Subscribe
Balon obnovljivih izvora energije možda pokazuje prve znakove pucanja. Krajem srpnja, švedski poslovni časopis Affärsvärlden objavio je izvještaj o razvoju tržišta energije vjetra koji pokazuje izuzetno strm pad vrijednosti nekoliko postojećih ili predloženih vjetroelektrana u sjevernoj Švedskoj. Investitori se povlače iz zelenih projekata kada se suočavaju s rastućim troškovima i nedostatkom profita – i možda najvažnije, s time da je politička podrška širenju energije vjetra počela slabiti. To znači manje, ako uopće ima, javnog financiranja, jamstava i kredita za projekte energije vjetra, koji su do sada uspjeli održati ovu općenito neprofitabilnu industriju na površini.
U sjevernoj Švedskoj, gdje se zbog vrlo niske gustoće naseljenosti nalaze mnoge vjetroelektrane, mnogi „parkovi“, kako se često nazivaju u pokušaju da ih se „zeleno uljepša“, procijenjeni su na do 1,5 milijuna eura po instaliranom megavatu oko 2018. Danas su vrijednosti istih projekata pale na 10 eura po megavatu, prema ELS Analysisu, koji je za Affärsvärlden napisao izvještaj o poslovanju s energijom vjetra.
Ovaj razvoj događaja, koji se dogodio u tišini, vjerojatno je izbjegao šire medije kako bi se spriječio apsolutni i trenutni slom sektora energije vjetra, koji je, iako je tiho marginaliziran tijekom protekle tri godine konzervativne vlade, i dalje politički favoriziran. Financijski interesi uključeni u energiju vjetra i druge takozvane zelene tehnologije vjerojatno će također htjeti izbjeći paniku, kako bi se moglo provesti uređeno povlačenje iz poduzeća koja propadaju.
No uz to, tu je naravno i ideološka pristranost u mainstream tisku koja je pozitivna prema takozvanoj zelenoj tranziciji, a koja je dosljedno zanemarivala istaknuti kritike koje energija vjetra prima, kako od javnosti tako i u akademskoj zajednici. Od svih čimbenika, vjerojatno je entuzijazam medija najviše pridonio napuhavanju balona do točke u kojoj je danas.
Švedska se do nedavno reklamirala kao atraktivna zemlja za energiju vjetra, kako zbog geografskih čimbenika, tako i zbog široke političke podrške „zelenim“ projektima, što je magnatima energije vjetra ulijevalo sigurnost. Međutim, zbog političkih promjena u zemlji to se promijenilo. Sada su investitori zaglavljeni bez opcija – održavanje njihovih postrojenja i planova skupo je, a nema kupaca, jer svi koji bi i naizgled bili zainteresirani za korištenje energije vjetra već su vidjeli što se događa.
Ipak, vjetar drugdje ubrzava
Negativni izgledi za energiju vjetra u Švedskoj ne odražavaju se svugdje u svijetu. Naprotiv, čini se da zeleni model društvenog razvoja prevladava u mnogim drugim zemljama, a udio svjetske proizvodnje električne energije koji se dobiva iz obnovljivih izvora energije raste. Prema IEA-i, proizvodnja „čiste“ energije premašit će fosilna goriva već 2026. godine. Iako energija vjetra predstavlja samo segment ovog širenja obnovljivih izvora energije, to pokazuje da vrijeme za vjetroturbine globalno još nije isteklo.
Rastuća rasprostranjenost energije vjetra može se pripisati ulaganjima država poput Kine, kako u zemlji tako i u inozemstvu, u tu tehnologiju. Projekti koje sponzorira država ili su u susjedstvu države imaju veću toleranciju na nedostatak profita i često su ideološki prisiljeni podnijeti ekonomske udarce. Ključni akter u širenju energije vjetra u Europi je naravno Europska unija, koja ima programe namijenjene unapređenju zelene tranzicije uz pomoć zajmova i bespovratnih sredstava. Ta sredstva mogu izdržati višestruke neuspjehe zbog same veličine birokratskog aparata.
U Švedskoj se najgore razdoblje zelene ideologije možda bliži kraju. Druga polovica 2024. godine provedena je u nagađanjima kada će, a ne hoće li, proizvođač zelenih baterija Northvolt, propasti zbog pretjeranog naprezanja svog idealističkog poslovnog plana. Slom Northvolta ostavio je grad Skellefteå srednje veličine na sjeveru Švedske u razočaranom stanju, s nebrojenim količinama povučenih privatnih i javnih ulaganja. Ovaj veliki zeleni bankrot, omogućen i u potpunosti uzrokovan političkom tendencijom trošenja javnih sredstava na stvari koje zvuče predobro da bi bile istinite, ostavio je gorak okus mnogim Šveđanima koji su bili prevareni nevjerojatnim prilikama zelene tranzicije.
Švedska bi, zbog lošeg upravljanja i lažnih obećanja, mogla biti ispred svih kada je u pitanju kolaps sektora energije vjetra. Iako još nismo vidjeli strm kolaps tržišta vjetroelektrana u bilo kojoj drugoj zemlji, vjerojatno će i tamo doći kada strpljenje političara i investitora konačno istekne. Energija vjetra povezana je s nizom kritičnih volatilnosti koje je u biti sprječavaju da preživi u usporedbi s planibilnim izvorima energije, poput nuklearne, pa čak i fosilnih goriva.
Ekonomski izazovi za energiju vjetra očiti od samog početka
Mnogi komentatori krize energije vjetra u Švedskoj uzalud su raspravljali o tome što misle pod činjenicama fizike koje sprječavaju vjetroturbine da postanu pouzdani generatori električne energije – i profita.
Primarni argument je da je energija vjetra pouzdana samo situacijski zbog ovisnosti o vremenskim uvjetima – te joj je stoga potrebna rezerva iz planiranih izvora energije kako se ne bi prekinula opskrba energijom. Praksa davanja prioriteta obnovljivim tehnologijama poput energije vjetra i sunca u EU znači da se planirani izvori umjesto toga stavljaju u drugi plan. Nuklearna i fosilna goriva služe kao rezerva sustavima koji postaju neoperativni kada nije dovoljno vjetrovito – ili previše vjetrovito da bi vjetroturbine funkcionirale.
Rezultat uglavnom nepredvidivih promjena vremena jest da su energija vjetra i sunca podložne naglim prekidima rada, primjerice kada snaga dramatično padne ili pređe kapacitet električne mreže. To se daje kao skraćeno objašnjenje za masovni nestanak struje na Iberijskom poluotoku u travnju, zbog kojeg je veći dio Španjolske i cijeli Portugal ostao u mraku više od 24 sata. Sam taj incident vjerojatno je pridonio rastućem skepticizmu prema obnovljivim izvorima energije u Švedskoj i diljem Europe.
Ali čak i ako se ravnoteža pravilno održava kako bi se izbjegli nedostaci ili preopterećenje, energija vjetra ne uspijeva kao održivo poduzeće. Kao što su istaknuli skeptični ekonomisti, kada se energija vjetra prekomjerno proizvodi, što je uobičajeno u njezinim „dobrim“ danima, energije dolazi u tolikom izobilju da cijena energije naglo pada. Ponekad čak i na negativne razine. Rad i održavanje vjetroturbina kao takvih često postaje pothvat koji košta više nego što donosi. Taj je učinak dodatno ukorijenjen u Švedskoj, posebno zbog geografskih čimbenika. Vjetroelektrane diljem zemlje često uživaju u sličnim uvjetima vjetra, što znači da instalacije na sjeveru, jugu ili na moru nemaju konkurentske prednosti jedna pred drugom – sve su pogođene padom cijena na nacionalnoj razini i ne mogu iskoristiti vjetar za popunjavanje bilo kakvog nedostatka energije; jednostavno je nema.
To bi mogle biti činjenice koje su sustigle sektor energije vjetra i izazvale paniku koja se kuha ispod površine.
I moglo bi biti još hladnih tuševa utemeljenih na fizici za ovu sve očajniju industriju. Dok mnogi poduzetnici u vjetroelektranama računaju na prijedloge masivnih vjetroturbina, postavljenih na stupove visoke i do 240 metara, takav projekt još nije realiziran. Možda ih je zapravo fizički nemoguće postaviti zbog sila prirode. Strukturno naprezanje na stupovima, krhkost lopatica i same turbine predstavljaju velike izazove za ove idealističke zelene mega-projekte. Neki komentatori isključili su mogućnost da ovi krunski dragulji zelene tranzicije ikada napuste fazu nacrta. Ali unatoč tome, koriste se za marketing tehničke snage i veličanstvenosti tehnologije energije vjetra.
Ove činjenice i druge nepomirljive mane industrije energije vjetra polako se probijaju u javni diskurs u Švedskoj. Samo je pitanje vremena kada će se to dogoditi i u ostatku Europe. Pitanje je hoće li se EU tada odreći svog zelenog idealizma ili udvostručiti svoju podršku životu?