Subscribe
Sastanak održan 15. rujna 2026. u Palazzo Chigi između talijanske premijerke Giorgie Meloni i predsjednika Europskog vijeća Antónia Coste bio je dio Costinog obilaska glavnih gradova 27 država članica EU-a kako bi se raspravljalo o ključnim točkama europskog i međunarodnog dnevnog reda. Razgovori su se prvenstveno usredotočili na pregovore o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028. – 2034., koji će definirati financijske prioritete EU-a za nadolazeći programski ciklus. Ove rasprave su od posebne važnosti za Italiju, jer mora definirati vlastite prioritete unutar procesa pregovora koji će oblikovati buduće zajedničke politike.
PRIORITETI ITALIJE ZA EUROPSKI PRORAČUN
Stav Italije ima za cilj podržati europski proračun koji zadovoljava ključne strateške potrebe Unije. U tom kontekstu, Rim pridaje posebnu važnost Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i Kohezijskoj politici – obje su propisane Ugovorima i smatraju se temeljnima za europsku konkurentnost i ekonomsku sigurnost. Zaštita tih politika stoga je ključni talijanski cilj u pregovorima za Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., jer će raspodjela raspoloživih sredstava odrediti stvarni kapacitet Unije za potporu različitim strateškim sektorima. Istodobno, Italija se zalaže za dodjelu odgovarajućih sredstava industriji i istraživanju, koji se smatraju bitnima za suočavanje s globalnim izazovima konkurencije. Cilj je ojačati europske proizvodne i inovacijske kapacitete uključivanjem tih područja u prioritete budućeg proračuna. Osim toga, Italija poziva na jačanje partnerstava sa zemljama podrijetla i tranzita za tokove nezakonitih migracija, čime se europsko financijsko planiranje povezuje s vanjskom dimenzijom upravljanja migracijama.
FINANCIRANJE NOVOG VIŠEGODIŠNJEG FINANCIJSKOG OKVIRA
Italija je izrazila spremnost doprinijeti financiranju novog Višegodišnjeg financijskog okvira, uvjetujući to razvojem sveukupnog uravnoteženog rješenja. Ključni ciljevi uključuju isključivanje novih oblika europskog oporezivanja, uz poziv na racionalizaciju administrativnih rashoda Unije. Stav Italije stoga kombinira spremnost da pruži financijsku potporu budućem proračunu s potrebom za ograničavanjem određenih troškova i uspostavljanjem mehanizama financiranja koji se smatraju održivima. Ovaj pristup odražava želju da se utječe ne samo na količinu dostupnih sredstava već i na način njihove raspodjele i metode koje se koriste za financiranje europskog proračuna. Slijedom toga, pregovori za razdoblje 2028. – 2034. predstavljaju ključnu priliku za Italiju da unaprijedi svoje prioritete unutar europskog okvira.
KONKURENTNOST I ENERGIJA NA EUROPSKOM DNEVNOM REDU
Druga točka dogovora tijekom sastanka odnosila se na prijedlog Antónia Coste da se konkurentnost stavi na vrh dnevnog reda predstojećeg Europskog vijeća. Premijerka Meloni izrazila je podršku ovom pristupu, povezujući ga prvenstveno s pitanjem energije. Doista, kontinuirani porast cijena energije smatra se faktorom koji zahtijeva ciljano i pravovremeno djelovanje na europskoj razini. Cilj Italije je osigurati zajedničko djelovanje koje može podržati i europska poduzeća i građane. Konkurentnost je stoga povezana s troškovima energije i potrebom da se spriječi da porasti cijena potkopavaju produktivnost poslovanja i ekonomsku dobrobit stanovništva. U tom kontekstu, predstojeće Europsko vijeće prioritetni je događaj za uvođenje energetskog pitanja u raspravu o gospodarskim strategijama Unije.
IMIGRACIJA I MEĐUNARODNA PARTNERSTVA
Migracije predstavljaju još jedno ključno područje rasprave. Meloni je pozdravio uvrštavanje strateške rasprave o imigraciji u dnevni red, s ciljem omogućavanja procjene novog europskog pristupa borbi protiv ilegalnih migracija. Posebnu pozornost treba posvetiti inovativnim rješenjima i provedbi nove uredbe o vraćanju. Za Italiju, europska rasprava mora se usredotočiti i na jačanje kontrole vanjskih granica Unije. Ovu unutarnju dimenziju nadopunjuje međunarodna, koja uključuje konsolidaciju partnerstava sa zemljama podrijetla i tranzita za migracijske tokove. Upravljanje imigracijom stoga je uokvireno u perspektivu koja kombinira europske instrumente, kontrolu granica i suradnju s trećim zemljama.
BUDUĆI ANGAŽMANI I STRATEGIJA ITALIJE
Sveukupno, dijalog između Melonija i Coste ocrtava neke od ključnih prioriteta koje Italija namjerava zagovarati na nadolazećim europskim i međunarodnim forumima. Pregovori o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028. – 2034. predstavljaju glavno područje za raspravu o resursima Unije, pri čemu Italija stavlja poseban naglasak na ZPP, kohezijsku politiku, industriju, istraživanje i partnerstva s migrantskim zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama. U međuvremenu, sljedeće Europsko vijeće bit će ključna prilika za raspravu o konkurentnosti, troškovima energije i migracijskim politikama. U oba područja Italija nastoji potaknuti veći europski kapacitet za djelovanje podržavajući mjere koje koriste poduzećima i građanima, jačajući kontrole na vanjskim granicama i konsolidirajući međunarodnu suradnju. Strategija opisana tijekom rasprave naglašava namjeru Italije da igra aktivnu ulogu u definiranju budućih prioriteta Unije, angažirajući se i u višegodišnjem financijskom okviru i u ključnim ekonomskim, energetskim i migracijskim dosjeima koji će oblikovati europsku agendu u bliskoj budućnosti.