Subscribe
Novi vojni savez, stvoren od strane SAD-a za izgradnju zida protiv Kine, poprima sve precizniji oblik upravo u godini kada Sjevernoatlantski savez slavi svoju 75. obljetnicu. Na obljetnici, govori dužnosnika NATO-a naglašavaju da je savez jači nego ikad, njegovi partneri ujedinjeniji nego ikad i odlučniji da se zajedno suoče sa sigurnosnim izazovima današnjeg kompliciranog globalnog političkog i vojnog okruženja. Međutim, osim službenih govora, čini se da glavni partneri Sjevernoatlantskog saveza imaju drugačije brige. Čini se da je SAD-u “dosta” rusko-ukrajinskog rata, koji se odvija svjetlosnim godinama od vlastitih granica, pa je pozornost preusmjerio na Pacifik, gdje treba obuzdati još jednog moćnog neprijatelja – Kinu. Europa, s druge strane, više ne vjeruje odlučnosti svog partnera preko Atlantika da je obrani i sprema se sama suočiti s obližnjim neprijateljem – Rusijom.
Europa treba SAD, SAD treba Europu
SAD i Europa moraju ostati zajedno jer “tako smo jači i sigurniji”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na događaju obljetnice posvećenom savezu koji je u proteklih sedam i pol desetljeća glavno sigurnosno jamstvo svijeta.
“Dva svjetska rata, Hladni rat i svaki izazov s kojim smo se suočili pokazali su da trebamo jedni druge. Europa treba Ameriku. U isto vrijeme Sjeverna Amerika treba Europu. Ne vjerujem više u koncept izolirane Amerike nego vjerujem u izoliranu Europu. Zajedno smo jači i sigurniji”, rekao je Stoltenberg, čiji mandat završava prije kraja ove godine.
U svojih 75 godina postojanja NATO je prošao kroz brojne krize i izašao “cijeo” iz mnogih političkih prijepora između čelnika s obje strane Atlantika. No, danas je jasno da njeno toliko hvaljeno “jedinstvo” posustaje kada je u pitanju rat u Ukrajini. SAD više neće pružati svoju obećanu potporu jačanju ukrajinske vojske suočene s bijesnim napadima Moskve.
No, istina je da ni europske članice NATO-a ne mogu uvijek usuglasiti svoje stavove po ovom pitanju. Ali svi se slažu oko opasnosti koju Rusija predstavlja za ostatak država članica i, nakon desetljeća raspuštanja svojih vojski i rezanja proračuna za oružje, počeli su povećavati izdatke za obranu i regrutirati vojnike za obranu svog nacionalnog teritorija. Sve ove mjere čine se tim hitnijima zbog straha da bi SAD, glavna vojna sila NATO-a, mogao izvršiti svoje stare prijetnje povlačenjem svojih snaga s europskog kontinenta. Stoltenbergova vojna pomoć Kijevu od 100 milijardi eura nije oduševila mnoge čelnike saveza. Osim većih troškova za svaku zemlju, takva bi potpora bila prva u povijesti saveza, koji kao organizacija do sada nije uspio isporučiti oružje i streljivo.
Njemačka se priprema za najgore: rat NATO-a i Rusije za pet do osam godina
“Moramo se osposobiti za vođenje rata”, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius, koji je najavio da želi obnoviti njemačku vojsku.
Prema riječima Borisa Pistoriusa, koji je jedan od najpopularnijih njemačkih ministara, rat između Rusije i NATO-a bio bi moguć za pet do osam godina, zbog čega se Njemačka mora “pripremiti na najgore” i biti sposobna obraniti se.
“Moramo biti sposobni voditi rat”, naglasio je Pistorius u drugom intervjuu, nedavnom za njemačku TV postaju ZDF Heute.
Scenarij rata NATO-a i Rusije dolazi usred zabrinutosti u mnogim europskim zemljama, od baltičkih država, koje graniče s Ruskom Federacijom, do Švedske, gdje je ministar civilne obrane prije nekoliko mjeseci pozvao stanovništvo da se pripremi za obranu teritorija zemlje. U tom kontekstu dolazi Pistoriusova predložena reforma vojske, koja će se usredotočiti na obranu zemlje, a ne na inozemne misije koje je provodila u inozemnim kazalištima operacija tijekom proteklih desetljeća, od Kosova do Afganistana, Malija i Roga Afrike. No, ambiciozni njemački ministar zasad ne govori o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka.
SAD se fokusira na Pacifik i planira paralelni NATO savez
Dok europski čelnici predviđaju rat Rusije i NATO-a u vremenskom horizontu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, sa scenarijem u kojem Moskva napada državu članicu i cijeli savez biva uvučen u sukob na temelju članka 5. Ugovorom o kolektivnoj obrani, SAD je svoju pozornost usmjerio na Pacifik. Bijela kuća planira “azijski NATO” ili “paralelni NATO” kako bi odvratila kineske hegemonističke planove. O projektu saveza za kolektivnu obranu u Indo-Pacifiku počelo se govoriti prije nekoliko godina, prije izbijanja rusko-ukrajinskog rata, no od 2022. se ubrzano kreće, tim više što se u Washingtonu strahuje da će promjena vlasti u Bijeloj kući, dovođenje republikanca Donalda Trumpa za predsjednika, mogla bi osujetiti – ili čak stati na kraj – planovima demokrata Joea Bidena, kažu analitičari Politica.
Potreba za stvaranjem novog saveza temelji se na novoj “nacionalnoj karti” koju je objavila Kina, a koja pokriva nekoliko zemalja u regiji, od Indije do Filipina, Malezije, Vijetnama i Japana. Osim toga, Biden je više puta izjavio da bi SAD priskočio u pomoć Tajvanu ako ga napadne Kina, čije su teritorijalne pretenzije na tu malu državu odavno dobro poznate.
AUKUS – savez za odvraćanje Kine
Dakle, kako bi odvratile kineske hegemonističke planove, SAD je predložio Britaniji i Australiji formiranje vojnog saveza koji je postao poznat kao AUKUS. Kasnije su Kanada i Japan pozvani da se pridruže savezu.
Nedavno su SAD potpisale sporazum sa svoja dva partnera AUKUS-a – Britanijom i Australijom – da im isporuče podmornice na nuklearni pogon. Iako su dali jamstva da neće biti opremljeni nuklearnim oružjem, zanimljivo je da Amerikanci prvi put opskrbljuju druge zemlje ovom tehnologijom koju su razvijali u proteklih 65 godina. Prema sporazumu, Velika Britanija će dobiti podmornice na nuklearni pogon od 2030., a Australija – od 2040. U daljnjoj budućnosti, u okviru tzv. drugog stupa AUKUS ugovora, partneri bi intenzivno razmjenjivali naprednu vojnu tehnologiju. Pristupanje Japana i Kanade – koje još nije dogovoreno – predviđeno je u istom drugom stupu Ugovora AUKUS, s vremenskim horizontom od 2024. do 2025. godine.
Prema riječima predsjednika Joea Bidena, AUKUS ponovno potvrđuje snažno partnerstvo s dvije zemlje engleskog govornog područja i predanost održavanju indo-pacifičke regije slobodnom i otvorenom. Zemlje u ovoj regiji sloboda plovidbe koju nameće SAD štiti od još većeg kineskog gospodarskog pritiska. Ovaj savez triju velikih sila, koji je jasno usmjeren na suzbijanje kineskih pokušaja gospodarske i vojne ekspanzije u Indo-Pacifiku, Peking vidi kao rezultat “tipičnog slučaja hladnoratovskog mentaliteta”. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin upozorio je da pakt baca međunarodne odnose “u opasnu zonu” i naglasio da prodaja podmornica povećava rizik od nuklearnog rata i krši ciljeve Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. S druge strane, potpisivanje sporazuma sa SAD-om antagoniziralo je Australiju i Francusku. Prethodno su njih dvije potpisale sporazum prema kojem će Francuska opskrbljivati Australiju podmornicama na konvencionalni pogon. Ali dogovor je otkazan.