Subscribe
Poljoprivrednici u EU (otprilike 9 milijuna gospodarstava) prolaze kroz turbulentno razdoblje, obilježeno raširenim prosvjedima protiv visokih administrativnih opterećenja, niskih prihoda i konkurencije uvoza.
Tijekom 2024., 2025. i početkom ove godine, masovni prosvjedi izbili su posebno u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, ali i Španjolskoj i Italiji, a poljoprivrednici su traktorima blokirali veće gradove i autoceste. Prosvjed je dosegao vrhunac 18. prosinca 2025., kada su tisuće poljoprivrednika (u broju između 7000 i 10 000) i 1000 traktora iz cijele Europske unije sjurile u Bruxelles i blokirale ceste u Europskoj četvrti.
Razlozi prosvjeda poljoprivrednika su njihova zabrinutost zbog nekoliko kritičnih problema koji ugrožavaju njihov ekonomski opstanak. Poljoprivrednici se žale na niske prihode (često 40% niže od nacionalnog prosjeka), prekomjernu birokraciju u “zelenim” politikama i konkurenciju jeftinog uvoza koji ne zadovoljava iste europske ekološke i zdravstvene standarde.
Još jedna velika briga za budućnost poljoprivrede u EU je kritična generacijska kriza u poljoprivrednom sektoru koja ugrožava dugoročnu sigurnost hrane. To je uglavnom zbog starenja radne snage, budući da se samo 12% suočava s tim problemom mlađe od 40 godina, dok je prosječna dob poljoprivrednika u EU 57 godina. Također, preko 60% poljoprivrednih gospodarstava u EU manje je od 5 hektara, što ih čini posebno osjetljivima na tržišne šokove i rastuće troškove ulaganja.
Europski parlament je 12. veljače usvojio nove mjere za zaštitu europskih poljoprivrednika od nepoštenih trgovinskih praksi (UTP) velikih kupaca poljoprivrednih proizvoda. S 555 glasova za, bez glasova protiv i 26 suzdržanih, odobrena su nova pravila koja obvezuju nacionalna tijela na suradnju po pitanju nepoštenih trgovinskih praksi kako bi se osiguralo da poljoprivrednici primaju pravednu naknadu za svoj rad. Usvojene mjere imaju za cilj spriječiti, riješiti i kazniti slučajeve prekograničnih nepoštenih trgovinskih praksi koje štete poljoprivrednicima i malim proizvođačima.
Kako bi se ojačala zaštita poljoprivrednika, novo zakonodavstvo omogućit će državama članicama da djeluju na vlastitu inicijativu kako bi zaustavile zlouporabe bez potrebe za formalnom pritužbom pogođenog poljoprivrednika. Ovaj novi sustav replicirat će režim uspostavljen na jedinstvenom tržištu za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla.
Na snazi će biti nove mjere zaštite proizvođača od nepoštenih trgovačkih praksi poput kašnjenja u plaćanju kvarljive robe, otkazivanja u zadnji čas i jednostranih izmjena ugovora te sprječavanja velikih kupaca da izbjegnu odgovornost preseljenjem izvan EU-a. Bit će obvezni imenovati kontakt osobu sa sjedištem u EU kako bi se uklonila nekažnjivost za kupce izvan EU-a: ako strana tvrtka odgodi plaćanja ili jednostrano izmijeni ugovor, tijelo za provedbu moći će izravno komunicirati s određenom kontakt osobom kako bi pribavilo dokumente ili obavijestilo o sankcijama.
To će jamčiti trenutnu dostupnost, izbjegavanje međunarodnih birokratskih prepreka za pokretanje istrage, pravnu odgovornost s fizičkom prisutnošću unutar Unije koja će morati odgovarati na zahtjeve nacionalnih tijela i jednaku zaštitu poljoprivrednika, bez obzira na nacionalnost kupca.
Nova uredba EU-a također poboljšava zaštitu od prekograničnih nepoštenih trgovinskih praksi u lancu opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima tako što od nacionalnih tijela zahtijeva korištenje Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI), postojeće sigurne, višejezične IT platforme za administrativnu suradnju koja pojednostavljuje komunikaciju između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela diljem EGP-a. Njegova je svrha pružiti alat za razmjenu informacija između javnih uprava u različitim državama članicama, omogućujući brze i koordinirane odgovore za zaustavljanje nepoštenih trgovinskih praksi.
Novi zakon ima za cilj ponovno uravnotežiti lanac opskrbe hranom i bit će primjenjiv 18 mjeseci nakon objave u Službenom listu EU-a. Ove mjere nadopunjuju Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama iz 2019. koja je usvojena 2019. godine i ima za cilj zaštititi poljoprivrednike od praksi poput kašnjenja u plaćanju ili otkazivanja narudžbi u kratkom roku prilikom prodaje njihovih proizvoda velikim supermarketima i tvrtkama za preradu hrane.
Laura Perreca