Rumunjski turizam pogođen ratom u Ukrajini

Turizmu na rumunjskoj obali, nakon što je jedva preživio ograničenja pandemije, ponovno prijeti kolaps. Najave vlasti i stručnjaka o posljedicama uništenja brane Nova Kakhovka u Ukrajini daju apokaliptičnu sliku, pokazujući budućnost kvalitete vode u Crnom moru u sumornim bojama. I ne samo to. Ribe, mrtve životinje, naftne mrlje, smeće iz septičkih jama i toaleta, kemikalije i pesticidi koji su završili nakon što je brana raznesena u ukrajinska polja, a Dnjepar otplovio u Crno more. No, budući da je Crno more povezano s Mediteranom, rizici se mogu proširiti od Europe do Bliskog istoka.

Ogromna hidroelektrana Kakhovka izgrađena u Sovjetskom Savezu, pod ruskom kontrolom od invazije pokrenute u veljači 2022., uništena je u ranim jutarnjim satima 6. lipnja.

Upozorenja ukrajinskog ministra okoliša, objavljena odmah nakon katastrofe u intervjuu za američku TV mrežu CNN, vjerojatno će zabrinuti cijelu regiju. Prema riječima ministra Ruslana Striletsa, ovo je katastrofa za okoliš ne samo Ukrajine, već i cijelog europskog kontinenta. Dizanjem brane u zrak – kaže kijevski dužnosnik – Rusija je učinila više od 18 kubičnih kilometara vode neupotrebljivima. Poplavljeno je više od 50.000 hektara ukrajinskih šuma, a najmanje polovica njih može umrijeti.

Među ostalim posljedicama, dužnosnik je naveo mrtvu ribu i životinje, naftnu mrlju od najmanje 150 tona, smeće iz septičkih jama i toaleta, kemikalije i pesticide na poljima. Sve to pluta niz rijeku Dnjepar u Crno more, koje graniči s Rumunjskom, Bugarskom, Turskom, Gruzijom i Rusijom. Budući da je Crno more povezano s Sredozemljem, ti se rizici za okoliš mogu proširiti.

Istodobno, dužnosnici u Kijevu objavili su da je salinitet Crnog mora naglo pao i da je sadržaj željeza premašio uobičajenu dopuštenu vrijednost. Izvijestio je to ukrajinski stožer zbog likvidacije posljedica izgreda, izvijestila je bugarska tiskovna agencija Novinite.

Desalinizacija Crnog mora može uzrokovati cvjetanje plavo-zelenih algi, koje su vrlo opasne jer uništavaju prirodnu floru voda. Osim toga, otrovne tvari iz kanalizacije i odlagališta mogu ući u more. Obala Odesse – nekad popularno odredište i ukrajinskih i stranih turista – postala je, prema ukrajinskim vlastima, “odlagalište smeća i groblje životinja”. Nakon katastrofe, sve plaže u Odessi su zatvorene.

Vlasti u južnoj ukrajinskoj regiji Odessa zatvorile su plaže jer pogoršanje kvalitete vode – djelomično uzrokovano urušavanjem brane Nova Kahovka – predstavlja “stvarnu prijetnju” zdravlju lokalnog stanovništva, javlja CNN.

“Plaže u Odesi proglašene su neprikladnima za kupanje zbog značajnog pogoršanja uvjeta vode na otvorenim vodama (more, ušće) i stvarne prijetnje zdravlju stanovnika grada”, objavila je općina Odessa u objavi Telegrama nekoliko dana nakon katastrofe.

Stanovnici regije Nikolaev, također na jugu Ukrajine, upozoreni su da ne koriste površinske vode za piće, plivanje ili ribolov nakon što je utvrđeno da je kontaminirana bakterijama sličnim onoj koja uzrokuje koleru.

Zapravo, Ujedinjeni narodi upozorili su na posljedice koje nisu ekološki utjecaj na crnomorsku floru. Tvrde da će lom brane rijeke Dnjepar imati znatan utjecaj na globalnu sigurnost opskrbe hranom, što će dovesti do porasta cijena hrane i problema u opskrbi pitkom vodom za stotine tisuća ljudi. Istodobno, glavni ravnatelj Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi nedavno je posjetio nuklearnu elektranu Zaporožje kako bi utvrdio postoji li opasnost od uništenja brane Nova Kahovka na rijeci Dnjepar, čije se vode koriste za hlađenje šest reaktora elektrane.

Kazao je kako je situacija “ozbiljna”, ali je “stabilizirana”, prenosi AFP.

“Vidimo, s jedne strane, da je situacija ozbiljna, da su posljedice ovdje i da su stvarne. Istodobno se poduzimaju mjere za stabilizaciju situacije”, sažeo je glavni ravnatelj IAEA-e, ne precizirajući mjere na koje se pozvao.

Vlasti u susjednoj Bugarskoj, omiljenom turističkom odredištu brojnih Rumunja, pružaju uvjeravanja kako na obali nisu pronađeni tragovi zagađenja, te turistička sezona zasad nije ugrožena, izvijestila je bugarska državna agencija. No, fokus na problem ostaje, jer situaciju na Crnom moru stalno prate zdravstvene vlasti.

Isto vrijedi i u Rumunjskoj, gdje Uprava za javno zdravstvo stalno nadzire vodu za kupanje iz mora.

“Pratimo vodu za kupanje i pripremamo se s procedurama za povećanje parametara praćenja, u smislu njihova proširenja, za praćenje drugih parametara, kako bismo imali vrlo jasno ogledalo”, izjavila je Cristina Mihaela Schipor, šefica Uprave za javno zdravstvo Constante.

Prema riječima stručnjaka, posljedice katastrofe u Ukrajini već su stigle do rumunjske obale Crnog mora, u Sulini, i vrlo brzo će se osjetiti u Constanti.

“Procjenjujem da bi takav utjecaj mogao biti prema Constanti negdje krajem tjedna, 25^. lipnja. Negdje oko 20 dana trajalo bi od tog incidenta 6. lipnja, procijenio sam, a Sulina je trebala, recimo, biti pogođena, potencijalno, negdje oko dva tjedna od tog incidenta, koji je negdje (…) 18. lipnja. Pod tim uvjetima, naravno, moramo kontinuirano istraživati, znam da institucije u Constanti to vrlo dobro prate”, procijenio je prof. dr. Silviu Gurlui iz Ala. Sveučilište I Cuza u Iasiju, u intervjuu za Radio România Constanța.

Prema njegovim riječima, svaka katastrofa ove vrste uključuje veliko uništavanje okoliša i “svako zagađenje na tom području, bilo da govorimo o naftnim ili kemijskim spojevima druge vrste, sve se to, dalje, može proširiti na Crno more i, očito, moglo bi doći do našeg područja”. Uz mrtve životinje, voda također može donijeti bolest.

U tim okolnostima stručnjak smatra da bi jedna od glavnih briga vlasti sada trebala biti procjena opasnosti od širenja kolere i ispravno informiranje stanovništva ako taj rizik postoji.

“Bit ću u Constanti 25. lipnja kako bih napravio komplementarne analize i vidio koji kemijski sastav postoji i ako, nadam se, nije tako, ali ako postoje, recimo, uvjeti za širenje, čak i manji od kolere, treba poduzeti najbolje mjere, znati prije svega što je tamo, a onda stanovništvo treba pravilno informirati kako bi se poduzela sva higijena i sigurnost mjere”, rekao je stručnjak za javno zdravstvo u intervjuu.

“Stanovništvo će uvijek morati biti informirano i ako su uvjeti vrlo dobri, onda, naravno, možemo dalje uživati u morskoj vodi i svemu što je povezano s našom obalom, ali svakako moramo biti vrlo oprezni, jer svaka promjena kemijskog sastava, govorili smo o ovoj bakteriji koja može dalje širiti koleru, što također uvelike ovisi o uvjetima okoline, slanosti vode, temperaturi, i nažalost, u ovom trenutku, uvjeti su optimalni, u smislu da ova bakterija radi vrlo dobro, da tako kažemo, ako je salinitet negdje iznad 20 na tisuću i temperatura negdje iznad 20 stupnjeva (… )”, rekao je Silviu Gurlui

“Postoje nužni uvjeti drastične higijene, uporabe, čišćenja, pranja voća, pranja tijekom pripreme hrane, a i nakon toga. Uvijek moramo dobro oprati ruke”, dodao je profesor iz Iasija.

Profesoru iz Iasija u intervjuu za Slobodnu Europu proturječi morski biolog Răzvan Popescu Mirceni. Ustvrdio je kako nema razloga za paniku i kako je Rumunjska pogrešno protumačila komunikaciju Svjetske zdravstvene organizacije, u kojoj se jasno navodi kako su kolera i druge bolesti koje se prenose vodom rizik samo u Ukrajini.

Iako je dio otrovnog otpada koji su prenesene poplavama stigao do Crnog mora, nekoliko čimbenika ublažava štetne učinke na kvalitetu vode na rumunjskoj obali.

Prema biologu, kolera se prenosi samo u slatkoj vodi kontaminiranoj fekalijama ili leševima, što je slučaj u poplavljenim područjima Ukrajine, a na području delte Dunava mogu postojati izolirani slučajevi.

“Prije nego što mi netko kaže da postoji rizik od zaraze kolerom s rumunjske obale Crnog mora, želio bih da prvo odgovore na pitanje je li bilo dokumentiranog slučaja u statističkom ili znanstvenom radu u posljednjih stotinu godina kolere ugovorene iz morske vode. Ne iz crnomorske vode, već s bilo kojeg mjesta na svijetu iz morske vode. Otkrit će kako nema slučaja”, ustvrdio je biolog Răzvan Popescu Mirceni.

Prema riječima drugog rumunjskog stručnjaka Florina Timoftea, istraživača-biologa s Nacionalnog instituta za istraživanje i razvoj mora Grigore Antipa u Constanți, negativni učinci već postoje. Bit će teško plivati u Crnom moru zbog ostataka u vodi, kazao je.

“Govorimo o ogromnim količinama slatke vode koja dolazi iz brane, govorimo o sedimentu, govorimo o hranjivim tvarima, koje voda ispire iz cijelog poplavnog područja Dnjepra, govorimo o prljavštini, smeću, organskoj tvari, grančicama, drvu, razmislite o tome, sve je isprano na put poplave. Stalno se ispire, sve dok voda dolazi iz bazena i sve se ispušta u more”, objasnio je Timofte.

Objasnio je da je u samo tri dana nakon puknuća brane poplava na Dnjepru dosegla udaljenost od oko 50 do 60 kilometara, a oluja u posljednja dva do tri dana gurnula je vodu južnije, prvo u dunavskom ušću ušća, zatim, ovisno o vremenskim uvjetima, oluji ili strujama, prema turističkoj obali, Constanța, Mamaia i druga odmarališta. U tom kontekstu, mnogi Rumunji koji su planirali provesti svoj odmor na rumunjskoj obali otkazali su svoje rezervacije i uputili se u susjedne zemlje, posebice Bugarsku i Grčku.

“Također, sve poplave u Ukrajini kombinirat će se s Dunavom, jer smo u ovom trenutku imali dovoljno kiše na kopnu i protok Dunava će se povećati u sljedećem razdoblju. Zajedno s olujom stvorit će nepovoljne uvjete, nećemo imati bistru, bistru vodu koju svi turisti očekuju na obali, voda će vjerojatno promijeniti boju, pojavit će se sedimenti, a morska voda će biti malo mutna, kvaliteta vode će se smanjiti”, upozorio je biolog Florin Timofte.