Subscribe
Njemačka kancelarka upozorava na krhke saveze i poziva na suverenu Europu u promjenjivoj geopolitičkoj eri
Na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji 2025. godine, njemački kancelar Friedrich Merz uputio je oštru poruku: stari svjetski poredak je nestao i Atlantski savez više se ne može uzimati zdravo za gotovo. Govoreći na godišnjem okupljanju svjetskih čelnika u Münchenu, Merz je upozorio da se Europa mora prilagoditi novom dobu geopolitičkog rivalstva u kojem je sama sloboda sve više ugrožena.
„Europa se vratila s odmora od povijesti“, izjavio je Merz, opisujući kontinent koji si više ne može priuštiti samozadovoljstvo. Godinama, primijetio je, napetosti i sukobi su se pojačavali diljem svijeta. „Ovaj poredak, nesavršen kakav je možda bio čak i u svom najboljem izdanju, više ne postoji“, rekao je, signalizirajući odlučan prekid s pretpostavkama koje su oblikovale Europu nakon Hladnog rata.
Napeti transatlantski odnosi
Merz je otvoreno priznao da je nastao jaz između Europe i Sjedinjenih Država. Oslanjajući se na izjave koje je godinu dana ranije u Münchenu dao američki potpredsjednik J. D. Vance, Merz je priznao da je Vance bio u pravu kada je istaknuo rastuće razlike. „Kulturna borba MAGA pokreta nije naša“, izjavio je njemački čelnik, povlačeći jasnu granicu između europskih i američkih političkih putanja.
Naglasio je da se europsko shvaćanje slobode govora u osnovi razlikuje od određenih američkih tumačenja. U Europi, tvrdio je, sloboda izražavanja završava tamo gdje se napadaju ljudsko dostojanstvo i ustavna načela. Također je odbacio protekcionizam i carine, potvrđujući europsku predanost slobodnoj trgovini, klimatskim sporazumima i multilateralnim institucijama poput Svjetske zdravstvene organizacije.
Unatoč tim razlikama, Merz je naglasio da je obnavljanje i revitalizacija transatlantskog povjerenja i dalje ključno. „Čak ni Sjedinjene Države neće biti dovoljno jake da djeluju same u eri suparništva velikih sila“, rekao je. NATO, tvrdio je, nije samo konkurentska prednost za Europu već i za Ameriku. „Autokracije mogu imati sljedbenike; demokracije imaju partnere i saveznike.“
Strateško buđenje Europe
Središnja tema Merzovog govora bila je potreba za suverenom i strateški sposobnom Europom. Otkrio je da je pokrenuo povjerljive razgovore s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o budućnosti europskog nuklearnog odvraćanja. Dok Sjedinjene Države postupno smanjuju svoj izravni obrambeni angažman na kontinentu, tiho se ispituje mogućnost da Francuska proširi svoje nuklearno odvraćanje na Europu. Francuska, uz Ujedinjeno Kraljevstvo, ostaje jedina zemlja EU koja posjeduje nuklearno oružje.
Merz je jasno dao do znanja da Njemačka više nikada neće djelovati sama u pitanjima politike moći. „Vođstvo temeljeno na partnerstvu, da; hegemonističke fantazije, ne“, rekao je, pozivajući se na lekcije njemačke povijesti. Odgovor na trenutni geopolitički pomak, tvrdio je, leži u jačanju Europe kao ujedinjenog aktera sposobnog braniti svoju slobodu, sigurnost i konkurentnost.
Suverena Europa, prema Merzovom mišljenju, mora postati „pravi globalni igrač“ s vlastitom sigurnosnom strategijom – ne kao zamjena za NATO, već kao snažan stup unutar njega. Cilj je ojačati savez, a ne potkopati ga, osiguravajući da Europa snažnije doprinosi kolektivnoj obrani.
Rat u Ukrajini i ruska prijetnja
Rat u Ukrajini nadvijao se nad raspravama na konferenciji. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte usprotivio se narativima koji Rusiju prikazuju kao nezaustavljivu. „Umjesto da Ruse vidimo kao moćnog medvjeda, moramo shvatiti da se oni kreću kroz Ukrajinu brzinom vrtnog puža“, rekao je, navodeći velike ruske gubitke – 35 000 mrtvih u prosincu i 30 000 samo u siječnju.
Rutte je upozorio da se ne smije upasti u zamku ruske propagande, tvrdeći da, iako sukob ostaje brutalan i skup, Moskva plaća vrtoglavu cijenu. Poruka je bila jasna: europsko jedinstvo i trajna podrška Ukrajini ostaju ključni.
Grenland, ponovno naoružavanje i globalno preusmjeravanje
Osim Ukrajine, čelnici su raspravljali o pitanjima koja se kreću od strateške važnosti Grenlanda do evolucije transatlantskog saveza i ubrzanja europskog naoružavanja. Širi kontekst je svijet koji sve više definiraju konkurencija velikih sila, tehnološko rivalstvo i promjenjivi savezi.
Američka delegacija, koju je ove godine predvodio državni tajnik Marco Rubio, signalizirala je nijansirani pristup. Za razliku od prošlogodišnjih oštrih kritika Europe, ton Washingtona djelovao je odmjerenije. Rubio je priznao da je svijet ušao u novo geopolitičko doba koje od svih strana zahtijeva da preispitaju svoje uloge.
Summitu su prisustvovali istaknuti europski čelnici, uključujući Macrona, britanskog premijera Keira Starmera, poljskog premijera Donalda Tuska i dansku premijerku Mette Frederiksen. Njihova prisutnost naglasila je hitnost redefiniranja mjesta Europe u promjenjivom međunarodnom sustavu.
Sloboda na kocki
Za Merza, ulog nije mogao biti veći. „U eri velikih sila, sloboda nije zajamčena – ona je u opasnosti“, upozorio je. Zadatak Europe, zaključio je, jest ujediniti se i ojačati, ne u izolaciji već u partnerstvu.
Stare sigurnosti možda i nestaju, ali u Münchenu je jedna poruka jasno odjeknula: Europa mora ponovno otkriti svoju stratešku svrhu – ili riskira da je oblikuju sile izvan njezine kontrole.
Alessandro Fiorentino