Subscribe
Prezentacija Digitalnog omnibusa od strane Europske komisije označava početak strukturne revizije cijelog regulatornog okvira koji uređuje digitalni prostor Unije. Predlagatelji namjeravaju da novi zakonodavni paket posluži kao jedinstveni okvir za pravila koja su trenutno raspoređena u više uredbi i direktiva, s navedenim ciljem smanjenja redundancija, sukoba nadležnosti i preklapanja primjena. Ovaj pristup prati projekt pojednostavljenja koji se bavi oba ključna aspekta regulacije privatnosti: Općom uredbom o zaštiti podataka i složenim sustavom pravila o umjetnoj inteligenciji uvedenim Zakonom o umjetnoj inteligenciji.
ODGODA PROPISA O UMJETNOJ INTELIGENTNOSTI I NEPOTJESNOST IZMEĐU ZAŠTITE I INDUSTRIJSKIH INTERESA
Jedan od najkontroverznijih elemenata Digitalnog omnibusa odnosi se na odgodu pune primjene pravila koja reguliraju visokorizične sustave umjetne inteligencije. Zakon o umjetnoj inteligenciji, odobren prije nešto više od godinu dana, propisivao je da će te odredbe postati obvezujuće u kolovozu 2026. Komisija je sada predložila odgodu ovog roka na prosinac 2027., što je odgoda od više od godinu dana koja utječe na ključna područja poput automatiziranog odabira kandidata, procjene učenja i dodjele bodova. Prema Bruxellesu, ovo odgađanje odražava nemogućnost osiguranja dosljedne provedbe u kontekstu u kojem mnoge države članice još nisu uspostavile tijela potrebna za provedbu uredbe. Neuspjeh u imenovanju nadležnih tijela do roka, izvorno određenog za 2025., također neizbježno ometa uspostavu struktura za ocjenjivanje sukladnosti, što je ključno tehničko pitanje za provedbu Zakona o umjetnoj inteligenciji.
ULOGA DIGITALNOG OMNIBUSA U REORGANIZACIJI EUROPSKOG REGULATORNOG SUSTAVA
Digitalni omnibus ne predstavlja skup novih pravila, već predstavlja pokušaj integracije i reorganizacije postojećih propisa. Jedan od najinovativnijih aspekata odnosi se na upravljanje interferencijom između GDPR-a i Zakona o umjetnoj inteligenciji. Trenutno, dva regulatorna instrumenta međusobno djeluju na način koji nije uvijek linearan, posebno u pogledu obrade osobnih podataka putem automatiziranih sustava. Digitalni omnibus neće uvesti nove obveze, već ima za cilj razjasniti razliku između dva pravna režima, posebno u pogledu uloge legitimnih interesa tvrtki u obradi podataka koje koriste modeli umjetne inteligencije. Međutim, ovaj pristup suočava se sa zabrinutošću dijela Europskog parlamenta, posebno lijevocentrističkih i ljevičarskih skupina, koje kritiziraju proces omnibusa zbog nedostatka javnih konzultacija i procjena utjecaja koje su tradicionalno potrebne za strukturne promjene propisa. Ova perspektiva postavlja pitanja o zaštiti osjetljivih podataka, jer bi ograničenija definicija riskirala izlaganje određenih informacija manjem broju zaštitnih mjera.
POLOŽAJ ITALIJE U NOVOM EUROPSKOM SCENARIJU
Italija se nalazi u jedinstvenom položaju u kontekstu Digitalnog omnibusa, kako zbog svog institucionalnog sustava, tako i zbog utjecaja koji će regulatorna reforma imati na nadzorna tijela. Paket predviđa reviziju nacionalnog modela upravljanja, s posebnim naglaskom na ulogu tijela kao što su Regulatorno tijelo za komunikacije i Talijansko tijelo za zaštitu podataka. Cilj je izbjeći dupliciranje i sukobe između tijela sa susjednim odgovornostima, problem koji su često isticali akteri u industriji u Italiji. Usvajanje Digitalnog omnibusa, koje se očekuje najranije 2027., zahtijevat će nacionalne zakonodavne mjere za prilagodbu Zakona o zaštiti osobnih podataka i drugih sektorskih propisa. Očekuje se da će vlada do istog datuma izdati najmanje dvije zakonske uredbe, u koordinaciji s Talijanskim tijelom za zaštitu podataka i nakon temeljite procjene regulatornog utjecaja. Ovaj proces predstavlja priliku za redefiniranje nadzorne strukture u Italiji, ali također nosi rizik složenog prijelaznog razdoblja u kojem bi se europski i nacionalni propisi mogli privremeno preklapati. Reorganizacija će imati značajan utjecaj na talijanski gospodarski sustav. Tvrtke će morati ažurirati politike, ugovore i sustave upravljanja podacima, s posebnom pažnjom na sektore koji koriste sustave umjetne inteligencije. Međutim, odluka o smanjenju opterećenja malih i srednjih poduzeća mogla bi potaknuti veće širenje naprednih tehnoloških rješenja, doprinoseći modernizaciji proizvodne strukture.
DELIKATAN PRIJELAZ IZMEĐU PRAVA, INOVACIJA I INSTITUCIJA
Digitalni omnibus predstavlja prekretnicu za europsku digitalnu regulaciju. S jedne strane, potreba za pojednostavljenjem je očita i dijeli je većina dionika; s druge strane, operativni izbori predstavljaju rizike za zaštitu prava građana i ukupnu koherentnost regulatorne arhitekture. Promjena u propisima o umjetnoj inteligenciji naglašava duboke napetosti između želje za zaštitom pojedinaca i pritisaka brzo razvijajućeg industrijskog sektora. Budućnost privatnosti i umjetne inteligencije u Europi uvelike će ovisiti o tome kako će se upravljati ovom transformacijom. Digitalni omnibus, više od jednostavne tehničke reforme, test je želje Unije da izgradi digitalni model koji ostaje vjeran svojim temeljnim vrijednostima, a istovremeno je otvoren za potrebe globalnog gospodarstva koje se stalno razvija.