Subscribe
Dok se svijet suočava s povijesnim izazovima – od konkurencije s Kinom do rata u Ukrajini, od energetske krize do logističke nestabilnosti – slobodna trgovina, ključni pokretač rasta i prosperiteta za produktivne nacije, pod obnovljenim je napadom. Indeks trgovinskih barijera 2025. (TBI), koji je nedavno objavio međunarodni tim istraživača, daje jasnu sliku: trgovinske barijere rastu, a Zapad, umjesto da predvodi borbu za ekonomsku slobodu, okreće se prema unutra.
Indeks analizira 122 zemlje, koje pokrivaju 97% globalnog BDP-a, i pokazuje da se razina trgovinskih ograničenja povećala za 7% u samo dvije godine. Ne radi se samo o carinama – prava opasnost sada leži u neizravnim preprekama : digitalnim propisima, ograničenjima usluga i birokratskim preprekama. Zabrinjavajuće je da najgore rezultate ne postižu autoritarni režimi, već zapadne demokracije .
Ideologija zamjenjuje tržišta: Proturječnosti Zapada
Pod krinkom „digitalne etike“, „održivosti“ i „prava na podatke“, zapadne vlade grade regulatorne zidove koji guše ekonomsku dinamiku.
TBI je direktan: najgore zemlje za ograničenja digitalne trgovine su Njemačka (121.), Francuska (122.), Italija (119.), Španjolska (118.) i Mađarska (120.). Krivci? Toksična mješavina propisa EU – GDPR-a , Zakona o digitalnim uslugama , Zakona o digitalnim tržištima , a sada i Zakona o umjetnoj inteligenciji – koji gomilaju pravne i financijske terete svima koji žele poslovati online.
Stvarnost je da ta pravila uglavnom štete malim poduzećima i startupovima , gušeći inovacije i konkurenciju. Kao što Fratelli d’Italia već dugo tvrdi, ove mjere nisu namijenjene zaštiti ljudi – one se odnose na proširenje moći u rukama neizabranih birokrata. Kao što je premijerka Giorgia Meloni više puta izjavila: „Ne možemo gušiti konkurentnost poduzeća u ime ideologije koja postoji samo kako bi opravdala više ovlasti za one koji nikada nisu izabrani.“
Italija: Zarobljena između prekomjernog utjecaja EU i domaće inercije
Italija je tek na 50. mjestu od 122 zemlje – razočaravajuća pozicija za jednu od vodećih europskih proizvodnih zemalja. Ključni problemi su pretjerana ograničenja u sektoru usluga , neučinkovita logistika i paralizirajuća birokracija .
Italija ostaje žrtva ekonomske politike koju diktira Bruxelles , prihvaćajući svaku novu direktivu bez obrane vlastite industrijske baze. Potreban je patriotski zaokret – onaj koji oslobađa talijanska poduzeća od stiska Bruxellesa i potiče bilateralne trgovinske sporazume prilagođene nacionalnim interesima Italije.
CANZUK model: Konzervativna slobodna trgovina u akciji
Na indeksu se ističu zemlje engleskog govornog područja CANZUK saveza – Kanada (4.), Australija (7.), Novi Zeland (6.) i Ujedinjeno Kraljevstvo (9.) – što dokazuje da slobodna trgovina i nacionalni suverenitet mogu koegzistirati .
Ujedinjeno Kraljevstvo se posebno popelo na ljestvici nakon Brexita, zahvaljujući autonomnijoj i pragmatičnijoj trgovinskoj politici. Ove zemlje pokazuju da slobodna tržišta ne zahtijevaju globalističku podložnost , već najbolje napreduju kada ih vode snažne, suverene vlade predane svom narodu.
Carine i protekcionizam u porastu na globalnom jugu
Iako tradicionalne carine ostaju oružje izbora u mnogim zemljama u razvoju – s Indijom (120.), Indonezijom (122.), Vijetnamom (117.) i Egiptom (82.) na vrhu liste – ono što je najalarmantnije jest da se čak i Sjedinjene Države vraćaju carinama .
Prema TBI-ju, nedavno najavljena tarifna strategija predsjednika Trumpa mogla bi, ako se u potpunosti provede, spustiti SAD sa 61. na 111. mjesto – znak koliko su nestabilne postale globalne trgovinske norme.
Ograničenja usluga i netarifne barijere: Novo lice protekcionizma
Dok siromašnije zemlje ovise o carinama, bogatije nacije primjenjuju manje vidljive – ali jednako štetne – alate: prepreke u profesionalnom licenciranju, sanitarne propise, tehničke standarde i digitalne barijere .
EU je jedan od najgorih prekršitelja, koristeći opravdanja „sigurnosti“ i „ekologije“ kako bi blokirao uvoz poput američke peradi ili argentinske govedine. To nisu politike zaštite potrošača – to su protekcionističko oružje odjeveno u zelenu retoriku .
Konzervativni odgovor: Manje birokracije, više ekonomske slobode
Indeks trgovinskih barijera za 2025. godinu potvrđuje ono što Fratelli d’Italia cijelo vrijeme govori: pretjerana regulacija ne štiti građane – guši realna gospodarstva , ograničava mala poduzeća i koristi multinacionalnim divovima koji si mogu priuštiti snalaženje u birokraciji.
Potrebna nam je ekonomska strategija utemeljena na konzervativizmu, suverenitetu i produktivnosti : ona koja smanjuje trgovinske barijere, smanjuje birokraciju, poboljšava logistiku i pravnu sigurnost te stvara bilateralna partnerstva sa istomišljenicima na temelju obostranog interesa i poštovanja.