojedince izložene krizi ili sukobu. Među predviđenim inicijativama je jačanje nacionalnih opservatorija za droge i sustava ranog upozoravanja, usmjerenih na praćenje novih tvari i obrazaca konzumacije. Nadalje, cilj je promicati zajedničke standarde kvalitete za centre za liječenje i razvijati politike socijalne reintegracije kako bi se osigurali održivi putovi oporavka. Drugo područje intervencije odnosi se na nove prijetnje povezane sa sintetičkim drogama i kemijskim prekursorima koji se koriste u njihovoj proizvodnji. Fokus je na regijama koje su posebno izložene, kako zbog svog geografskog položaja duž logističkih ruta, tako i zbog prisutnosti tajnih laboratorija. U tom kontekstu predlaže se stvaranje regionalne mreže za kontrolu na zapadnom Balkanu, uz razvoj regulatornih okvira koji reguliraju uvoz i izvoz tih tvari od strane legitimnih operatera.
IZGLEDI ZA PROVEDBU I EUROPSKU KOORDINACIJU
Provedba mjera navedenih tijekom sastanka bit će strukturirana unutar postojećih strategija Europske unije, integrirajući se s postojećim regulatornim i operativnim okvirima i jačajući njihovu ukupnu koherentnost. U tom procesu, središnju ulogu imat će ad hoc radne skupine sastavljene od država sudionica i organizacija sudionica, pozvane da pretvore političke smjernice u konkretne akcije. Ove skupine predstavljaju ključan alat za osiguravanje ne samo učinkovitosti politika već i njihove prilagodljivosti različitim nacionalnim i regionalnim kontekstima, koje karakteriziraju različite razine izloženosti trgovini drogom i specifične socioekonomske ranjivosti. Opisani pristup temelji se na ravnoteži između središnje koordinacije i operativne fleksibilnosti. S jedne strane, definicija zajedničkih ciljeva i zajedničkih standarda pomaže u izbjegavanju fragmentacije i neusklađenosti između nacionalnih politika; s druge strane, sposobnost prilagođavanja intervencija lokalnim kontekstima potiče veću učinkovitost. Ovaj model višerazinskog upravljanja čini se posebno relevantnim u području poput politika protiv droga, gdje se kriminalna i društvena dinamika brzo razvijaju i zahtijevaju pravovremene i diferencirane odgovore. Iz te perspektive, Europska koalicija protiv droga laboratorij je za naprednu suradnju, sposoban povezati različite dimenzije javnog djelovanja: sigurnost, ekonomsku i financijsku regulaciju te društvenu intervenciju. Integracija ovih područja ključni je element inicijative, jer omogućuje sustavni pristup problemu droga, prevladavajući sektorske pristupe koji su u prošlosti pokazali značajna ograničenja. Borba protiv trgovine drogom, zapravo, ne može se odvojiti od borbe protiv ilegalnih financijskih tokova ili od politika prevencije i oporavka, koje izravno utječu na potražnju i čimbenike rizika. Sastanak održan u Erevanu stoga ima i simbolično i operativno značenje. Označava korak naprijed na putu prema izgradnji istinski zajedničke europske strategije, temeljene na intenziviranoj međunarodnoj suradnji i višedimenzionalnom pristupu. Istodobno, naglašava rastuću svijest među europskim dionicima o potrebi rješavanja fenomena droga kao složenog i transnacionalnog izazova, koji zahtijeva inovativne alate, kontinuiranu koordinaciju i održivu političku predanost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.