Subscribe
Prošlog su tjedna belgijsko predsjedanje Vijećem EU-a i pregovarači Europskog parlamenta postigli privremeni dogovor o Uredbi o ambalaži i ambalažnom otpadu, ambicioznom zakonskom prijedlogu koji je Europska komisija predstavila u studenom 2022. kako bi preokrenula trend oduvijek povećanje proizvodnje ambalažnog otpada.
S tim u vezi, Prijedlogom Uredbe utvrđuju se zahtjevi za cijeli životni ciklus ambalaže u pogledu ekološke održivosti i označavanja. Ovom se uredbom također nastoji pridonijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usklađivanjem nacionalnih mjera o ambalaži i ambalažnom otpadu kako bi se izbjegle prepreke trgovini, narušavanje i ograničavanje tržišnog natjecanja unutar EU-a, a istovremeno spriječili ili smanjili štetni utjecaji ambalaže i ambalažnog otpada na okoliš i zdravlje ljudi, temeljem visoke razine zaštite okoliša.
Konteksta radi, Europski parlament odobrio je zakonodavni dosje u prvom čitanju u studenom 2023., dok je Vijeće EU-a usvojilo svoj opći pristup u prosincu 2023., što je omogućilo suzakonodavcima da započnu međuinstitucionalne pregovore, „trijaloge”. Nakon dva politička trijaloga 5. veljače i 4. ožujka te mnogih tehničkih trijaloga između njih, suzakonodavci su konačno postigli privremeni dogovor nakon političkog trijaloga održanog 4. ožujka.
Ulazeći u detalje onoga što je dogovoreno, neke od najrelevantnijih odredbi dogovorenog teksta su sljedeće. Što se tiče zahtjeva za tvari u pakiranju, dogovoreni tekst ih pojačava uvođenjem ograničenja stavljanja na tržište pakiranja u kontaktu s hranom koja sadrži alkil perfluorirane i polifluorirane alkilne tvari (PFAS) iznad određenih razina. Sporazum također ograničava zbroj razina koncentracija olova, kadmija, žive i šestovalentnog kroma koji proizlaze iz tvari prisutnih u ambalaži ili pakiranju.
Zakon također utvrđuje ciljeve smanjenja ambalažnog otpada koji bi trebali doseći 15% do 2040., dok će određeni formati plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu biti potpuno zabranjeni od 2030.
Nadalje, dogovoreni tekst utvrđuje cilj obvezne mogućnosti recikliranja ambalaže do 2030., minimalne ciljeve recikliranog sadržaja za bilo koji plastični dio ambalaže, minimalne ciljeve recikliranja prema težini proizvedenog ambalažnog otpada i povećane zahtjeve za recikliranje te obvezne ciljeve za ponovnu uporabu do 2030. i smjernice ciljevi za 2040. koji utječu na različita pakiranja i sektore kao što su alkoholna i bezalkoholna pića, transportna i prodajna ambalaža i grupirana pakiranja.
Zakon također uvodi važne odredbe za poticanje prijelaza na kružno gospodarstvo, kao što je zahtjev da do 2029. države članice jamče odvojeno prikupljanje najmanje 90 % plastičnih boca za jednokratnu upotrebu i metalne ambalaže za piće svake godine te da utvrde sustave povrata depozita (DRS-ove) za postizanje tih ciljeva. Države članice također moraju usvojiti obvezne ciljeve prikupljanja i poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale prikupljanje različitih materijala, uključujući plastiku, aluminij, staklo te papir i karton.
Međutim, važno je istaknuti da zakonodavni dosje još nije usvojen, a dogovoreni tekst samo je rezultat neformalnih međuinstitucionalnih pregovora između suzakonodavaca, koji će sada trebati službeno ratificirati i Vijeće EU i Europski parlament. Prvo, u ime Vijeća, kompromisni tekst dogovoren u trijalozima prvo mora odobriti COREPER I, da bi ga zatim službeno odobrilo Vijeće EU-a (moguće u Vijeću ministara okoliša 25. ožujka ). Zatim, što se tiče Parlamenta, Odbor za ENVI prvo mora odobriti tekst, da bi se o njemu glasovalo na plenarnoj sjednici Parlamenta (vjerojatno u travnju).
Nadalje, dogovoreni tekst još uvijek čeka zeleno svjetlo Europske komisije. Iako izvršna vlast EU-a djeluje kao neutralni posrednik tijekom trijaloga, Komisija obavještava suzakonodavce slaže li se s izmjenama i dopunama njezinih prijedloga. To je politički posljedično, jer ako se Komisija ne može složiti s izmjenama i dopunama njezinog prijedloga, Vijeće je prisiljeno jednoglasno, a ne kvalificiranom većinom, usvojiti zakonodavni spis. Iako se Komisija ne slaže s nekim od amandmana koje su unijeli Parlament i Vijeće, morat će odlučiti hoće li se složiti kako bi osigurala usvajanje zakona ili će riskirati da ovaj dosje propadne iznevjeriti.