Subscribe
Obilježavajući 30. obljetnicu Barcelonskog procesa, novi pakt ima za cilj izgraditi stabilniji, sigurniji i prosperitetniji zajednički mediteranski prostor.
Europska unija i njezini južnosredozemni partneri napravili su povijesni korak prema dubljoj regionalnoj suradnji formalnim pokretanjem Mediteranskog pakta u Barceloni. Događaj, održan u gradu koji je prije tri desetljeća posudio ime značajnom Barcelonskom procesu, okupio je ministre država članica EU-a i južnosredozemnih zemalja kako bi ponovno potvrdili svoju predanost zajedničkom napretku, stabilnosti i regionalnoj koheziji.
Mediteranski pakt – otkriven na inauguracijskoj svečanosti kojom su supredsjedale visoka predstavnica i potpredsjednica Kaja Kallas i povjerenica EU za Mediteran Dubravka Šuica – označava obnovljeni strateški okvir osmišljen za jačanje veza u cijeloj regiji. Njegovo usvajanje naglašava i nasljeđe Barcelonskog procesa iz 1995. i novonastale izazove koji danas zahtijevaju kolektivno djelovanje.
Izvorni Barcelonski proces, pokrenut prije 30 godina, postavio je temelje za bližu suradnju u političkom dijalogu, gospodarskom razvoju te društvenoj i kulturnoj razmjeni između EU-a i mediteranskih partnera. Promicao je inicijative za potporu stabilnosti, održivom razvoju i međusobnom razumijevanju u regiji koju obilježava raznolikost i složenost. Tijekom godina, okvir je pomogao u usmjeravanju ulaganja, poticanju regionalnog dijaloga i poticanju reformi koje koriste milijunima diljem mediteranskog bazena.
U ovom povijesnom kontekstu, novi Mediteranski pakt zamišljen je kao instrument usmjeren prema budućnosti koji odražava trenutne geopolitičke stvarnosti. Njegov središnji cilj je konsolidirati Mediteran kao zajednički, suradnički prostor definiran stabilnošću, sigurnošću i prosperitetom. Okupljanjem ministara i visokih predstavnika iz cijele Europe i južnog Mediterana, sastanak u Barceloni pokazao je kolektivnu predanost revitalizaciji regionalne suradnje.
Visoka predstavnica Kaja Kallas naglasila je simboličku i političku važnost pokretanja pakta u Barceloni, nazvavši ga „odlučujućim trenutkom za naše partnerstvo i za viziju Mediterana utemeljenog na suradnji i međusobnom povjerenju“. Njezine su primjedbe istaknule namjeru EU-a da se mediteranskim izazovima – bilo da su ekonomski, ekološki, migracijski ili sigurnosni – suoči kroz uključiv i održiv angažman s partnerskim zemljama.
Povjerenica Dubravka Šuica ponovila je taj stav, naglasivši da pakt ne predstavlja samo politički sporazum već obnovljeni model partnerstva izgrađen na zajedničkoj odgovornosti. Napomenula je da zajednička prisutnost ministara s obje obale Mediterana naglašava legitimnost pakta i kolektivnu predanost regije dugoročnoj suradnji. Visoka razina prisutnosti na događaju odražavala je pojačanu političku volju za jačanjem veza i zajedničkim rješavanjem zajedničkih prioriteta.
Nakon ceremonije u Barceloni i uz odobrenje partnerskih zemalja, očekuje se da će čelnici EU-a formalno podržati Mediteranski pakt na sastanku Europskog vijeća u prosincu. Ovaj korak pružit će politički zamah potreban za pretvaranje pakta u konkretne inicijative i koordinirano djelovanje.
Ključna komponenta pakta je priprema detaljnog akcijskog plana, čija je prezentacija planirana za početak 2026. Akcijski plan će identificirati zemlje sudionice, specifične dionike i operativni okvir za svaku inicijativu pod okriljem pakta. Ovaj strukturirani pristup ima za cilj osigurati da pakt donosi mjerljive rezultate i ostane usklađen s promjenjivim potrebama regije.
Očekuje se da će se inicijative usredotočiti na ključna područja poput održivog gospodarskog razvoja, zelene i digitalne tranzicije, mobilnosti, suradnje u upravljanju i napora za poticanje mira i sigurnosti. Iako će se specifični projekti pojasniti u nadolazećem akcijskom planu, temeljna ambicija je jasna: stvoriti integriraniju mediteransku regiju sposobnu za rješavanje globalnih izazova kroz regionalno jedinstvo.
Štoviše, pakt odražava širu stratešku viziju EU-a o izgradnji otpornih partnerstava sa susjednim regijama. U vrijeme kada globalne napetosti, energetske tranzicije i ekonomske transformacije zahtijevaju koordinirana rješenja, jačanje euro-mediteranske suradnje važnije je nego ikad. Mediteranski pakt ima za cilj pozicionirati regiju ne samo kao raskrižje kultura i trgovine, već i kao model konstruktivne regionalne diplomacije.
Kako se pakt približava formalnom odobrenju i naknadnoj provedbi, on signalizira obnovljenu predanost duhu Barcelonskog procesa – prilagođenom stvarnosti 21. stoljeća. Uz političku podršku država članica EU-a i partnera s južnog Mediterana, pakt ima potencijal uvesti novu fazu suradnje, nudeći nacrt za zajednički napredak i održivi regionalni razvoj.
Lansiranje u Barceloni predstavlja prekretnicu koja potvrđuje dugogodišnje veze koje spajaju dvije obale Mediterana – veze ukorijenjene u geografiji, povijesti i zajedničkim težnjama za stabilnom, sigurnom i prosperitetnom budućnošću.
Alessandro Fiorentino