Subscribe
Dana 23. rujna, Upravni odbor za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (PNRR) sastao se u Rimu u posebno značajnoj fazi provedbe europskog programa osmišljenog za potporu gospodarskom oporavku i strukturnoj transformaciji Italije. Sastanak se usredotočio na pregled osmog izvješća o statusu provedbe Plana i provjeru postignuća 156 ciljeva povezanih sa zahtjevom za desetu i posljednju ratu, u ukupnom iznosu od 28,4 milijarde eura. Sastanak je od posebne institucionalne važnosti jer se održava tijekom završne faze procesa koji karakterizira uska veza između postizanja specifičnih rezultata, ispunjavanja rokova dogovorenih s europskim institucijama i isplate financijskih sredstava programa. Upravnom odboru – koji je sazvao i kojim je predsjedavao ministar za europske poslove, PNRR i kohezijsku politiku Tommaso Foti – prisustvovali su relevantni ministri i podtajnici, uz predstavnike Nacionalne udruge talijanskih općina (ANCI), Unije talijanskih pokrajina (UPI) i Konferencije regija i autonomnih pokrajina. Sastav tijela naglašava nužno višerazinsku prirodu provedbe PNRR-a, koja je zahtijevala koordinirano sudjelovanje tijela središnje vlasti i lokalnih vlasti. U tom kontekstu, prijelaz na desetu ratu predstavlja kulminaciju cijelog procesa provedbe. Prema podacima koje je predstavio ministar Foti, postizanje ciljeva povezanih s ovim zahtjevom za završnu isplatu omogućuje dovršetak svih 576 ključnih ciljeva i zadataka izvorno predviđenih PNRR-om. Ovaj rezultat mora se promatrati ne samo s obzirom na financijski opseg programa, već i s obzirom na opseg i raznolikost provedenih intervencija. Doista, rashodi – isključujući financijske instrumente – premašili su 133 milijarde eura, što ističe značajne resurse mobilizirane tijekom provedbe Plana. Međutim, procjena postignutih rezultata ne može se svesti isključivo na sposobnost korištenja dostupnih resursa. Posebnost PNRR-a leži u vezi između financiranja, reformi i ulaganja, slijedeći model u kojem je isplata europskih sredstava bila uvjetovana ispunjavanjem unaprijed definiranih ciljeva i ključnih ciljeva. Italija je stoga morala djelovati unutar europskog okvira karakteriziranog strogim rokovima, periodičnim pregledima i specifičnim uvjetima, pretvarajući ta ograničenja u konkretne akcije na nacionalnoj razini. U tom smislu, dovršetak posljednje rate također predstavlja rezultat složenih administrativnih i institucionalnih napora usmjerenih na osiguranje usklađenosti između obveza preuzetih na europskoj razini i njihove stvarne provedbe. Širina uključenih područja također naglašava strukturni značaj Plana. Mjere su se odnosile na sektore ključne za modernizaciju zemlje – od zdravstva i infrastrukture do zelene tranzicije, digitalizacije, obrazovanja i istraživanja, kao i politika kulture, zapošljavanja i socijalne uključenosti. Ova područja nadopunjena su inicijativama usmjerenim na reformu javne uprave, pravosudnog sustava, procesa nabave i politika u vezi s konkurencijom i pojednostavljenjem propisa. PNRR stoga predstavlja program koji je kombinirao odmah vidljive lokalne intervencije s regulatornim i administrativnim transformacijama osmišljenim da postignu dugoročne učinke. Završna faza stoga ima značaj koji nadilazi puku formalizaciju posljednjeg zahtjeva za plaćanje. Doista, ulaganja i uvedene reforme imat će utjecaj daleko izvan formalnog zaključenja PNRR-a, utječući na kvalitetu javnih usluga, konkurentnost gospodarskog sustava, modernizaciju infrastrukture i sposobnost zemlje da se snađe u ekonomskim, tehnološkim i društvenim transformacijama u nadolazećim godinama. U tom kontekstu, sastanak Upravnog odbora 23. rujna označava posebno značajnu prekretnicu: s jedne strane, potvrđuje napredak prema završetku programa i zahtjevu za desetu ratu; s druge strane, omogućuje procjenu ukupnog opsega rada koji su obavile talijanske institucije u provedbi europskog programa neviđenih razmjera. Postizanje 576 ciljeva stoga predstavlja ne samo dovršetak niza proceduralnih koraka, već i rezultat transformacijskog procesa koji uključuje javne uprave, lokalne zajednice i strateške sektore talijanskog gospodarstva i društva.
STRUKTURNE REFORME
Značajan dio postignutih ciljeva odnosi se na reforme osmišljene za povećanje administrativne učinkovitosti i konkurentnosti talijanskog gospodarskog sustava. Završene mjere uključuju inicijative koje se odnose na javnu upravu i pravosudni sustav, uz reforme u vezi s konkurencijom i pojednostavljenjem propisa. Opseg također obuhvaća mjere koje se odnose na poslovne poticaje i sustav javne nabave, kao i akcije u područjima obrazovanja i istraživanja. U okviru Plana, dovršetak ovih reformi ključna je komponenta – nadopunjuje opipljiva ulaganja – jer ima za cilj osigurati dugoročnu održivost učinka koji generiraju utrošeni resursi.
ZDRAVSTVENO ZAŠTITNO STANJE, MOBILNOST I INFRASTRUKTURA
Ulaganja u sektor zdravstva bila su posebno značajna. Osnovano je ukupno 1270 zdravstvenih centara i 327 bolnica; osim toga, stvoreno je preko 6000 novih kreveta za intenzivnu i subintenzivnu njegu te je instalirano otprilike 3200 komada glavne medicinske opreme. Elektronički zdravstveni kartoni popunjeni su s preko 99% digitalnih kliničkih dokumenata, a usluge telemedicine pružile su skrb za više od 566 000 ljudi. Što se tiče mobilnosti, izgrađeno je oko 1700 kilometara biciklističkih staza, modernizirano oko 4000 kilometara željezničkih pruga i obnovljeno 73 stanice. Nadalje, registrirano je preko 3200 autobusa s nultom emisijom kao dio inicijativa usmjerenih na modernizaciju prometa i poticanje ekološke tranzicije.
OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I ŠKOLSKA INFRASTRUKTURA
PNRR je također potaknuo značajne inicijative unutar obrazovnog sustava. Stvoreno je više od 153 000 mjesta u vrtićima i predškolskim ustanovama, dok je izgrađeno ili obnovljeno više od 1100 kantina i 360 teretana. Ukupno je srušeno i obnovljeno 176 škola, a 1600 školskih kompleksa je strukturno sigurno. Istodobno, upis na visoke tehničke institute premašio je 40 000, a osigurano je više od 60 000 novih kreveta za sveučilišne studente – od kojih će polovica (30 000) biti osigurana putem namjenskog financijskog instrumenta.
DIGITALNA TRANSFORMACIJA JAVNE UPRAVE
Digitalizacija predstavlja još jedan strateški stup. 83% škola i općina obnovilo je svoje web stranice i digitalne usluge, dok je više od 2,5 milijuna građana sudjelovalo u programima osposobljavanja za digitalne vještine. Ukupno 284 tijela središnje vlasti i više od 12 000 javnih ustanova prešlo je na sigurnu infrastrukturu u oblaku. Napori digitalizacije proširili su se i na otprilike 3 milijuna adresa. Nadalje, gotovo 20 000 škola i zdravstvenih ustanova spojeno je na ultrabrze optičke mreže, a pokrivenost 5G mrežom dosegla je područje od 23 000 četvornih kilometara.
KULTURA, ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA UKLJUČIVOST
Intervencije su se također odnosile na kulturnu baštinu i socijalne politike. Ukupno je 674 kulturna lokaliteta postalo pristupačno, a 4200 objekata je poboljšano; osim toga, 21 selo je preuređeno, s otprilike 3300 projekata provedenih u malim selima. Ove napore nadopunilo je oko 730 projekata usmjerenih na seizmičku sigurnost i zaštitu umjetničkih djela u vjerskim objektima. U sektoru zapošljavanja, preko 882 000 ljudi sudjelovalo je u programima GOL, a više od 270 centara za zapošljavanje je modernizirano. Što se tiče socijalne uključenosti, oko 3200 osoba s invaliditetom krenulo je putem prema neovisnosti, a preko 12 000 beskućnika imalo je koristi od usluga podrške i mjera za ublažavanje siromaštva. Nadalje, modernizirano je više od 1500 seoskih ljekarni, a financirana su poboljšanja energetske učinkovitosti za otprilike 2000 zgrada javnog stanovanja.
ZAVRŠETAK PROCESA I ULOGA NACIONALNE AKCIJE
Završna faza PNRR-a napreduje podnošenjem osmog izvješća Parlamentu i predstavljanjem – 30. rujna – zahtjeva za isplatu desete i posljednje rate. Postizanje ove prekretnice rezultat je složenog procesa provedbe u kojem je talijanska vlada djelovala u okviru ciljeva, rokova i uvjeta koje su utvrdile europske institucije, pretvarajući svoje obveze u koherentan skup reformi i ulaganja diljem zemlje. Iz te perspektive, dovršetak 576 ciljeva utvrđenih u Planu naglašava važnost rada koji su obavila talijanska upravna tijela u ispunjavanju sustava ciljeva i prekretnica definiranih na europskoj razini i neraskidivo povezanih s isplatom sredstava. Vladine akcije zahtijevale su koordinaciju između središnjih vlasti, tijela lokalne samouprave i tehničkih jedinica, s ciljem osiguranja poštivanja rokova i opipljive provedbe planiranih mjera. Rezultat stoga poprima dvostruku dimenziju: s jedne strane, ispunjenje obveza koje je Italija preuzela u okviru europskog PNRR-a; s druge strane, transformacija tih obveza u infrastrukturu, usluge, reforme i ulaganja osmišljena da utječu na gospodarsko i društveno tkivo zemlje. U tom smislu, dovršetak posljednje rate ne predstavlja samo administrativni zaključak programa, već i kulminaciju procesa u kojem je talijanska vlada djelovala unutar unaprijed definiranog europskog okvira, istovremeno osiguravajući konkretnu provedbu mjera na nacionalnoj razini. Doista, inicijative provedene u sektorima zdravstva, digitalizacije, infrastrukture, obrazovanja, zelene tranzicije, kulture, zapošljavanja i socijalne uključenosti predstavljaju operativnu realizaciju ciljeva dogovorenih u okviru Plana. Važnost obavljenog posla leži, stoga, u sposobnosti uspješnog provođenja programa koji karakterizira znatna institucionalna i financijska složenost, uz održavanje veze između obveza preuzetih prema Europskoj uniji i potreba modernizacije nacionalnog sustava. Iako se formalno zaključivanje PNRR-a podudara s postizanjem ciljeva i zahtjevom za posljednju ratu, učinci provedenih reformi i ulaganja trajat će, utječući na administrativne kapacitete, konkurentnost te ekonomsku i socijalnu koheziju Italije.