Subscribe
Digitalna transformacija duboko je promijenila način na koji europski građani pristupaju informacijama, komuniciraju i sudjeluju u javnom životu. U tom kontekstu, sigurnost djece na internetu pojavljuje se kao jedan od glavnih političkih i društvenih prioriteta Europske unije. Rezultati istraživanja Eurobarometra, provedenog u lipnju 2026. među uzorkom od 25 904 građana iz 27 država članica, ističu široko rasprostranjenu potražnju za učinkovitijim djelovanjem za rješavanje rizika povezanih s korištenjem digitalnih platformi, jačanje demokratske otpornosti, poboljšanje europskih obrambenih sposobnosti i podršku energetskoj tranziciji. Među tim pitanjima, zaštita djece i adolescenata u digitalnom okruženju zauzima središnju ulogu. Istraživanje pokazuje da Europljani pridaju sve veću važnost usvajanju koordiniranih politika na nacionalnoj i europskoj razini, prepoznajući da transnacionalna priroda digitalnih platformi zahtijeva zajedničke strategije, zajednička pravila i regulatorne alate koji mogu osigurati visoke standarde zaštite djece.
GLAVNI RIZICI ZA DJECU U DIGITALNOM OKRUŽENJU
Prema prikupljenim podacima, gotovo svi europski građani izražavaju snažnu zabrinutost zbog višestrukih opasnosti kojima su djeca izložena putem društvenih mreža. Fenomen koji se smatra najkritičnijim je kibernetičko nasilje i razni oblici online uznemiravanja, koje je 71% ispitanika identificiralo kao najznačajniji rizik. Odmah iza njih slijede opasnosti od online dotjerivanja i seksualnog iskorištavanja djece, koje zabrinjavaju 70% uzorka. Velika pozornost posvećuje se i izloženosti djece štetnom sadržaju, uključujući nasilje, samoozljeđivanje i ekstremizam, što je kao zabrinutost identificiralo 69% sudionika. Isti postotak istaknuo je strahove od zlouporabe osobnih podataka djece, potvrđujući da je zaštita privatnosti ključni element digitalne sigurnosti. Zabrinutost nije ograničena na najneposrednije vidljive aspekte online iskustva. Doista, 64% ispitanika istaknulo je rizik da bi djeca mogla biti uključena u ilegalne aktivnosti putem digitalnih platformi, dok je 60% istaknulo potencijalne negativne učinke koji proizlaze iz modela dizajna platformi koji mogu potaknuti prekomjernu upotrebu i ovisničko ponašanje.
GRAĐANI PODRŽAVAJU STROŽE EUROPSKE POLITIKE
Istraživanje ističe široki konsenzus za jačanje regulatorne intervencije EU-a u zaštiti maloljetnika na internetu. Većina građana smatra da bi trenutne mjere trebalo nadopuniti učinkovitijim alatima za ograničavanje izloženosti djece rizicima prisutnima na društvenim mrežama. Gotovo dvije trećine ispitanika, što je jednako 63%, podržava uvođenje europskih propisa koji ograničavaju pristup maloljetnika platformama društvenih mreža na temelju dobi. Unutar ovog prevladavajućeg stava, 36% podržava zabranu korištenja ispod određene dobi, dok 27% podržava odgođeni pristup, reguliran definiranim kriterijima. Manji dio stanovništva, što je jednako 15%, smatra prioritetom povećanje resursa dodijeljenih tijelima za provedbu zakona, dok 13% smatra da je dovoljno povjeriti nadzor prvenstveno obiteljima i školama bez potrebe za daljnjom intervencijom Europske unije. Ovi rezultati ističu kako građani prepoznaju vrijednost javnih politika u izgradnji sigurnijeg digitalnog ekosustava. Zaštita djece ne može se prepustiti isključivo individualnoj odgovornosti roditelja ili škola; ona zahtijeva zajednički regulatorni okvir u državama članicama, sposoban regulirati digitalne platforme i osigurati dosljednu razinu zaštite. Nacionalne politike igraju temeljnu ulogu u konkretnoj provedbi zaštitnih mjera, dok europske politike omogućuju učinkovito rješavanje problema koji prelaze nacionalne granice.
EUROPSKA OBRANSKA I ENERGETSKA TRANZICIJA
Geopolitički izazovi također značajno utječu na mišljenja građana. 68% ispitanika slaže se da Europska unija treba ojačati svoju autonomnu obrambenu sposobnost protiv potencijalnih vanjskih prijetnji. Istodobno, raste i razina povjerenja u sposobnost EU-a da osigura sigurnost svojih građana: 56% ispitanika izražava povjerenje u ovom području, što je povećanje od četiri postotna boda od siječnja 2026. Konačno, istraživanje se bavi temom energetske tranzicije. Više od polovice Europljana, 56%, smatra širenje obnovljivih izvora energije bitnim alatom za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Dvoje od pet Europljana pridaje posebnu važnost mjerama energetske učinkovitosti, dok 32% također prepoznaje nuklearnu energiju kao potencijalni doprinos rješavanju energetskih izazova. Rastuće cijene energije također su dovele do opipljivih promjena u ponašanju građana. 31% kaže da su smanjili ukupnu potrošnju električne energije, 27% pažljivije prati svoju potrošnju energije, a 26% je ograničilo korištenje sustava grijanja ili hlađenja. Druge usvojene strategije uključuju preusmjeravanje potrošnje na ekonomski povoljnije vremenske termine, praksu koju slijedi 20% ispitanika; kupnja energetski učinkovitijih uređaja, što je navelo 16%; usporedba ili promjena dobavljača energije ili ugovora, što je provelo 14%; i ugradnja ili evaluacija ugradnje rješenja temeljenih na obnovljivim izvorima energije, također jednako 14%. Sveukupno, rezultati Eurobarometra ocrtavaju europsko građanstvo koje zajedničkim politikama dodjeljuje sve važniju ulogu u odgovoru na današnje velike izazove. Posebno se digitalna sigurnost djece pojavljuje kao područje u kojem je suradnja između europskih institucija i nacionalnih vlada ključna kako bi se osigurala učinkovita, ujednačena i odgovarajuća zaštita suočena s kontinuiranim razvojem digitalnih tehnologija.