fbpx

EU obvezna razvijati energiju vjetra na moru

Energija - 7 veljače, 2024

Europska unija će morati uložiti značajne napore u razvoj sektora energije vjetra na moru, koji igra važnu ulogu u postizanju klimatskih ciljeva, u trenutnoj energetskoj krizi. Problemi u opskrbnom lancu vjerojatno će dovesti do kašnjenja u izgradnji potrebne infrastrukture, što također zahtijeva znatna ulaganja. Isti rizik visi i nad rumunjskim projektom postavljanja vjetroelektrana u Crnom moru, koji bi trebao biti operativan do 2032.

Kriza u sektoru energije vjetra, koja se od prošle godine sve više osjeća u Europi, riskira odgodu projekata instaliranja novih kapaciteta za proizvodnju energije vjetra. Ozbiljni problemi pojavili su se u opskrbnim lancima koji ne prate potražnju i pod pritiskom su rastuće inflacije, geopolitičkih napetosti i povećane globalne konkurencije. Osim razvoja kopnenih proizvodnih kapaciteta, Europska unija je postavila ambiciozan cilj instaliranja ukupno 500 GW offshore proizvodnih kapaciteta vjetra u zemljama članicama i susjednim zemljama kao što su Velika Britanija i Norveška do 2050. godine. Kako bi postigao te ciljeve, EU treba značajno povećanje narudžbi i trebat će izgraditi dodatne dalekovode.

Ulaganje EU-a u kapacitete energije vjetra – 400 milijardi eura do 2050

Da bi se postigli samo ciljevi za 2030., godišnje će biti potrebno instalirati 25,5 gigavata kapaciteta, što je gotovo 10 puta više od prosjeka prethodnog desetljeća. Što se tiče prijenosnog sustava, trebalo bi ga produžiti za do 54 000 kilometara, što je udaljenost jednaka obilasku planeta 1,5 puta. Ovo su nalazi prvog izvješća koje je nedavno objavio ENTSO-E (Europsko udruženje operatora prijenosnih sustava) o planovima za razvoj mreže vjetroelektrana na moru.

“Kao rezultat toga, operatori prijenosa i sustava primjećuju da se vrijeme izgradnje (proizvodnih kapaciteta – ur.) udvostručilo”, kaže se.

“U Europi imamo proizvođače opreme svjetske klase koji su nam potrebni. Ali očito postoji usko grlo u opskrbnom lancu”, rekao je Damian Cortinas, predsjednik Upravnog odbora ENTSO-E.

Prema procjenama ENTSO-E, potreba za ulaganjem u kapacitete za proizvodnju energije vjetra na moru iznosila bi 400 milijardi eura do 2050. godine. Prošlogodišnja studija Ernst&Younga pokazala je da projekti vjetroelektrana na moru postaju sve neprivlačniji, upravo zbog problema u opskrbnom lancu i sve većih troškova. Prema toj studiji – najnovijem EY Indeksu privlačnosti zemlje za obnovljivu energiju (RECAI) – nestabilnost u sektoru vjetroelektrana na moru mogla bi promijeniti način na koji se veliki projekti grade i financiraju u budućnosti.

“Vjetar na moru ključan je za postizanje neto nulte vrijednosti, ali je izdržao teških 12 mjeseci usred komprimiranog lanca opskrbe i rastućih troškova. U usporedbi s 2019., ukupni troškovi projekta porasli su za 39%, a tijekom sljedećeg desetljeća inflacija bi mogla dodati oko 280 milijardi dolara kapitalne izdatke za sektor”, navodi se u dokumentu EY.

U tom kontekstu, stručnjaci konzultantske tvrtke očekuju da oko 80% od 15 tržišta koja su se obvezala na ciljeve pučinske vjetroelektrane za 2030. neće ih ispuniti. To uključuje i UK, koji je prošle godine doživio veliki neuspjeh u svom cilju da do 2030. dosegne 50 GW offshore kapaciteta. Samo jedna europska zemlja nalazi se među prve 3 na globalnoj razini na RECAI-u – Njemačka – sa SAD-om i Kinom na 1. i 3. mjestu, koje su posljednjih godina mnogo uložile u proizvodnju solarne energije i energije vjetra, uključujući pučinu.

Rumunjska – veliki potencijal za proizvodnju energije vjetra na moru, ali dosad nije proizveden GW

Neke su zemlje postigle značajan napredak u pučinskoj energiji vjetra, ali druge nisu usvojile niti poseban regulatorni okvir, a neki pučinski bazeni ostaju neiskorišteni. To je slučaj s Crnim morem, područjem s dobrim prirodnim potencijalom za iskorištavanje energije vjetra na moru, korištenjem pridnenih i plutajućih turbina. Prema podacima Svjetske banke, samo Rumunjska ima potencijal pučinskog vjetra od 76 GW instaliranog kapaciteta u Crnom moru, što je povoljno okruženje za razvoj ove vrste obnovljive energije.

Trenutačno Rumunjska ima 3 GW kopnenih vjetroelektrana, ali nema megavata pučinskih vjetroelektrana. Zakon koji regulira ovu vrstu ulaganja Vlada je usvojila tek krajem prošle godine, ali još mora proći saborsku proceduru i moguće je da će doživjeti neke izmjene.

Rumunjska će najvjerojatnije imati vjetroelektrane u Crnom moru do 2032.; prvi korak napravljen – zakon koji regulira ovu vrstu ulaganja

Zakon o potrebnim mjerama za iskorištavanje energije vjetra na moru, koji je u prosincu 2023. usvojila rumunjska vlada, pretpostavka je rumunjskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prema njemu, radi operacionalizacije ulaganja u energiju vjetra na moru, Ministarstvo energetike će u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu zakona započeti izradu stručne studije na temelju koje će se provoditi postupak davanja koncesije i aktivnosti istraživanja, pripremit će se izgradnja offshore vjetroelektrana i njihov rad. Između ostalog, studijom će se odrediti i pomorski obod koji će Ministarstvo energetike dati u koncesiju. Zakon također uređuje program potpore temeljen na ugovorima o razlici za izgradnju i rad vjetroelektrana na moru s kapacitetom proizvodnje električne energije od 3 GW do 2035. godine. Dvosmjerna CfD shema (Ugovori za razliku) potiče ulaganja u obnovljive izvore energije, osigurava stabilnost prihoda za programere i jača tržišnu integraciju obnovljivih izvora energije. Na temelju studije predviđene zakonom, koja će biti izrađena do 30. lipnja 2025., Vlada će dati suglasnost na perimetre pučinske vjetroelektrane i prateće akte za provedbu zakona, nakon čega će Ministarstvo energetike pokrenuti postupak natječaja za dodjela ugovora o koncesiji.

“Dakle, ako govorimo o 2025., plus 5-7 godina, gledamo na 2032. najizvediviju, najvjerojatnije da ćemo imati prve vjetroelektrane u Crnom moru”, procijenio je ministar energetike Sebastian Burduja.

Predstavnici Ministarstva gospodarstva tvrde da će, osim njihove važnosti u osiguranju sigurnosti opskrbe električnom energijom i dekarbonizaciji energetskog sustava, razvoj offshore vjetroelektrana generirati desetke tisuća radnih mjesta u proizvodnji, izgradnji, radu i održavanju. elektrana, s višestrukim učinkom na druge sektore, uključujući kroz koncentraciju gospodarskih aktivnosti povezanih s pučinskom električnom energijom u rumunjskim lukama.

Rumunjska, Bugarska i Grčka složile su se međusobno se poduprijeti u energetskoj tranziciji, uključujući pučinsku energiju vjetra.

Još jedan važan korak prema prihvaćanju zelene energije, a posebno iskorištavanja energije vjetra u Crnom moru, napravljen je nedavno na sastanku u Ateni ministara energetike iz Rumunjske, Bugarske i Grčke. U zajedničkoj izjavi usvojenoj na kraju sastanka, njih troje izjavljuju svoju podršku pučinskoj energiji vjetra u Crnom moru, regionalnom središtu za proizvodnju i transport vodika i regionalnoj mreži stanica za punjenje električnih vozila.

“Podržavat ćemo jedni druge u procesu energetske tranzicije, uključujući dobivanje europskih sredstava”, rekao je rumunjski ministar Sebastian Burduja.

Ako Rumunjska ostvari svoj potencijal za razvoj kapaciteta za proizvodnju energije vjetra na moru, mogla bi izbjeći svoj status uvoznika električne energije. Vjetroturbine na moru mogle bi dugoročno biti glavni izvor električne energije u Rumunjskoj. Ali investicija je značajna – negdje više od 8 milijardi eura za instaliranih 3 000 MW, ali cijena energije, oko 70 eura za stacionarne turbine, znatno je ispod trenutnih cijena. Osim toga, dobitak je doprinos BDP-u i broju novih radnih mjesta koja bi se otvorila u ovom i srodnim sektorima. Izgradnja vjetroelektrana na moru traje između pet i deset godina, u usporedbi s prosjekom EU-a od sedam godina.

Fotografija: Pickpik.com