fbpx

G20: Novi čin izazova zapadu

Energija - 13 rujna, 2023

Između provokacija i poziva: Što se događa na sastanku “velikana”

Svi su upoznati sa skupinom G7 (ranije G8 prije nego što je Rusija isključena), a to je okupljanje sedam velikih globalnih gospodarskih i političkih sila. Ovih sedam zemalja su Sjedinjene Države, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Japan, koje predstavljaju sedam najrazvijenijih gospodarstava i zrelih demokracija na svijetu.

Pogled na Bharat Mandapam u Pragati Maidanu uoči predstojećeg sastanka na vrhu skupine G20, u New Delhiju 06. rujna 2023.

S vremenom je osnovana i skupina G20, organizacija čiji je cilj okupiti 20 najvećih gospodarstava i olakšati dijalog između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju (kasnije je skupina G20 također služila za rješavanje prijeloma s BRICS-om, zemljama koje se zalažu za “de-dolarizirani” gospodarski sustav).

Sastanak na vrhu skupine G20 2023. dolazi u posebno složenom trenutku međunarodne geopolitike, od rata Rusije i Ukrajine do širenja BRICS-a na druge vrlo značajne zemlje na geopolitičkoj pozornici, poput Argentine (koja će na jesen izabrati novog predsjednika), Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i velikih afričkih zemalja poput Egipta i Etiopije.

Indija je bila domaćin događaja i odmah izazvala kontroverzu provocirajući Ujedinjeno Kraljevstvo. Premijer Narendra Modi, predstavnik Indijske narodne stranke, desničarske snage, odlučio je koristiti ime “Bharat” umjesto tradicionalne “Indije”. Bharat je bio drevno ime Indije (još uvijek se koristi na hindskom) prije nego što su ga engleski kolonizatori odlučili preimenovati kako je danas poznato u svijetu. To je bila značajna provokacija, posebno usmjerena na Rishija Sunaka, britanskog premijera indijskog podrijetla koji i sam prakticira hinduizam.

Politički sastav summita odražava prevlast lijevih ideologija diljem svijeta. Međutim, važno je razlikovati radikalniju i populističku ljevicu, koju predstavljaju zemlje poput Kine i Brazila, i liberalniju i socijaldemokratsku ljevicu, koju predstavljaju Njemačka i Sjedinjene Države. Ipak, desničarske zemlje djeluju pomalo izolirano. Isključujući Rusiju i Tursku, koje, unatoč tvrdnjama da su desničare, sigurno nisu usklađene sa zapadnim planovima, a također isključujući Indiju, koja je pokazala određeno nezadovoljstvo Zapadom, imamo Južnu Koreju, Japan, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Potonji bi mogao promijeniti svoju političku orijentaciju 2024. s obzirom na razliku od 18 bodova između Laburističke stranke i konzervativaca. Međutim, to nije dovoljno za odlučne poteze protiv Kine.

Putin nije nazočio summitu, uglavnom zbog straha od uhićenja na indijskom tlu, ali ministar Lavrov jest. Prilikom upućivanja poziva na sastanak na vrhu skupine G20 2024. u Rio de Janeiru, brazilski predsjednik Lula srdačno je pozvao Putina, javno navodeći da ruski predsjednik neće biti uhićen tijekom događaja. Ova izjava, kasnije povučena s tvrdnjom da će brazilsko pravosuđe odlučiti o tom pitanju, ipak je stvorila značajan razdor sa Sjedinjenim Državama, koje vode oštru politiku prema Rusiji, djelomično u protukineskom kontekstu.

Pokreti unutar G20 su burni i izazovni za dešifriranje. Postoji osjećaj da mnoge zemlje djeluju neovisno. Na primjer, Indija kritizira Zapad, ali se distancira od Kine kada je to moguće. Turska, unatoč tome što je članica NATO-a, vodi vanjsku politiku “dviju pećnica”, težeći dijalogu s Moskvom kako bi dobila veći utjecaj na Mediteranu. Također je vrijedno spomenuti da je s novim članicama BRICS-a velika većina svjetskih mineralnih i naftnih rezervi usklađena u suprotnom smjeru od Sjedinjenih Država. Ulazak Irana u alternativni savez G7 jasan je znak njegove želje da prekine veze sa Zapadom.

Na sastanku na vrhu skupine G20 2019., posljednjem s predsjednikom Donaldom Trumpom na dužnosti, sudjelovali su čelnici poput Shinza Abea, Jaira Bolsonara, Mauricija Macrija, Angele Merkel i Therese May. Ta politička skupina više ne postoji, a zapadni “sigurnosni pojas” treba obnoviti, počevši od Europe.