Subscribe
Još samo dva tjedna do izbornog kruga koji će redefinirati Europski parlament. Među brojnim temama kojima se bave različite nacionalne i međunarodne političke frakcije tijekom predizborne kampanje, ekološka je tranzicija jedna od njih. Kao što je poznato, postavljeni su ciljevi za smanjenje emisija CO2, a Europski parlament odredio je 2050. kao ciljnu godinu za postizanje nulte emisije. Riječ je o ambicioznom projektu koji neke zemlje članice, uključujući Italiju, teško mogu zamisliti izvedivim iz raznih razloga koji se tiču referentnog tržišta kao i logističkog strukturiranja plana koji bi omogućio postizanje cilja bez kolateralne štete za stanovništvo. (u gospodarskom i radnom smislu, ali ne samo).
Fratelli d’Italia, stranka koju vodi premijerka Giorgia Meloni, u svom programu svojstvenom europskim izborima u lipnju objašnjava da je važno pažljivo i mudro sagledati pitanje zaštite okoliša, ne dopuštajući da ‘eko-ludosti’ preuzmu vlast. A u automobilskom sektoru, na primjer, predlaže ukidanje zabrane ‘proizvodnje automobila s endotermnim motorima od 2035.’ i ponovno pokretanje sektora na temelju ‘načela tehnološke neutralnosti, ulaganja u sva alternativna goriva, a ne samo u električni te razvoj sektora biogoriva zaštitom tvrtki’. FdI također namjerava ‘podržati dekarbonizaciju različitih načina prijevoza i ulagati u održivu urbanu mobilnost’.
Do danas se u Italiji poduzimaju koraci u smjeru manje zagađujuće mobilnosti kroz mjere kao što je Ecobonus, koji je sada službeno objavom DPCM-a u Službenim novinama (25. svibnja 2024.).
Ecobonus, Urso: ‘Plan također za društvenu održivost’
Ecobonus, kako je objasnilo Ministarstvo poduzetništva i Made in Italy – promotor mjere – ima zadatak preoblikovati poticaje građanima za kupnju automobila s niskom emisijom štetnih plinova.
Odjel na čelu s Adolfom Ursom sažima sadržaj počevši od dostupnih sredstava: 950 milijuna eura. Brojku treba raščlaniti na sljedeći način: 793 milijuna za automobile; 35 milijuna za mopede, motocikle i četverocikle; 53 milijuna za laka gospodarska vozila; 20 milijuna za rabljene automobile; i konačno, 50 milijuna za eksperimentalni program dugoročnog najma.
Osim kupnje vozila, tu je i kupnja infrastrukture za punjenje, poput punionica za električne automobile. Ovo je također dio programa koji je Ministarstvo izradilo za ponovno pokretanje industrije.
‘Ovaj novi plan poticaja za automobilski sektor’, objasnio je Urso, ‘počiva na tri stupa: modernizacija talijanskog voznog parka, jednog od najstarijih u Europi; podrška zahtjevima ljudi s nižim primanjima; te ponovno pokretanje proizvodnje vozila u Italiji. Ovaj pristup temelji se na uvjerenju da je neophodna duboka promjena kursa u odnosu na prethodne godine’. Ujedno je kazao kako mjera ima za cilj ekološku održivost, ali i socijalnu održivost, s obzirom na to da se planom posebna pozornost posvećuje obiteljima s nižim primanjima.
Od čega se sastoji mjera?
Među brojnim novostima uključenim u mjeru za 2024. (koja je već aktivirana prethodnih godina) značajne su subvencije za kupnju automobila s manje zagađujućim gorivima (električni, plug-in hibridi i automobili s toplinskim motorom s razinom emisije CO2 do 135 g/km).
U dokumentu se pojašnjava da automobili koji se razmatraju, gledajući cjenik (bez PDV-a), ne smiju koštati više od 35 tisuća eura za raspon 0-20 g/km (električni) i 61-135 g/km (termički). ), te 45 tisuća eura za raspon 21-60 g/km (plug-in hibridi). Također treba dodati da je najveći mogući doprinos 13.750 eura pod uvjetom da je EFSU kupca manji od 30 tisuća eura. Oni koji umjesto toga imaju EFSI veći od 30 tisuća eura mogu ostvariti poticaj od najviše 9 tisuća eura.
Primarna svrha mjere je potaknuti vozače da nastave s rashodovanjem vozila koja se smatraju najzagađivačima (tj. Euro 0, 1, 2 i 3 – tj. 25% vozila u prometu u Italiji). Dakle, ‘predpostavljen je doprinos do 2000 eura za kupnju rabljenih vozila klase Euro 6 (s emisijama do 160 g/km CO2,) protiv rashodovanja automobila do Euro 4’.
Proces modernizacije i napredovanja na temu ekološke mobilnosti ne ide jednakom brzinom u svim zemljama, s obzirom na inflaciju kao i pad kupovne moći građana. Međutim, vlada koju vodi Meloni izdvaja resurse za ubrzavanje tranzicije koja odgovara potrebama zemlje; mjera o kojoj je riječ, kao što smo vidjeli, temelji se upravo na tom principu refleksivnog i razboritog napredovanja.