Subscribe
Uncategorized @hr - 23 kolovoza, 2025
Rastući troškovi hrane postali su goruća briga za irske potrošače, značajno opterećujući kućne proračune. Doista, kako cijene namirnica nastavljaju rasti, obitelji diljem Irske sada se suočavaju s izazovom priuštanja osnovnih potrepština, situaciju koju pogoršavaju globalni ekonomski pritisci i nedostaci domaće politike.
Pitanje, o kojem se opširno raspravljalo na nedavnoj raspravi u Dáil Éireannu 9. srpnja 2025., naglašava hitnu potrebu za sistemskim rješenjima kako bi se ublažio teret na irska kućanstva i podržao vitalni poljoprivredni sektor nacije.
Irski Središnji statistički ured (CSO) izvještava da su cijene namirnica porasle za gotovo 40% u posljednje četiri godine, što je daleko više od 21%-tnog rasta indeksa potrošačkih cijena u istom razdoblju.
Ova razlika znači dodatnih 3000 eura godišnje za prosječni obiteljski račun za namirnice u usporedbi s 2021. godinom, što je brojka koja uvelike opterećuje kućanstva s niskim i srednjim prihodima.
Istraživanje povjerenja potrošača kreditnih unija također ističe nesigurno financijsko stanje mnogih, pri čemu 15% irskih potrošača ne može upravljati financijskom krizom od 1000 eura.
Za ove obitelji, tjedna kupovina postala je zastrašujuća vježba u određivanju prioriteta osnovnih potrepština.
Izvješće McKinseyja i EuroCommercea, Stanje maloprodaje prehrambenih proizvoda 2025.: Europa, korisno pruža širi kontekst, napominjući da je, iako je prodaja prehrambenih proizvoda diljem Europe porasla za 2,4% u 2024., to bilo potaknuto inflacijom cijena hrane od 2,3% i skromnim povećanjem količine od 0,2%.
Međutim, u Irskoj je utjecaj inflacije bio posebno akutan, s dramatičnim porastom cijena određenih osnovnih namirnica. U Dáilu, čelnica Sinn Féina Mary Lou McDonald istaknula je porast cijene šećera od 54%, porast cijene janjetine od 48% i porast cijene fileta bakalara od 55%, što ilustrira neumoljiv pritisak na rast cijena hrane.
Ove brojke podudaraju se s podacima CSO-a koji pokazuju da su cijene maslaca porasle za 1,10 eura po funti, cheddar sira za 95 centi po kilogramu i mlijeka za 27 centi po litri u protekloj godini.
Globalni poremećaji u lancu opskrbe, uključujući trajne učinke rata u Ukrajini i izazove oporavka nakon pandemije Covida, i dalje značajno doprinose tim porastima cijena.
Izvješće McKinseyja također ističe nestabilne lance opskrbe i visoke pritiske na troškove kao ključne pokretače, pri čemu se irski poljoprivrednici suočavaju s porastom troškova proizvodnje od gotovo 20% u protekloj godini.
Točka koja je više puta isticana u Dailu posljednjih mjeseci jest teško stanje irske poljoprivrede, pri čemu su mnogi zastupnici primijetili da je 68% poljoprivrednih gospodarstava u 2023. zaradilo manje od 30.000 eura, s prosječnim prihodom od poljoprivrede od samo 20.000 eura. Ovaj financijski teret na proizvođače neizbježno se prenosi na potrošače, jer se poljoprivrednici bore s podnošenjem rastućih troškova energije, rada i usklađenosti s propisima o zaštiti okoliša.
Trgovci na malo također su pod lupom, a optužbe za naduvavanje cijena potiču nezadovoljstvo javnosti. Socijaldemokratski TD Cian O’Callaghan tvrdio je u Dáilu da nedostatak transparentnosti u profitnim maržama supermarketa stvara nepovjerenje, budući da veliki trgovci na malo poput Aldija, Lidla i Dunnes Storesa ne objavljuju podatke o dobiti u Irskoj.
Izvješće McKinseyja navodi da su, dok su diskontne trgovine, poput Aldija i Lidla, u 2024. godini povećale tržišni udio za 0,2 postotna boda, dosegnuvši 23,2% diljem Europe, privatne robne marke zabilježile su porast količinskog udjela od 0,3 postotna boda. U Irskoj ovaj pomak prema diskontnim trgovinama i privatnim robnim markama odražava napore potrošača da uštede novac, no izvješće također pokazuje da je 25% europskih potrošača u 2024. godini prešlo na premium proizvode, trend koji potiču kupci s višim prihodima.
Nasuprot tome, irske obitelji, posebno one s fiksnim prihodima, sklonije su smanjenju cijene, odlučujući se za jeftinije alternative kako bi se nosile s rastućim troškovima.
Konkurentno tržište prehrambenih proizvoda, kako je navedeno u izvješću McKinseyja, vrši dodatni pritisak na profitabilnost trgovaca, s očekivanim niskim rastom volumena od 0,2% godišnje do 2030. diljem Europe.
U Irskoj se to prevodi u izazovno okruženje u kojem je prenošenje povećanja troškova na potrošače teško bez riskiranja tržišnog udjela.
Izvješće identificira četiri ključne prakse među uspješnim trgovcima mješovitom robom, uključujući visok udio privatnih robnih marki, ugodno iskustvo u trgovini, izvrsnu kvalitetu proizvoda i niske cijene, a istovremeno napominje, možda kontraintuitivno, da mjere poput programa vjernosti ili održive ponude ne potiču značajno rast.
Za irske potrošače, ovaj fokus na niske cijene je ključan, no stvarnost je porast cijene tipične košarice za kupovinu od 22% tijekom tri godine, prema istraživanju Irish Independenta, pri čemu su samo cijene mesa porasle do 22% u protekloj godini.
U irskom političkom diskursu široko je prihvaćeno da aspekti šireg ekonomskog konteksta pogoršavaju te izazove. Cijene energije, koje su porasle za više od trećine u četiri godine, i tekuća stambena kriza dodatno su smanjile raspoloživi dohodak.
Izvješće McKinseyja predviđa da će zapadna Europa, uključujući Irsku, do 2030. godine ostvariti samo godišnji rast obujma od 0,1%, što naglašava potrebu za operativnom izvrsnošću i diferencijacijom među trgovcima.
U međuvremenu, broj djece koja žive u trajnom siromaštvu u Irskoj gotovo se udvostručio na preko 100 000 u 2024. godini, što je oštar podsjetnik na ljudske žrtve rastućih troškova.
U Irskoj 57% potrošača također izražava zabrinutost zbog ultraprerađene hrane i upotrebe pesticida, a 47% planira kupiti više svježih proizvoda. Međutim, pristupačnost i dalje predstavlja prepreku, jer bi se 58% odlučilo za jeftiniju uvoznu hranu umjesto lokalnih proizvoda, što ugrožava održivost irskog poljoprivrednog sektora, koji zapošljava 173 000 ljudi i čini 10% izvoza.
Izvješće također ističe pad od 3% u namjeri potrošača da kupuju ekološki prihvatljive proizvode, što odražava davanje prioriteta troškovima nad održivošću.
Odgovori irske vlade naišli su na kritike. Premijer Michael Martin branio je irske intervencije u pogledu troškova života kao jedne od najznačajnijih u Europi, no kritičari mogu uvjerljivo tvrditi da one ne rješavaju strukturne probleme.
Razmatraju se prijedlozi za jačanje ovlasti Komisije za zaštitu tržišnog natjecanja i potrošača (CCPC) i davanje ovlasti Regulatoru poljoprivredno-prehrambenog sektora da zahtijeva transparentnost cijena, ali mnogi ih smatraju nedovoljnima.
Analiza CCPC-a iz 2023. nije pronašla dokaze o tržišnom neuspjehu, tvrdnju koju podržava Retail Ireland, tvrdeći da niske marže odražavaju pritiske opskrbnog lanca, a ne profiterstvo. Međutim, nedostatak odgovornosti trgovaca i dalje je sporna točka.
Gledajući unaprijed, McKinseyjevo izvješće sugerira da se trgovci prehrambenim proizvodima moraju usredotočiti na operativnu učinkovitost i diferencijaciju kako bi napredovali, a modernizacija IT-a i otpornost lanca opskrbe sve su veći prioriteti za europske izvršne direktore.
U Irskoj bi podrška lokalnim poljoprivrednicima putem ciljanih subvencija i rješavanje troškova stanovanja moglo ublažiti pritisak potrošača, kako je sugerirao ekonomist UCC-a Oliver Browne.
Irsko udruženje dobavljača mlijeka upozorilo je da je era „jeftine hrane“ završila, a isto mišljenje dijeli i ministar poljoprivrede Martin Heydon, koji kao razlog navodi stalno povećanje troškova ulaganja.
S potencijalnim američkim tarifama i globalnim neizvjesnostima koje se naziru, put do stabilnosti cijena stoga ostaje neizvjestan.
Irske obitelji sada se suočavaju sa složenom krizom, gdje se rastući troškovi hrane isprepliću s ekonomskim i društvenim izazovima. Veća transparentnost trgovaca, snažna podrška poljoprivredi i inovativne političke intervencije ključne su za ublažavanje njihovog tereta.
Zasad, zakon o kupovini i namirnicama ostaje bolan podsjetnik na krhkost irskih kućanstava, zahtijevajući hitne mjere kako bi se osigurala pristupačnost i održivost za sve.
Izazovi u prehrambenom sektoru također postavljaju pitanja o širem ekonomskom modelu Irske. Velika ovisnost o globalnom uvozu osnovnih namirnica, u kombinaciji s propisima o zaštiti okoliša koji povećavaju domaće troškove proizvodnje, stvorila je situaciju u kojoj su irski potrošači izloženi i međunarodnoj nestabilnosti i domaćoj rigidnosti. Ekonomisti tvrde da, iako strategije EU-a “Zeleni plan” i “Od farme do stola” teže dugoročnoj održivosti, one nameću kratkoročna opterećenja koja osnovne proizvode čine manje pristupačnima. Za mnoga kućanstva, ove se mjere osjećaju odvojeno od neposredne stvarnosti.
Još jedan problem koji se pojavljuje je jaz između ruralnih i urbanih područja u pristupu i pristupačnosti. U ruralnim zajednicama, gdje su kućanstva često bliže proizvodnji, cijene hrane paradoksalno mogu biti više zbog marži u prijevozu i distribuciji. U međuvremenu, urbani potrošači suočavaju se s većom konkurencijom za ograničenu ponudu i višim maloprodajnim režijskim troškovima, koji se također prenose. Ovaj neravnomjeran utjecaj riskira produbljivanje socijalnih i regionalnih nejednakosti, posebno u županijama koje već doživljavaju demografski pad.
Političke implikacije su značajne. Rastući troškovi hrane potiču šire nezadovoljstvo vladinim upravljanjem inflacijom, stanovanjem i plaćama. Javna frustracija vidljiva je u anketama, gdje se pritisci troškova života dosljedno rangiraju kao glavna briga birača. Bez odlučne strukturne reforme, kriza riskira da se pretvori u dugoročnu političku liniju razdora.