Proračun EU-a za 2023.: Europska komisija predložila nacrt proračuna

Proračun EU-a alat je kojim se europske politike pretvaraju u konkretnu stvarnost. Kako bi se financirale aktivnosti kojima se može poboljšati kolektivna dobrobit, sve države članice doprinose proračunu EU-a.
Proračun se donosi u skladu s demokratskim postupkom: priprema ga Europska komisija, zatim raspravlja, po potrebi mijenja, a odobravaju Vijeće EU-a i Europski parlament. Na taj način sve europske institucije sudjeluju u procesu donošenja odluka.
Nakon donošenja njime zajednički upravljaju države članice EU-a i Komisija ili izravno Komisija.

Države članice EU-a jednoglasno su donijele sustav financijskog planiranja koji se primjenjuje na sedmogodišnje razdoblje. Trenutačno je referentno razdoblje od 2021. do 2027.

Proračun EU-a donosi se svake godine, ali ga je potrebno definirati u granicama višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Višegodišnji financijski okvir program je potrošnje kojim se utvrđuju maksimalni godišnji iznosi koje EU može potrošiti u različitim područjima djelatnosti tijekom određenog razdoblja od sedam godina. Stoga se tim instrumentom postavljaju temelji za političke prioritete EU-a za sljedećih sedam godina.

Za razdoblje od 2021. do 20207. izdvojen je ukupni proračun od 2,018 bilijuna eura. Sva ta sredstva povezana su i u proračunu VFO-a i u instrumentu Next Generation EU.

Glavni je cilj provesti proces modernizacije Europske unije ulaganjima u istraživanje i inovacije. Druga tema u koju EU namjerava ulagati odnosi se i na ostvarenje zelene i digitalne tranzicije. Proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. utrošit će se i na borbu protiv klimatskih promjena i svih njihovih posljedica. Osim toga, važnost se pridaje zaštiti biološke raznolikosti i rodnih pitanja. Digitalna transformacija također je važan stup europske politike, kojoj je dodijeljeno 20 posto proračuna instrumenta NextGenerationEU.

Konkretno, instrument NextGenerationEU privremeni je alat usmjeren na oživljavanje i ponovno pokretanje europskog gospodarstva, posebno nadoknađivanjem gubitaka uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 koja je od 2020. pogodila cijelu Europu i svijet. Taj je alat dio Europe koja želi rasti, a posebno podupire ekološku tranziciju, digitalnu tranziciju, makroekonomsku stabilnost i pravednost.

Stoga su do 2027. prioriteti EU-a već definirani.

Međutim, svake godine godišnji proračun mora se predstaviti i odobriti kako bi se ti prioriteti mogli ostvariti na najbolji mogući način, uz odgovarajuću raspodjelu sredstava koja ispunjavaju odobrenje svih institucija EU-a

Europska komisija predložila je 7. lipnja 2023. godišnji proračun EU-a u iznosu od 185,6 milijardi eura za 2023., dopunjen subvencijama u iznosu od oko 113,9 milijardi eura u okviru instrumenta NextGenerationEU.

Prema onome što je rekao povjerenik Johannes Hahn, nadležan za proračun EU-a: “Nastavljamo predlagati izvanredne iznose sredstava za potporu oporavku Europe i suočavanje s trenutačnim i budućim izazovima. Proračun je i dalje važan alat kojim Unija raspolaže kako bi pružila jasnu dodanu vrijednost životima ljudi. Pomaže Europi da oblikuje svijet koji se mijenja i u kojem zajedno radimo na miru, blagostanju i našim europskim vrijednostima”.

Nacrtom proračuna namjerava se odgovoriti na potrebe država članica za oporavkom, a tim se sredstvima namjerava nastaviti i proces modernizacije Europske unije kako bi postala snažan i pouzdan partner.

Prioriteti na kojima se temelji nacrt proračuna su sljedeći:

Unosi uzimaju u obzir potrebe unije koja je nedavno prebrodila globalnu gospodarsku krizu, ne bez posljedica za gospodarstva pojedinih nacija, a nakon toga se borila s pandemijom, ratom protiv Ukrajine i nerazmjernim povećanjem ilegalne imigracije na svoje granice.

– Oporavak i otpornost. Za to je predviđeno 103,5 milijardi eura za potporu europskom gospodarstvu i njegovu oporavku i rastu nakon krize uzrokovane pandemijom te za suočavanje s izazovima koje predstavlja rat u Ukrajini.

– Zajednička poljoprivredna politika. Cilj je pružiti potporu poljoprivrednicima i svima koji su uključeni u sektor ribarstva, akvakulture, pomorstva, poljoprivredno-prehrambenog sektora, među ostalim s obzirom na mogućnost mogućih nestašica u opskrbi hranom diljem svijeta. Ukupni proračun dodijeljen tom sektoru iznosi 54,7 milijardi eura (konkretno 53,6 milijardi eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 1,1 milijardu EUR za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu).

– Kohezija. 46,1 milijarda eura poduprijet će proces regionalnog razvoja te gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, zajedno s potporom infrastrukturi koja ispunjava kriterije EU-a za zelenu tranziciju.

– 14,3 milijarde eura za potporu našim partnerima i interesima u svijetu, od čega 12 milijardi eura u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Global Europe), 2,5 eura za Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) i 1,6 milijardi eura za humanitarnu pomoć (HUMA).

– Istraživanje i inovacije. U tome je ključna uloga programa EU-a pod nazivom Obzor Europa. Za taj bi program trebalo izdvojiti 12,3 milijarde eura od ukupno 13,6 milijardi eura za istraživanje i inovacije.

– Europska strateška ulaganja. Ukupni iznos za taj prioritet iznosi 4,8 milijardi eura. Konkretno, 341 milijun eura dodijelit će se europskom fondu InvestEU za ključne prioritete (istraživanje i inovacije, dvojna zelena i digitalna tranzicija, zdravstveni sektor i strateške tehnologije), 2,9 milijardi eura za Instrument za povezivanje Europe s ciljem poboljšanja prekogranične infrastrukture i 1,3 milijarde eura za program Digitalna Europa za oblikovanje digitalne budućnosti Unije.

– Socijalna kohezija i vrijednosti. Ukupno 4,8 milijardi eura. Kako bi se ljudima pružile nove mogućnosti za obrazovanje i mobilnost, 3,5 milijardi od ukupnog iznosa odlazi u program Erasmus+. 325 milijuna za potporu radu umjetnika i stvaratelja diljem Europe i 212 milijuna za promicanje pravde, svačijih prava te temeljnih vrijednosti i načela.

– Okoliš. Za taj je sektor predviđeno ukupno 2,3 milijarde eura, podijeljeno na sljedeći način: 728 milijuna eura za program LIFE, kojim se podupire borba protiv klimatskih promjena; 1,5 milijardi eura za Fond za pravednu tranziciju kako bi se osigurala održiva zelena tranzicija za sve.

– Europski svemirski program, 2,2 milijarde eura.

– Granice. Kako bi zaštitila naše granice, Komisija namjerava dati svoj doprinos s ukupno 2,1 milijardom eura. To uključuje 1,1 milijardu eura za Fond za integrirano upravljanje granicama (IBMF) i 839 milijuna eura za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex)

– Pitanje migracije. Gotovo sav planirani doprinos u iznosu od 1,6 milijardi eura dodijelit će se migrantima i tražiteljima azila, uvijek u okviru zakona, vrijednosti i prioriteta Europske unije.

– Obrana. 1,2 milijarde eura za razvoj i istraživanje kapaciteta, kao i potporu vojnoj mobilnosti.

– Jedinstveno tržište. 927 milijuna eura kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, zajedno s razvojem različitih aktivnosti u pogledu borbe protiv prijevara, oporezivanja i carine.

– Zdravstvo i pomoć. “EU za zdravlje” program je za postizanje zdravije Europe. U toj viziji Komisija je odlučila izdvojiti 732 milijuna eura.

– Osiguranje. 689 milijuna eura za osiguranje. Prioritet je borba protiv terorizma, radikalizacije, organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta.

– Sigurne satelitske veze. 38 milijuna eura.

Osim toga, potrebno je naglasiti činjenicu da taj proračun uključuje i rashode u okviru instrumenta NextGenerationEU, u ukupnom iznosu od 113,9 milijardi eura.

Nacrt proračuna EU-a za 2023. ključan je dio dugoročnog proračuna koji je Europska unija donijela za sedmogodišnje razdoblje od 2021. Glavni cilj ostaje transformirati ono što je predstavljeno i ono što je definirano kao prioriteti u opipljiv i konkretan rezultat u roku od jedne godine, a to je upravo razdoblje na koje se proračun odnosi. Prijedlog Komisije sada će morati ocijeniti i odobriti druge dvije europske insicijacije, koje će konačno odlučiti ispunjava li taj nacrt proračuna prioritetima Europske unije ili ne.