Subscribe
Dana 24. kolovoza 2026. Ukrajina će proslaviti trideset i petu godišnjicu ponovnog stjecanja neovisnosti od Sovjetskog Saveza, u vrijeme u povijesti kada ova nacionalna obljetnica poprima značaj koji nadilazi puku proslavu. Dan predstavlja kulminaciju trideset i petogodišnjeg putovanja transformacije ukrajinske države u modernu, demokratsku i europski orijentiranu političku cjelinu, ali i manifestaciju otpornosti koju je razvilo ukrajinsko društvo suočeno s velikom ruskom agresijom koja je započela 2022. Na peti Dan neovisnosti koji se slavi od invazije, Kijev je postao simbolično središte europske solidarnosti. U Kijevu je Zelenski podsjetio koliko je opstanak ukrajinske države bio malo vjerojatan u ranim danima invazije, kada je rusko napredovanje prema glavnom gradu navelo mnoge zapadne promatrače da nagađaju o brzom padu grada. Četiri i pol godine nakon početka velike agresije, Ukrajina nastavlja boriti se i slaviti svoju neovisnost. Međutim, tradicionalna velika parada u centru Kijeva nije se održala. Umjesto toga, predstavljeni su dronovi i tehnologije koje je razvila domaća industrija, a koje su postale bitni elementi suvremenog ratovanja.
JOŠ INTENZIVNIJI RAT UOČI ZIME
Proslava neovisnosti, međutim, odvija se u posebno izazovnoj vojnoj pozadini. Rusija je pojačala upotrebu dronova, balističkih projektila i lansera dugog dometa, povećavajući pritisak na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu. Samo u srpnju 2026. zabilježeno je 376 raketnih napada, dok je Misija Ujedinjenih naroda za praćenje ljudskih prava (UNMM) izvijestila da je srpanj mjesec s najvećim brojem civilnih žrtava u Ukrajini od svibnja 2022.: najmanje 437 ljudi je poginulo, a 2610 ih je ozlijeđeno. Ovi podaci objašnjavaju rastuću zabrinutost Kijeva zbog dostupnosti sustava protuzračne obrane i presretača. Zimske pripreme stoga dobivaju stratešku dimenziju: osim zaštite stanovništva, potrebno je osigurati kontinuitet energetske mreže, koju su već više puta pogodili ruski napadi.
EUROPSKI ODGOVOR: 6,1 MILIJARDA EURA ZA OBRANU
U tom kontekstu, Europska unija je na Dan neovisnosti Ukrajine odobrila 6,1 milijardu eura za novu vojnu nabavu. Sredstva će financirati sustave protuzračne i raketne obrane, projektile, streljivo i radare, zadovoljavajući najhitnije potrebe ukrajinskih oružanih snaga. Odluka je dio šireg Zajma za potporu Ukrajini, europskog programa od 90 milijardi eura za razdoblje 2026.-2027. Nova alokacija dodaje se na 16 milijardi eura u već odobrenim planovima nabave, od kojih je 8,35 milijardi eura već isplaćeno. Cilj je osigurati da osnovne zalihe stignu u Ukrajinu brzo i u potrebnim količinama. Značajan dio kupnje bit će obavljen i od europskih obrambenih tvrtki, čime će se ojačati ne samo vojni kapacitet Ukrajine već i industrijski kapacitet Europe.
FINANCIJSKI OKVIR EUROPSKE PODRŠKE
Europska potpora temelji se na široj financijskoj strukturi. U veljači 2026. Europski parlament i Vijeće, Uredbom EU 2026/467, uspostavili su Zajam za potporu Ukrajini, kojim je na raspolaganju do 90 milijardi eura. Program obuhvaća dva komplementarna dijela: s jedne strane, jačanje obrambenih sposobnosti i vojne industrije Ukrajine; a s druge strane, potporu bitnim državnim funkcijama, javnim uslugama i gospodarskoj otpornosti. Program osigurava ukupno 30 milijardi eura proračunske potpore i 60 milijardi eura za obranu tijekom dvogodišnjeg razdoblja 2026.-2027. Samo u 2026. godini namijenjeno je 28,3 milijarde eura za vojno-industrijske kapacitete Ukrajine. Obrambena komponenta ima za cilj obnovu i modernizaciju obrambene tehnološke i industrijske baze zemlje, postupno promičući njezinu integraciju u Europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu. Od 2022. Europska unija i njezine države članice pružile su ukupno 220,2 milijarde eura pomoći Ukrajini, uključujući humanitarnu, financijsku i vojnu pomoć. Od tog iznosa, 3,8 milijardi eura dolazi od prihoda od imobilizirane imovine Rusije. Europska potpora stoga poprima strukturnu, a ne više isključivo hitnu prirodu.
OBVEZA TALIJANSKE VLADE
Unutar ovog europskog okvira, djelovanje talijanske vlade je posebno važno. Premijerka Giorgia Meloni sudjelovala je na sastanku čelnika Koalicije voljnih 24. kolovoza putem video veze, sazvanom povodom obljetnice ukrajinske neovisnosti. Tijekom sastanka, Meloni je izrazila čestitke talijanske vlade Zelenskom i ukrajinskom narodu, potvrđujući talijansku podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i neovisnosti Ukrajine. Talijanska intervencija imala je izraženu humanitarnu komponentu. Meloni je izrazila suosjećanje sa stanovništvom pogođenim napadima na civilnu infrastrukturu i potvrdila da će Italija nastaviti svoju predanost prije zime slanjem dodatnih generatora. Ovi uređaji prvenstveno su namijenjeni jačanju otpornosti stanovništva i doprinosu kontinuitetu energetske mreže, koja je posebno ranjiva na ruske napade. Talijanski stav također spada u diplomatsku dimenziju krize. Tijekom sastanka Koalicije voljnih, čelnici su naglasili potrebu da se sustav sankcija protiv Moskve učini učinkovitijim i da se bori protiv njegovog zaobilaženja, s ciljem smanjenja resursa dostupnih ruskom ratnom stroju. Meloni je ponovno potvrdio odlučnost Italije da surađuje s međunarodnim partnerima kako bi potaknula pregovarački proces koji može dovesti do pravednog i trajnog mira. Predanost talijanske vlade stoga je vidljiva na tri komplementarne razine: politička podrška ukrajinskoj neovisnosti, humanitarna pomoć i sudjelovanje u diplomatskim i multilateralnim naporima.
KOALICIJA VOLJNIH I EUROPSKA ULOGA
Središnja uloga Europe također je istaknuta sastavom međunarodnog dana. U Kijevu su bili prisutni britanski premijer Andy Burnham, na svom prvom međunarodnom putovanju od stupanja na dužnost, i predsjednik Europskog vijeća António Costa. Giorgia Meloni, Emmanuel Macron i Friedrich Merz sudjelovali su na daljinu na sastanku Koalicije voljnih, formata koji okuplja države spremne ojačati vojnu potporu i razgovarati o budućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Costa je ponovio da europska potpora mora trajati koliko god je potrebno i može se produžiti i nakon završetka sukoba. Ova perspektiva usko je povezana s europskom integracijom Ukrajine. U međuvremenu, zemlja je tijekom ljeta otvorila dva kruga pregovora o pristupanju EU, pokazujući značajan kapacitet za nastavak procesa reformi unatoč ratnim uvjetima. Europska orijentacija Ukrajine stoga se smatra sastavnim dijelom dugoročne strategije kontinenta za stabilizaciju kontinenta.
AMERIČKI STAV I POTRAGA ZA MIROM
Taj je dan također istaknuo značajnu razliku u prisutnosti Europe i Sjedinjenih Država. Izaslanici Trumpove administracije Steve Witkoff i Jared Kushner nisu prisustvovali događajima u Kijevu, unatoč planiranom posjetu. Witkoff se također više puta sastao s ruskim sugovornicima i osam puta putovao u Moskvu, dok nijedan od dvojice glavnih predstavnika nije posjetio Ukrajinu od preuzimanja dužnosti. To naglašava rastuću ulogu Europe u vojnoj potpori, dok Washington zadržava središnju ulogu u diplomaciji. Potraga za dogovorenim rješenjem ostaje temeljna komponenta krize, ali Europa inzistira na tome da svaki sporazum mora biti pravedan, trajan i poštovati ukrajinski suverenitet. Paralelno s tim, EU je u srpnju 2026. usvojio dvadeset i prvi paket sankcija protiv Rusije s ciljem daljnjeg ograničavanja sposobnosti Moskve da financira rat i cilja na infrastrukturu i civilno stanovništvo. Europska politika stoga kombinira ekonomski pritisak, vojnu potporu, zaštitu žrtava i potragu za pravnom odgovornošću.
PODRŠKA I MIR KAO KOMPLEMENTARNI CILJEVI
Trideset i peta obljetnica ukrajinske neovisnosti tako pokazuje progresivnu transformaciju sukoba u središnje pitanje europske sigurnosti. U ovom multilateralnom sustavu, Italija održava značajnu ulogu kroz Melonijevu vladu, kombinirajući političku podršku, humanitarnu pomoć, jačanje energetske otpornosti, sudjelovanje u Koaliciji voljnih i predanost diplomatskom rješenju. Planirano slanje dodatnih generatora dobiva posebnu važnost uoči zime, dok stav Italije o sankcijama i potrebi za pravednim i trajnim mirom stavlja Rim u europsku strategiju podrške Kijevu.