Uvozni sustav za jedinstveno kontaktno mjesto prikupio je 7,7 milijardi eura u 2025., što je porast od 22 % u godini dana, budući da mali paketi izvan EU-a – pretežno podrijetlom iz Kine – nastavljaju mijenjati europsku e-trgovinu i porezne prihode.
Pet godina nakon što je Europska unija revidirala način naplate PDV-a u prekograničnoj e-trgovini, brojke pokazuju koliko je reforma postala značajna. U 2025. godini tvrtke su prijavile 38,8 milijardi eura PDV-a putem triju sustava EU-a za sve na jednom mjestu, što je povećanje od 17% u odnosu na 33,1 milijardu eura u 2024. godini.
Sustav je uveden u srpnju 2021., zamijenivši potrebu da se tvrtke koje se bave određenom prekograničnom prodajom zasebno registriraju za PDV u svakoj državi članici u kojoj se nalaze njihovi kupci. Umjesto toga, tvrtke su mogle koristiti jedinstveni digitalni portal za prijavu i plaćanje dospjelog PDV-a diljem EU-a.
Najnovije brojke koje je objavila Europska komisija sugeriraju da je mehanizam postao sve važnija komponenta europske porezne infrastrukture. No jedan dio sustava raste posebno brzo: Uvozni sustav na jednom mjestu ili IOSS.
Procvat malih paketa
IOSS pokriva uvoz robe u vrijednosti ne većoj od 150 eura iz zemalja izvan Europske unije. PDV prijavljen putem sheme dosegao je 7,7 milijardi eura u 2025., što je porast od 22% u odnosu na 6,3 milijarde eura prethodne godine.
Iza tog rasta stoji izvanredno širenje pošiljki e-trgovine niske vrijednosti koje ulaze u Europu.
Taj je fenomen posebno izražen u Italiji. Prema podacima Talijanske agencije za carine i monopole, 98,5% malih paketa koji su 2025. godine stigli u Italiju iz zemalja izvan EU-a potjecalo je iz Kine. Ta je koncentracija čak i veća od prosjeka EU-a, koji iznosi oko 91%.
Brojke ilustriraju kako je brzo širenje izravne trgovine s potrošačima iz Azije postalo relevantno ne samo za trgovce i carinske vlasti, već i za europske porezne prihode. Milijuni pojedinačno jeftinih kupnji zajedno predstavljaju značajnu i brzorastuću osnovicu PDV-a.
Tri sheme, jedan sustav
Okvir sustava “sve na jednom mjestu” podijeljen je u tri glavna režima, od kojih se svaki odnosi na drugu kategoriju prekograničnih transakcija.
Program Unije je daleko najveći. Prvenstveno obuhvaća tvrtke sa sjedištem u EU koje prodaju robu i usluge koje ispunjavaju uvjete potrošačima u drugim državama članicama. PDV prijavljen putem programa dosegao je 27,9 milijardi eura u 2025. godini, u usporedbi s 24 milijarde eura u 2024. godini.
Neunijska shema primjenjuje se na B2C usluge koje pružaju poduzeća s poslovnim nastanom izvan EU-a bez poslovnog nastana u Uniji. Prošle godine generirala je 3,2 milijarde eura prijavljenog PDV-a, u odnosu na 2,8 milijardi eura u 2024. godini.
Konačno, IOSS se posebno bavi uvoznom robom niske vrijednosti i na njega je otpadalo preostalih 7,7 milijardi eura.
Sva tri mehanizma razvila su se iz Mini One Stop Shopa, ili MOSS-a, koji je djelovao od 2015. i u početku je bio osmišljen kako bi se pojednostavilo ispunjavanje obveza PDV-a za određene digitalne i telekomunikacijske usluge. Reforma iz 2021. dramatično je proširila to načelo na šire gospodarstvo e-trgovine.
Više od 125 milijardi eura od 2021.
Petogodišnja putanja pokazuje koliko je brzo sustav rastao.
Tijekom druge polovice 2021. – prvih šest mjeseci u kojima su se primjenjivala nova pravila – PDV prijavljen putem OSS-a i IOSS-a iznosio je 7,75 milijardi eura. Ukupan iznos potom je skočio na 19,5 milijardi eura u 2022., 26,3 milijarde eura u 2023. i 33,1 milijardu eura u 2024. prije nego što je prošle godine dosegao 38,8 milijardi eura.
Kumulativno je kroz te sheme prijavljeno više od 125 milijardi eura PDV-a između njihovog pokretanja i kraja 2025.
Sudjelovanje među poduzećima također se širi. Do 31. prosinca 2025. godine, u okviru sustava One Stop Shop registrirano je otprilike 193 000 operatera, što je 12 % više nego godinu dana ranije.
U shemi Unije registrirano je 173.630 tvrtki, što je godišnji porast od 13%. IOSS je imao 13.733 registriranih subjekata, što je porast od 7%, uz 1.394 registrirana posrednika, što je porast od 3%. Ti posrednici igraju posebno važnu ulogu jer mogu ispunjavati obveze PDV-a u ime dobavljača izvan EU bez poslovnog nastana unutar Unije.
Pet godina nakon uvođenja, sustav “One Stop Shop” stoga je daleko prevazišao puko administrativno pojednostavljenje. Njegov rast sve više odražava strukturnu transformaciju u europskoj maloprodaji: više prekograničnih digitalnih kupnji, više izravnog uvoza i neviđeni protok paketa niske vrijednosti u EU.
I kako se taj tok nastavlja širiti, skromni „mini paket“ postaje sve značajniji izvor europskih prihoda od PDV-a.
Alessandro Fiorentino