Irska i goveđa tuberkuloza

Goveđa tuberkuloza (bTB) je zoonoza koja pogađa goveda, divlje životinje, a povremeno i ljude. I dalje predstavlja stalan i složen izazov za irski poljoprivredni sektor, prijeteći ekonomskoj održivosti poljoprivrednika i šire poljoprivredno-prehrambene industrije.

S obzirom na porast stope incidencije zaraze stada s 4,31% u 2022. na 6,04% u 2024. (povećanje od 36%) i projekcije Irelands Farmers Journala koje procjenjuju preko 63 000 reaktorskih (onih s dijagnozom bolesti) goveda do početka 2026., Irska se suočava s kritičnom prekretnicom u svojim naporima da kontrolira i iskorijeni ovu bolest.

Izazove za Irsku produbljuje činjenica da je povijesno gledano postojalo veliko razilaženje između irske poljoprivredne zajednice i njezinog Ministarstva poljoprivrede, hrane, mora i ribarstva o operativnim i troškovnim aspektima pokušaja iskorjenjivanja bolesti; iako je trenutno u tijeku širok proces angažmana dionika za razvoj nove strategije, koji predvodi sadašnji ministar Martin Heydon.

Ovo slijedi nakon pokretanja prethodne iteracije strategije iskorjenjivanja goveđe tuberkuloze 2021. godine, kojoj je prethodilo tijelo za raspravu dionika, Forum za tuberkulozu, osnovan 2018. godine i koji je još uvijek u tijeku.

Ova strategija utvrdila je niz mjera za rješavanje ne samo prijenosa bTB-a s goveda na govedo, već i, što je ključno, prijenosa bTB-a s jazavca na govedo. To je bilo ključno jer je Irska doživjela svojevrsni ponovni porast bolesti, s incidencijom stada koja je dosegla razine kakve nisu viđene od 2003. godine. Dio toga bio je i zbog značajnog rasta broja mliječnih stada u Irskoj.

Međutim, i Irsko udruženje poljoprivrednika (IFA) i Irsko udruženje uzgajivača goveda i ovaca (ICSA) iznijeli su kritike zbog nedovoljnog financiranja programa iskorjenjivanja.

Irski program iskorjenjivanja bTB-a, usklađen s direktivama EU, ima za cilj smanjenje incidencije stada i postizanje statusa „službeno slobodnog od tuberkuloze” (OTF), cilj koji je ostvarilo 17 zemalja EU s prevalencijom stada ispod 0,1% šest godina zaredom.

Međutim, trenutna putanja Irske i stope incidencije u stadu svrstavaju je među sedam država članica EU-a koje se oslanjaju na programe iskorjenjivanja, uz Bugarsku, Hrvatsku, Grčku, Mađarsku, Maltu i Rumunjsku. Upornost bolesti prijeti irskom izvoznom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda vrijednom 13 milijardi eura, posebno izvozu govedine u zemlje OTF-a, koje zahtijevaju stroge kontrole kretanja.

Glavni izazov u irskim naporima za iskorjenjivanje bTB-a je uloga divljih životinja, posebno euroazijskog jazavca, kao „rezervoara bolesti”.

Jazavci su odgovorni za otprilike 40% raspada stada, prenoseći bTB na goveda izravnim kontaktom ili kontaminacijom okoliša. Irska strategija upravljanja divljim životinjama uključuje ciljano godišnje uništavanje jazavaca u područjima visokog rizika i rastući program cijepljenja jazavaca oralnim BCG cjepivom.

Bivši irski ministar poljoprivrede, Charlie McConalogue, istaknuo je povijesnu dimenziju ovog aspekta krize. U parlamentarnim odgovorima naveo je, na primjer, da je problem divljih jazavaca dijagnosticiranih kao nositelji bakterije koja uzrokuje goveđu tuberkulozu prvi put identificiran u Irskoj tek 1974. godine, iako je prihvaćeno da njegov značaj u toj fazi nije bio u potpunosti shvaćen.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća uslijedio je projekt East Offaly koji je na kraju pružio konačne dokaze o ulozi jazavaca u epidemiologiji tuberkuloze. Nakon toga započelo je veliko ispitivanje tijekom petogodišnjeg razdoblja od 1997. do 2002. u područjima unutar okruga Donegal, Monaghan, Kilkenny i Cork. Ključno je da je ovo ispitivanje pokazalo da je došlo do značajnog smanjenja (od dva do četiri puta) incidencije tuberkuloze u područjima gdje su jazavci uklonjeni u odnosu na područja gdje jazavci nisu uklonjeni.

Od 2018. godine cijepljenje se proširilo na 30% područja programa, s planovima za smanjenje klanja jazavaca od ove godine.

Unatoč tim naporima, izazovi i dalje postoje. Uništavanje jazavaca, iako učinkovito u smanjenju učestalosti pojave jazavaca u krdu (što dokazuje i smanjenje od 56% u područjima visokog rizika u Engleskoj od 2013. do 2021.), suočava se s etičkim kritikama i protivljenjem javnosti.

Irski fond za divlje životinje bio je u prvim redovima takvih etičkih kritika. Više je puta istaknuo svoje protivljenje korištenju klanja jazavaca kao tehnike za upravljanje goveđom tuberkulozom u Irskoj. Fond smatra da jazavci nisu krivi za problem goveđe tuberkuloze u nacionalnom stadu te da su čimbenici poput biosigurnosti farmi i gustoće stoke značajniji.

Kritičari su također tvrdili da je pristup cijepljenju previše složen, te da zahtijeva hvatanje i primjenu u ogromnim ruralnim područjima. Postoji i mišljenje da je povećanje broja cijepljenih životinja radi zamjene klanja i dalje prespor proces, otežan ograničenim resursima i sugestijama da i druge divlje životinje, poput jelena, mogu doprinijeti prijenosu bTB-a. No, budući da je njihova uloga manje proučena, to je zakompliciralo sveobuhvatno upravljanje divljim životinjama.

Dodatni aspekti problema u smislu smanjenja stope infekcija ili reakcija povezani su s povijesnim oslanjanjem Irske na jednokratni intradermalni komparativni cervikalni tuberkulinski test (SICCT).

Iako je SICCT propisan propisima EU-a, ima stopu osjetljivosti od samo 55–80%. To je doprinijelo testiranju previđanja latentnih infekcija i time omogućilo neotkriveni prijenos unutar stada. Iako postoji alternativni test (test interferon-gama (IFN-γ)) koji se može koristiti u stadima visokog rizika, kritičari, uključujući poljoprivrednike, istaknuli su da iako ranije otkriva infekcije, također daje veći broj lažno pozitivnih rezultata, što dovodi do nepotrebnog uklanjanja.

Uz to, Irska je sudjelovala u istraživanjima financiranim od strane EU-a, poput projekta BovTB Horizon 2020 s ciljem razvoja naprednih dijagnostičkih testova, ali rezultirajuće inovacije još nisu široko primijenjene.

Suzbijanje stope tuberkuloze u Irskoj također je pogoršano tradicionalnom i vrlo aktivnom irskom mrežom trgovine stokom. Takve visoke stope kretanja, posebno kroz stočne tržnice i u Ujedinjeno Kraljevstvo, implicirane su kao faktori koji omogućuju prijenos iz visokorizičnih stada.

Kako bi se riješio ovaj problem, irsko Ministarstvo poljoprivrede i EU predložili su mjere, poput 30-dnevnog testa prije preseljenja u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/689. To je zahtijevalo od poljoprivrednika koji su željeli održati status slobodnog od tuberkuloze u svojim stadima i time svoju sposobnost trgovanja na otvorenom tržištu, da se testiraju na tuberkulozu ili unutar 30 dana prije preseljenja (kao što je rasprodaja na tržnici) ili unutar 30 dana nakon preseljenja u svoje stado.

Irske organizacije poljoprivrednika poput Irskog udruženja poljoprivrednika žestoko su se protivile ovom prijedlogu, bojeći se da bi predloženo uvođenje 30-dnevnog testa prije kretanja „ozbiljno narušilo tržište životinja i postavilo dodatno opterećenje troškovima programa, a istovremeno bi malo ili nimalo učinilo za smanjenje tuberkuloze”.

IFA je također snažno istaknula da su dodatni zahtjevi za testiranje više potaknuti financijskom dobiti nego znanstvenom nužnošću. Njezin glasnogovornik je to rekao 2020. godine ovako: „Moramo se pozabaviti stvarnim uzrocima tuberkuloze, a ne stavljati još jedan kotač pod vlak testiranja na tuberkulozu.”

Dok irsko Ministarstvo poljoprivrede, hrane i mora (DAFM) povećava sredstva za testiranje i naknade, poljoprivrednici se i dalje boje da će se trenutni procijenjeni trošak od 150 milijuna eura (u smislu testova i izgubljenih proizvoda) nastaviti. Poljoprivrednici se itekako dobro sjećaju odluke Financijske radne skupine Foruma za tuberkulozu kada su u veljači 2023. odgođene rasprave o dodatnim plaćanjima. To je ostavilo dugotrajan osjećaj ekonomske nesigurnosti.

Stoga poljoprivrednici i njihove predstavničke organizacije smatraju da je osiguravanje da dodatno testiranje u potpunosti financira država ključno za održavanje potpore poljoprivrednicima, posebno zato što je ekonomska održivost već narušena rastućim troškovima ulaganja i nestabilnošću međunarodnog tržišta.

Međutim, postoje mnogi znakovi da irska vlada ozbiljno shvaća ove i druge povezane probleme.

Očajnički želi izbjeći ponavljanje situacije slične onoj koja se dogodila 2023. godine kada su pošiljke govedine u Kinu obustavljene nakon potvrde izoliranog slučaja atipične BSE kod krave.

Forum dionika za tuberkulozu goveda i inicijativa ministra Martina Heydona iz 2025. za resetiranje programa za tuberkulozu, nakon summita dionika 8. svibnja, naglasili su znanstveno utemeljene prijedloge za podršku stadima bez tuberkuloze, smanjenje prijenosa divljih životinja, poboljšanje ranog otkrivanja, poboljšanje biosigurnosti i upravljanje životinjama visokog rizika. Ovi napori nadograđuju se na Strategiju za tuberkulozu opisanu na www.bovinetb.ie, koja integrira sufinanciranje EU-a za obuku i naknade.

Međutim, napetosti među dionicima i dalje postoje. Poljoprivrednici zahtijevaju jamstva protiv dodatnih troškova, dok znanstvena i veterinarska stručnost potiče snažne mjere za preokretanje porasta incidencije. Uravnoteženje tih prioriteta zahtijeva vodstvo u cijelom političkom spektru, poljoprivrednim organizacijama i privatnim veterinarima, koji svakodnevno imaju ulogu u testiranju i savjetovanju poljoprivrednika.

Stoga je jasno da će odlučna akcija i suradničko vodstvo biti ključni za zaštitu poljoprivrednih obitelji i osiguranje budućnosti irskog govedarskog i poljoprivrednog gospodarstva.