Subscribe
Bruxelles odobrava postupnu zabranu uvoza ruskog plina i LNG-a do 2028., unatoč žestokom protivljenju Mađarske i Slovačke
Europska unija poduzela je odlučan korak prema okončanju ovisnosti o ruskoj energiji. Vijeće Europske unije postiglo je, u značajnom potezu, dogovor o regulatornom prijedlogu kojim će se postupno ukinuti uvoz ruskog prirodnog plina i ukapljenog prirodnog plina (LNG) počevši od 2026. Plan, podijeljen u tri faze, čini temelj šire strategije EU-a pod nazivom REPowerEU – plana osmišljenog za uklanjanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima nakon što je Moskva tijekom rata u Ukrajini pretvorila energetske opskrbe u oružje.
Strategija izlaska u tri faze
Plan postupnog ukidanja započet će 1. siječnja 2026., kada države članice EU-a više neće moći potpisivati nove ugovore za ruski plin ili LNG. Druga faza, koja stupa na snagu 17. lipnja 2026., ukinut će postojeće kratkoročne sporazume. Konačno, do 1. siječnja 2028. svi dugoročni ugovori bit će postupno ukinuti u potpunosti.
Prema tekstu odobrenom u Bruxellesu, izmjene postojećih ugovora bit će dopuštene samo za strogo definirane operativne svrhe i ne smiju rezultirati povećanjem količina. Međutim, neke iznimke bit će odobrene zemljama bez izlaza na more ili onima koje su nedavno pogođene poremećajima u opskrbnim rutama, što će omogućiti ograničenu fleksibilnost u održavanju energetske sigurnosti tijekom tranzicije.
Neslaganje: Mađarska i Slovačka
Dok su gotovo sve države članice podržale plan, Mađarska i Slovačka čvrsto su se protivile. Obje zemlje uvelike ovise o uvozu ruske energije i tvrde da uredba predstavlja izravnu prijetnju njihovoj nacionalnoj energetskoj sigurnosti i gospodarstvima.
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó izrazio je oštre kritike, nazvavši odluku EU-a „smrtnom presudom za energetsku sigurnost Mađarske“. Naglasio je da geografske realnosti i postojeća infrastruktura ostavljaju Mađarskoj malo održivih alternativa u kratkom roku. „Za nas je opskrba energijom stvar fizičke stvarnosti, a ne politike“, rekao je Szijjártó, upozoravajući da pristup EU-a ignorira jedinstvene ranjivosti srednjoeuropskih zemalja.
Slično tome, Slovačka je izrazila zabrinutost da bi tranzicija nametnula velika ekonomska opterećenja i mogla ugroziti industrijsku proizvodnju, posebno u sektorima koji ovise o pristupačnoj energiji.
Širi kontekst: Smanjenje ratnih prihoda Moskve
Postupni embargo EU na ruski plin nije samo energetska politika – to je geopolitička izjava. Sustavnim smanjenjem uvoza, Bruxelles želi lišiti Moskvu ključnog toka prihoda koji je dugo financirao ratne napore Kremlja u Ukrajini.
U izjavi Vijeća prijedlog je opisan kao „središnji element plana REPowerEU za okončanje ovisnosti EU-a o ruskoj energiji“. Podsjeća se na ponovljene poremećaje i manipulacije opskrbom plinom od strane Rusije od 2022., što je imalo značajne destabilizirajuće učinke na europska energetska tržišta.
Nacionalni planovi diverzifikacije
Prema novoj uredbi, sve države članice EU-a morat će predstaviti nacionalne planove diverzifikacije. Ti dokumenti moraju ocrtati strategiju, izazove i mjere svake zemlje za prelazak s ruskog plina na alternativne izvore – uključujući obnovljive izvore energije, povećani uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) od drugih partnera i poboljšane međusobne veze između država članica.
Zemlje koje mogu dokazati da više ne primaju izravni ili neizravni ruski plin bit će izuzeće od određenih obveza. Druge, međutim, moraju nastaviti pokazivati konkretan napredak prema prekidu uvoza ruske energije do roka 2028. godine.
Pojednostavljena carinska i nadzorna pravila
U usporedbi s izvornim prijedlogom Europske komisije, Vijeće je uvelo pojednostavljene carinske postupke za plin koji nije ruskog podrijetla. Uvoznici će sada morati dostavljati informacije nadležnim tijelima tek prije nego što plin uđe u carinsko područje EU-a. Nasuprot tome, ruski plin ostat će podložan strožim zahtjevima za izvješćivanje tijekom prijelazne faze – uključujući detaljna objavljivanja o ugovornim količinama, trajanju i svim izmjenama.
Trajni prekid s ruskom energijom
Odluka EU-a označava više od samo još jednog paketa sankcija. Kako je primijetio danski ministar za energetiku i klimu Lars Aagaard, uredba predstavlja „srž našeg protivljenja ruskom plinu“. Naglasio je da, iako sankcije mogu nadopuniti ovaj potez, novi okvir uspostavlja trajnu strukturnu promjenu: čak i ako se u Ukrajini postigne mir, EU se neće vratiti uvozu ruske energije.
Slijedeći taj osjećaj, povjerenik EU-a Dan Jørgensen nazvao je mjeru „vrlo, vrlo važnim signalom“. Prema njegovim riječima, Europa ne traži samo privremenu neovisnost od Moskve, već se obvezuje na budućnost bez ruskih fosilnih goriva.
U biti, trofazni plan EU-a signalizira zatvaranje povijesnog poglavlja. Nakon desetljeća ovisnosti o ruskoj energiji, Europa postavlja konačan put prema diversifikaciji, otpornosti i strateškoj autonomiji – čak i po cijenu kratkoročnih izazova za neke države članice.
Alessandro Fiorentino