Zanimljiva rasprava o razvoju, suradnji i ogromnim izazovima s kojima se suočavaju mediteranske zemlje održala se tijekom panela „Promicanje europskog gospodarstva u mediteranskom području“, održanog u petak, 17. srpnja, prvog dana „Europskih dana osvješćivanja – Sigurniji Mediteran za jaču Europu“. Konferencija, koju je prošli vikend organizirala stranka ECR u uvijek prekrasnom gradu Cataniji, na istočnoj obali Sicilije, okupila je sudionike iz dvadeset europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država.
Panel, koji je moderirala Zsofia Racz iz Dunavskog instituta, okupio je ugledne predstavnike iz političke i poslovne sfere Italije, Hrvatske i Poljske, i to: Edmonda Ciriellija, zamjenika ministra vanjskih poslova u vladi Giorgie Meloni; Marca Causarana, izvršnog direktora tvrtke Sicania Chimica; Nikolu Grmoju, predsjednika stranke Most i zastupnika u Hrvatskom saboru; Annu Romanu Lukaszewsku-Trzeciakowsku, bivšu ministricu klime i okoliša Poljske; i talijanskog zastupnika u Europskom parlamentu Denisa Nescija.
„Energetska sigurnost postala je ekonomska sigurnost“, izjavila je moderatorica Zsofia Racz, koja je naglasila važnost diplomatske predanosti vlada mediteranskih zemalja, pri čemu Italija nastavlja širiti svoju značajnu ulogu u unapređenju energetske, digitalne i željezničke infrastrukture.
Prema Edmondu Cirielliju, mediteransko područje ponovno dobiva svoju povijesnu ulogu, a sudbina Italije je djelovati kao „most između kontinenata“, usredotočujući se na međukontinentalnu trgovinu, ključnu infrastrukturu i digitalne inovacije. Inzistirajući na pragmatičnom pristupu, naš cilj, prema riječima zamjenika ministra vanjskih poslova, trebao bi biti „povezivanje obala Mediterana“ i osiguranje političke stabilnosti mediteranskih zemalja. Edmondo Cirielli također se osvrnuo na Matteijev plan za Afriku – koji uključuje čak 18 zemalja partnera – strateški projekt premijera Melonija za podršku Africi, „kontinentu budućnosti“, kako je rekao zamjenik ministra.
Marco Causarano, izvršni direktor tvrtke Sicania Chimica iz Catanije, izjavio je da je manje birokracije ključ učinkovitog razvoja, a cilj postati tehnološko središte na kontinentalnoj razini potpuno je ostvariv.
Govoreći iz perspektive svoje zemlje, Nikola Grmoja ustvrdio je da bi Hrvatska trebala postati strateška vrata za Europu, s posebnim naglaskom na sigurnu i pristupačnu energiju, trgovinu, logistiku i podršku visokovrijednoj proizvodnji. S obzirom na svoj jedinstveni geografski položaj i ogroman potencijal, Hrvatska bi trebala slijediti primjer Singapura stvaranjem vrijednosti kroz trgovinu.
Za Annu Romanu Lukaszewsku-Trzeciakowsku, svaki napor mora biti usmjeren na promicanje zdravog razuma i postizanje zajedničkih ciljeva. „Više centralizacije znači manje slobode za tvrtke i industrije te manje konkurentnosti“, prema riječima bivše poljske ministrice za klimu i okoliš, koja je također izjavila da moramo prihvatiti veću izloženost riziku. Anna Romana Lukaszewska-Trzeciakowska također se osvrnula na Sustav trgovanja emisijama EU-a (ETS), koji, pod izlikom borbe protiv klimatskih promjena, nije ništa više od ideološkog alata koji potkopava industrijsku konkurentnost, kao i na Inicijativu triju mora, regionalnu inicijativu usmjerenu na modernizaciju željezničkog i cestovnog prometa, promicanje energetske diverzifikacije i digitalnu povezivost.
Talijanski zastupnik u Europskom parlamentu Denis Nesci govorio je o konceptu „teritorijalnih stvarnosti“. Sicilija, mediteranska i jadranska regija suočavaju se s drugačijim izazovima u usporedbi s industrijaliziranim zemljama srednje i sjeverne Europe. Naš cilj mora biti postizanje neovisnosti – ne samo od Rusije, već i od kineskih tehnologija – a jedna od naših glavnih briga trebala bi biti osiguranje da svatko ima slobodu izbora gdje će raditi i stvaranje upravo onih uvjeta koji su građanima potrebni da ne napuštaju vlastite zemlje.
„Kako bismo mogli mjeriti uspjeh?“, pitao je moderator paneliste. Svakako, uspjeh će se mjeriti učinkovitim politikama, boljim i jačim poduzećima i industrijama, postizanjem energetske sigurnosti i tako dalje. Nešto drugačiju perspektivu ponudio je predsjednik stranke Most, koji je odgovorio da se uspjeh može mjeriti time vraća li se Europa svojim korijenima i vrijednostima te ostaje li Stari kontinent dom vlastitih građana.
Promicanje gospodarstava mediteranske regije nije samo tema rasprave, već imperativ za povećanje blagostanja i istinske sigurnosti Europljana.