Subscribe
Kako bi se Europa trebala nositi s transformacijom društva koju je donijela umjetna inteligencija? Ovo je jedno od pitanja na koje će panelisti pokušati odgovoriti na panelu ‘AI transformira naša društva, prilagoditi se i poboljšati ili biti izostavljeni’ koji će se održati u subotu 18. svibnja u 18:00 na EUROPAVIVA24 događaju, velikoj konvenciji Europski domoljubi u organizaciji VOX-a i Stranke europskih konzervativaca i reformista.
Tribinu, koju će moderirati talijanska novinarka i TV voditeljica Elisabetta Migliorelli, sudjelovat će Marta Schifone, talijanska parlamentarka; Aurelijus Veryga, litvanski zastupnik; Pavel Žáček, češki saborski zastupnik; i Pedro Narro, VOX-ov španjolski kandidat za europske izbore.
Brz razvoj Umjetne inteligencije posljednjih godina izazvao je suzdržanost i različite rasprave u društvu: hoće li Umjetna inteligencija uništiti naše poslove, hoće li strojevi u budućnosti zamijeniti ljude? Bez obzira na uvjerljivost ili nemogućnost ovih potencijalnih posljedica, načelo koje bi konzervativci trebali braniti u pitanjima koja se odnose na tehnološki razvoj i umjetnu inteligenciju je, prije svega, razboritost.
Tehnologija, osobito kada je upravljaju ljudi s lošim namjerama, može predstavljati veliku prijetnju ljudskim bićima. To smo vidjeli kod zlouporabe nuklearne energije ili kod razvoja biološkog oružja. Ali tehnologija također može predstavljati velike mogućnosti za ljudska bića. Tehnologija nam može pomoći da razvijemo poboljšanja za stanovništvo ili da napredujemo u područjima od medicine do obrazovanja, među mnogim drugim stvarima. Ukratko, kako ističe peruanski akademik Miklos Lucaks u svom djelu ‘Neo entes’, ljudi bi trebali imati ‘uravnotežen pogled na tehnologiju, moralno neutralan, ovisno o dobrim ili lošim rukama koje je koriste’.
Unutar tog okvira, Europska unija se suočava s izazovom znanja kako usvojiti poboljšanja i inovacije koje umjetna inteligencija može ponuditi svojim građanima, dok je u isto vrijeme svjesna moći koju ti alati mogu usvojiti u ‘pogrešnim rukama’ i stoga razvoj svih zakona i kontrola koje su potrebne za zaštitu europskih građana od prijetnji koje tehnologija može predstavljati.
Vidjet ćemo daljnji napredak po ovom pitanju u narednim mjesecima. Nedavno je Vijeće Europe, organizacija koja predstavlja 46 europskih zemalja, od kojih su 27 članice Europske unije, usvojila prvi obvezujući međunarodni ugovor za reguliranje umjetne inteligencije. Ova odluka donesena je nakon dvije godine pregovora i internih rasprava, posebice o svim pitanjima koja se tiču ljudskih prava ili nacionalne sigurnosti.
Ovaj je sporazum, kako je naznačilo Vijeće, ‘također otvoren za neeuropske zemlje’ i ‘uspostavlja pravni okvir koji se primjenjuje na cijeli životni ciklus sustava umjetne inteligencije i usredotočuje se na rizike koje može sa sobom nositi, dok promiče odgovorne inovacije’.
Sljedeći Europski parlament, koji će proizaći iz izbora koji će se održati od 6. do 9. lipnja 2024., bit će zadužen za razvoj i fino ugađanje svih zakona povezanih s umjetnom inteligencijom. Parlament u kojem će, prema svim anketama, Europska skupina europskih konzervativaca i reformista imati vrlo važnu ulogu iu kojem će se konzervativni europarlamentarci morati ponašati odgovorno i razborito kako bi iskoristili prednosti koje tehnologija nudi i istovremeno zaštitili europske građane od prijetnji koje ona može predstavljati.