Subscribe
Agencija Polling Europe provela je istraživanje za ECR između 14. i 24. ožujka 2025. o percepciji odnosa europskih stranaka s Donaldom Trumpom. Vrlo zanimljiva tema, posebno u svjetlu međunarodne situacije stvorene indikacijom (i potom privremenom suspenzijom) trgovinskih carina od strane američkog predsjednika.
ANKETA
Anketa je provedena online na reprezentativnom uzorku (5006 intervjua) građana Unije starijih od 18 godina podijeljenih u pet područja analize: Njemačka, Francuska, srednja i istočna Europa (baltičke države, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Slovenija), sjeverna Europa (Švedska, Danska, Finska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Irska, Austrija) i južna Europa (Španjolska, Italija, Portugal, Grčka, Malta, Cipar). Prikupljeni su zasebni podaci – ali još uvijek unutar područja pripadnosti – za tri zemlje: Italiju, Španjolsku i Poljsku. Također treba naglasiti da pitanja koja se tiču europskih političkih obitelji ne podrazumijevaju tako precizno poznavanje europske politike i institucija od strane ispitanika. Naime, anketa je koristila naznaku glasanja prema nacionalnim političkim snagama kako bi se pozicija preorijentirala na europskoj razini.
VIŠI POSTOCI NA DESNO
Počevši od prvog pitanja u anketi, lako je dati početni opis odgovora ispitanika. Odmah je vidljivo da su, prema odgovorima ispitanika, desno orijentirane stranke tješnje povezane s Trumpom, s njim u boljim odnosima. Na prvom mjestu s 26% indikacija (svaki ispitanik može dati dvije različite opcije) su Domoljubi, uključujući unutar sebe – samo neke – stranke poput francuskog Rassemblement Nationala ili španjolskog Voxa. Na 24% su suverenisti, poput AFD-a u Njemačkoj ili Reconquetea u Francuskoj. Konzervativci ECR-a su na trećem mjestu s 17%. Stranke kao što je Fratelli d’Italia stoga se smatraju među onima koje će najvjerojatnije stupiti u kontakt s tajkunom, čak i ako poistovjećivanje predsjednika Trumpa s ekstremnijim stajalištima više naginje vagu prema strankama krajnje desnice. Raspored podataka je jasan, a najniži vrh zauzimaju Zeleni. Dapače, ovim političkim strankama je teško pronaći dodirnu točku s Trumpovom politikom, posebice sa stajališta borbe protiv klimatskih promjena.
ITALIJA, POLJSKA I ECR
Gledajući detaljnije geografsku distribuciju ovih podataka, vidimo kako brojku koja je dala najveći postotak europskih domoljuba uglavnom zaostaju zemlje južne Europe (38%), ispitanici u Francuskoj (37%) i posebno u Španjolskoj (53%). U Italiji najveću brojku osvaja ECR (38%), što je svakako rezultat pitanja o namjeri glasanja, u ovom slučaju povezanog s Fratelli d’Italia. Opći je dojam sugovornika, dakle, da bi populističkim i ekstremno desničarskim strankama o temama i pozicijama bilo lakše razgovarati s Donaldom Trumpom. Ono što čini razliku za Italiju svakako je osobni odnos koji je izgradila čelnica Meloni (Fratelli d’Italia i ECR) s američkim predsjednikom. Jedini europski čelnik prisutan na dan inauguracije s velikim izaslanstvom ECR-a, Meloni je sigurno izgradila odnos s tajkunom koji je kod kuće prepoznat i identificiran kao izvrsno sredstvo za tkanje važnih odnosa između dviju strana Atlantika. Druga pokretačka snaga je Poljska. U ovom slučaju, poveznica je s Mateuszom Morawieckim, novim čelnikom ECR-a od 2025. (nakon primopredaje s predsjednicom Meloni) i bivšim šefom poljske vlade.
GRANICA SVIJESTI
Zaključno, alarmantna je brojka koja se odnosi na one među ispitanicima koji nisu mogli dati odgovor. To su vrlo visoki postoci, koji u slučaju istočne Europe dosežu 46% ispitanika. Brojka koja još jednom pokazuje koliko je europska i međunarodna politika udaljena od svakodnevnog života građana pojedinih država članica, koji više pozornosti posvećuju domaćoj politici i nacionalnim peripetijama nego europskim temama ili odnosima u međunarodnoj areni.