Subscribe
Donald Trump, aktualni predsjednik Sjedinjenih Država, ponovno je podigao glas. Na svojoj platformi društvenih medija, Truth, najavio je planove za uvođenje 50%-tnih carina na svu robu koja dolazi iz Europske unije od 1. lipnja. Jasna poruka: dosta priče, vrijeme je za promjenu kursa u trgovinskim odnosima s Bruxellesom.
Trump optužuje EU da je desetljećima djelovala kao struktura osmišljena za ekonomsko iskorištavanje Sjedinjenih Država. Navodi trgovinske barijere, kažnjavanje sustava PDV-a, diskriminirajuće propise, nepravedne korporativne sankcije, monetarne manipulacije i općenito neprijateljski stav prema velikim američkim tvrtkama. Iznad svega ističe jednu brojku: trgovinski deficit za koji tvrdi da prelazi 250 milijardi dolara godišnje.
No, ovdje vrijedi zastati. Službeni podaci iz 2023. govore drugačiju priču. Prema dostupnim podacima, Sjedinjene Države uvezle su robu iz EU-a u vrijednosti od oko 502 milijarde dolara, dok je izvoz u Europu iznosio ukupno 344 milijarde dolara. Deficit postoji, ali je manji nego što Trump tvrdi. A kada se uključe usluge – poput digitalnih i tehnoloških usluga – trgovinska bilanca postaje još uravnoteženija: 795 milijardi dolara naspram 743 milijarde dolara.
To ne znači da su predsjednikove kritike potpuno neutemeljene. Europska unija, sa svojom golemom birokracijom, često ometa konkurenciju i provodi propise koji se čine osmišljenima za kažnjavanje autsajdera. A europski konzervativci – posebno u Italiji – odavno su jasno dali do znanja da ova Unija, u svom sadašnjem obliku, ne funkcionira.
Međutim, naša je dužnost naglasiti istinu koju ne možemo zanemariti, posebno u tako osjetljivom povijesnom trenutku: Europa nije neprijatelj. Europa je prirodni saveznik Sjedinjenih Država. A ako je Trump odlučan braniti američke nacionalne interese – što je potpuno legitimno i pohvalno – mora se sjetiti i da sada više nego ikad SAD i EU moraju ići u istom smjeru.
Carine kao političko oružje
Carina od 50% više je od jednostavne trgovinske mjere. To je objava komercijalnog rata koja riskira pokretanje nekontrolirane spirale. Posljedice se već osjećaju. Europske burze izgubile su više od 183 milijarde eura u jednom danu. Milanski Ftse Mib zatvorio se s padom od 1,94%, pariški je izgubio 1,65%, frankfurtski je pao za 1,54%. Samo je London, zaštićen nedavnim bilateralnim sporazumom s Washingtonom, zadržao gubitke na -0,24%.
Wall Street nije prošao ništa bolje: Dow Jones pao je za 1,1%, Nasdaq za 1,68%, a S&P 500 za 1,15%. Posljedice su globalne i utječu i na europsko i na američko gospodarstvo. Prema procjenama, carina od 50% mogla bi uzrokovati pad talijanskog BDP-a za 0,6%. EU u cjelini mogla bi izgubiti 0,7%, Njemačka 0,8%. Ali najveći gubitnik mogao bi biti sam SAD, s predviđenim padom od 1,5%.
Drugim riječima: svi gube. Uključujući i Ameriku.
Europa kao strateški partner
Nitko ne poriče da postoje trenja i neslaganja. Ali kao i s braćom i sestrama, dijalog – čak i ako je težak – jedini je put naprijed. Ne možemo si priuštiti strukturne podjele između dviju strana Atlantika. Pogotovo sada, usred zajedničkih globalnih izazova: prijetnje iz Kine, nestabilnosti na Bliskom istoku, rata u Ukrajini, energetskih pritisaka i konkurencije s Azijom oko tehnologije i lanaca opskrbe.
Trump je potpuno u pravu kada želi snažnu, suverenu i poštovanu Ameriku. Ali upravo zato što smo braća, Europa mora biti dio zajedničke vizije . Konzervativci to dobro znaju: vrijeme je za reformiranu Europsku uniju – manje birokratsku, produktivniju, bližu svojim građanima. Ali to se ne može postići tupom silom protekcionizma. To zahtijeva hrabrost reformi i jasnoću zajedničkih ciljeva.
Konzervativni put: Snaga i realizam
Protekcionizam u nekim slučajevima može poslužiti kao taktičko sredstvo. A Trump je majstor u stvaranju pritiska kako bi se postigli ustupci. Ali pravo vodstvo – ono koje gradi, a ne uništava – zna kada sniziti temperaturu kako bi zaštitilo ono što je zaista važno: savez između Zapada i Sjedinjenih Država.
Ono što nam treba je zajednička transatlantska vizija koja jača zapadne industrije protiv azijskih divova. Potrebna su nam zajednička pravila za digitalne poslove, umjetnu inteligenciju i stratešku infrastrukturu. Ono što nam treba je vizija, a ne samo snaga.
Zaključak
Donald Trump je s pravom istaknuo neravnotežu koju treba riješiti. Ali sada je vrijeme da se ide korak dalje: da se sukob pretvori u suradnju, pritisak u savez. Europa se više ne bi trebala smatrati protivnikom – ona jest i ostaje ključni saveznik Sjedinjenih Država u svijetu.
Europski konzervativci spremni su dati svoj doprinos za jaču, slobodniju i pravedniju Europu. Ali Sjedinjene Države moraju odlučiti žele li hodati s nama – ili protiv nas. Nada je da Trump – vođa izvanredne vizije, iako ponekad pretjeranog tona – ponovno može pronaći svoj strateški kompas. Jer braća se mogu svađati, ali se ne razilaze. A danas, više nego ikad, svijetu je potreban ujedinjeni Zapad.