Subscribe
Nakon telefonskog razgovora s von der Leyen, američki predsjednik odobrava dodatno vrijeme za pregovore. Tržišta se oporavljaju, ali sporazum ostaje neizvjestan
Telefonski poziv između Washingtona i Bruxellesa vraća transatlantske trgovinske pregovore u igru. Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Država, pristao je produžiti rok za uvođenje novih carina do 50% na proizvode Europske unije do 9. srpnja. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poticala je odgodu, zatraživši više vremena za „ozbiljne pregovore”.
„Nazvao me, pitao za 9. srpnja i rekao sam da”, potvrdio je Trump, naglašavajući konstruktivan ton razgovora. Korak unatrag – barem privremeno – koji pomiče sjenu trgovinskog rata između dva ekonomska diva dalje.
Von der Leyen je pozitivno komentirala razgovor s američkim čelnikom, nazvavši ga „izvrsnim” u poruci objavljenoj na X (ranije Twitter). „Europska unija spremna je brzo i odlučno pregovarati. Za postizanje dobrog sporazuma, dodatno vrijeme je ključno”, napisala je, ističući hitnost izbjegavanja carina koje bi naštetile objema partnerima.
Glasnogovornica Komisije Paula Pinho potvrdila je da je telefonski poziv označio „obnovljeni zamah” za razgovore. „Ovo je najveći trgovinski odnos na svijetu”, rekla je, podsjećajući na složenost tekućih pregovora. Pinho je dodala da bi europski povjerenik Maroš Šefčovič danas poslijepodne razgovarao o tom pitanju s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom, pokazujući volju da se odmah nastavi.
Unatoč odgodi, dvosmisleni signali iz Bijele kuće i dalje stižu. Prije samo nekoliko dana, Trump je nazvao EU „teškim” partnerom za poslovanje, žaleći se da njezini prijedlozi „nisu na razini” u usporedbi s prijedlozima drugih zemalja poput Indije i Vijetnama. U intervjuu za Fox News, ministar financija Scott Bessent otkrio je frustraciju administracije: „Trump se nadao da će prijetnja carinama pokrenuti Bruxelles”, rekao je, dodajući da je prijetnja imala za cilj „zapaliti vatru” pod nogama europskih pregovarača.
U međuvremenu, produljenje je imalo trenutni učinak na tržišta. Cijena nafte porasla je, potaknuta smanjenjem rizika trgovinskih trenja koja su mogla usporiti globalno gospodarstvo i smanjiti potražnju za energijom. Naprotiv, zlato je izgubilo na vrijednosti, što je klasičan znak da investitori doživljavaju opušteniju klimu. Glavne europske burze pozdravile su primirje: Frankfurt je skočio za 1,7%, a slijede Milano (+1,3%), Pariz (+1,2%) i Madrid (+1,15%).
Unatoč prividnoj klimi otvorenosti, put do stabilnog trgovinskog sporazuma ostaje neizvjestan. Carine od 50% kojima prijeti Trump imale bi značajan utjecaj na europsko gospodarstvo, pogađajući ključne sektore poput automobilske industrije, poljoprivredno-prehrambene industrije i luksuzne robe. Ulozi su visoki, a vremenski okvir do 9. srpnja mogao bi se pokazati prekratkim za prevladavanje razlika koje se vuku godinama.
Europska komisija je oprezno optimistična. „Imamo vrlo pripremljen pregovarački tim spreman za djelovanje”, rekla je glasnogovornica Pinho, naglašavajući predanost održavanju otvorenih diplomatskih kanala i izgradnji sporazuma temeljenog na obostranoj koristi. Međutim, ostaje jasno da će konačna riječ biti na političkim čelnicima i njihovim međunarodnim programima.
Međunarodni kontekst dodatno povećava pritisak. S drugim otvorenim stolovima – od Indije do nekih azijskih zemalja – Trump bi mogao pokušati iskoristiti carine kao polugu za brzo postizanje ustupaka, iskorištavajući i unutarnju slabost EU-a koji se bori s političkim podjelama i energetskim krizama.
Sljedeći ključni datum bit će 9. srpnja. Do tada će Bruxelles i Washington pokušati pronaći sintezu koja će izbjeći još jedan carinski sukob. Diplomacija se vratila na teren, ali igra je još uvijek pred vratima.
Alessandro Fiorentino