Subscribe
Tijekom posljednjih 15 godina Rumunjska je platila gotovo 17 milijuna eura bivšim zatvorenicima koji su dobili slučajeve protiv Rumunjske na Europskom sudu za ljudska prava (ECHR). Taj je iznos nedavno objavio ravnatelj rumunjske Nacionalne uprave kaznionica Dan Halchin, koji je sugerirao da se većina bivših zatvorenika koji su se žalili sudu u Strasbourgu žalila na loše uvjete pritvora u rumunjskim zatvorima. U usporedbi s ukupnim iznosom koji je početkom prošle godine Ministarstvo financija proglasilo za isplatu u samo 5 godina, između 2017. i 2022., a koji iznosi oko 45 milijuna eura – iznos o kojem je govorio šef rumunjskih zatvora bio bi otprilike polovičan. Međutim, što se tiče broja pritužbi, broj bivših zatvorenika koji su se žalili ili na uvjete pritvora ili na nepravilnosti tijekom kaznenog postupka puno je veći od broja drugih podnositelja koji su se, primjerice, žalili Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći da povrijeđeno im je pravo na vlasništvo, privatnost ili slobodu izražavanja. A od svih pritužbi koje su bivši zatvorenici uputili Europskom sudu najviše se tiče, kako je sugerirao ravnatelj zatvora, uvjeta pritvora, poglavlja u kojem je Rumunjska i dalje manjkava, unatoč poduzetim reformama i ulaganjima.
160.000 zatvorenika u rumunjskim zatvorima
Prema riječima voditelja Nacionalne uprave kaznionica u Rumunjskoj, u posljednjih 15 godina broj od 4300 bivših zatvorenika žalio se Europskom sudu za ljudska prava, broj koji bi u usporedbi s ukupnom populacijom od 160 000 u zatvorima bio beznačajan, a postotak dobivenih slučajeva – 2-3% i visina odštete – u prosjeku 4000-5000 eura, također bi bili zanemarivi. U isto vrijeme, prema riječima ravnatelja Halchina, koliko god se uvjeti pritvora poboljšali, i dalje će biti pritužbi Europskom sudu za ljudska prava.
“U zadnjih 15 godina u zatvorskom sustavu zatvoreno je 160.000 ljudi. Od toga je u posljednjih 15 godina 4300 bivših zatvorenika dobilo odštetu na Europskom sudu za ljudska prava u prosječnom iznosu od 4000 do 5000 eura, 4300 od 160 tisuća, a ukupni iznos koji je rumunjska država do sada platila, prema podacima kojima raspolaže Nacionalna uprava za zatvore, iznosi 16,8 milijuna eura.(… (…) Postotak dobivenih slučajeva pred ECHR-om je u rasponu od 2 do 3%.(…) Ako smjestimo 100 ljudi, u bilo kojoj infrastrukturi, bilo da je to hotel, jamčim da će za 15 godina biti dvije-tri reklamacije ili reklamacije.(…) Mnogo je puta rečeno da rumunjska država plaća stotine milijuna eura, što nije točno”, rekao je Halchin na predstavljanju bilance aktivnosti ANP-a u 2023., a prenosi Agerpres.
Šef rumunjskih zatvora naglasio je da je sustav doživio brojna poboljšanja posljednjih godina i da uvjeti pritvora nisu ni približno tako loši kao što zatvorenici tvrde, što dokazuje veliki broj repatrijacija iz drugih zemalja ljudi koji su u tim zemljama osuđeni na zatvorske kazne.
“Uvjeti u rumunjskom zatvorskom sustavu nisu ni približno onakvi kakvima tvrde ili optužuju neki ljudi koji su na rubu jednog ili drugog kaznenog suđenja. Može se zaključiti da ako su uvjeti pritvora bili neadekvatni ili ako smo učinili nešto loše u Zatvorski sustav, međunarodni sudovi u zemljama s kojima surađujemo ne bi donijeli odluku o povratku tako značajnog broja ljudi na izdržavanje kazne u Rumunjskoj,” rekao je Dan Halchin, koji je istaknuo da je prošle godine vraćeno oko 1.000 bjegunaca .
Na što su se bivši rumunjski zatvorenici žalili ECHR-u kada nisu bili zadovoljni uvjetima svog smještaja?
Prenapučene ćelije, pune insekata i glodavaca, gdje je svaka zatvorenica imala u prosjeku oko 2 četvorna metra prostora, nedovoljno kreveta, neadekvatne higijenske uvjete. Rješenje problema smještajnih uvjeta u rumunjskom zatvorskom sustavu – koji je djelovao, uključujući i nakon pada komunističkog režima 1989., gotovo četiri desetljeća, s objektima naslijeđenim iz bivšeg razdoblja ograničenja, koje su nadležne vlasti “zaboravile” modernizirati – kontroverzni zakon, koji je usvojen 2017., a ukinut 2021. godine. Zakon, usvojen nakon značajne presude ECHR-a iz 2017., predviđao je oduzimanje šest dana od kazne za svakih 30 dana koje zatvorenik služi u neprikladnim uvjetima. Drugim riječima, htjela-ne htjela, rumunjska je država priznala da su uvjeti u njezinim zatvorima neprikladni. Rezultat? Između 2017. i 2012. više od 21 zatvorenika prijevremeno je pušteno iz zatvora prema ovom zakonu, od čega su trećina bili kriminalci – osobe osuđene za teška kaznena djela poput ubojstva, silovanja ili pljačke.
“Taj je fenomen još uvijek prisutan u zatvorskom sustavu, iako se još uvijek popravlja u godini koja je u izvještaju”, priznao je šef rumunjskih zatvora početkom ožujka 2023.
Do 2025. Rumunjska će imati 7800 novih pritvorskih mjesta
Međutim, Dan Halchin tvrdi da su učinjeni napori u tom smjeru, u borbi protiv prenapučenosti, koji su uključivali dvije vrste mjera: administrativnu mjeru, koja uključuje premještaje, na primjer između pododjela jedinica istog režima, i drugu – fizički razvoj zatvorskog sustava. Prema riječima čelnika ANP-a, vlada PNL-PSD obvezala se memorandumom o proširenju zatvorske infrastrukture osigurati 7800 novih smještajnih mjesta između 2022. i 2025. godine. Od početka ove godine u fazu izgradnje ušla su i dva nova zatvora. Ukupno, u 2023., u cijeloj zemlji, ANPR je imao ugovore o radovima za 28 radilišta za modernizaciju, proširenje, sanaciju starih objekata za pritvor. Prošle su godine predstavnici vlade objavili da su projekti za izgradnju novih pritvorskih centara u Hargiti, Covasni, Bukureštu i Teleormanu, kao i rehabilitacija onih u Caraș-Severinu, Timișu, Mureșu i Bacăuu, “u provedbi”.
Rumunjska je na vrhu popisa zemalja s najvećim brojem slučajeva koje su njezini građani podnijeli Europskom sudu za ljudska prava
U 2023. Rumunjska je zadržala svoju vodeću poziciju na ljestvici zemalja s najvećim brojem slučajeva koje su vlastiti državljani podnijeli Europskom sudu za ljudska prava. Nakon isključenja Rusije s ove ljestvice, Rumunjska je zapravo napredovala za jedno mjesto u odnosu na ljestvicu 2022. godine. Prije dvije godine Rumunjska – članica EU i NATO-a – bila je na 4. mjestu nakon Rusije, Turske i Ukrajine. Prošle godine ipak se popela na ‘pobjedničko postolje’. Turska je ostala na vrhu ljestvice pritužbi s 98.341, a slijede je Rumunji s 2.821, Mađari s gotovo 2.500 i Poljaci s preko 1.800. Prva tri zaokružuju Srbija, Hrvatska, Moldavija i Grčka. Broj zahtjeva podnesenih Europskom sudu za ljudska prava prošle je godine pao za 24%. Jedno od mogućih objašnjenja je da je do 2023. polovica pritužbi – 75.000 registrirano 2022. – došla iz Rusije i Turske, a oko 12% iz Ukrajine. Prije dvije godine iz ove je zemlje stiglo 10.000 pritužbi, ali usporedbe radi, broj pritužbi Rumunja popeo se na 6400.
Nažalost, prema istoj statistici, Rumunjska je također na vrhu liste zemalja koje su sankcionirane od strane Europskog suda. A u slučaju izgubljenih slučajeva, rumunjsku državu mogu po drugi put tužiti osobe koje dobiju povoljnu odluku Europskog suda za ljudska prava. Također se mogu obratiti nacionalnim sudovima za odštetu, a šanse da odluku ECHR-a poništi rumunjski sud gotovo da i ne postoje. To znači da bi se iznosi koje rumunjska država plaća na temelju presuda u Strassbourgu mogli povećati. Ovo je poznati slučaj financijera nogometne momčadi FCSB-a Gigija Becalija, koji je dobio povoljnu presudu na ECHR-u, koji je priznao da je njegovo kazneno suđenje u Rumunjskoj – u slučaju u kojem je bio optužen za lažni prijenos zemljišta – predugo trajalo. Gigi Becali je podnio zahtjev i dobio 1 € na ime moralne štete od ECHR-a. Sada je, međutim, najavio da se želi obratiti rumunjskim sudovima za odštetu. Ovaj put je najavio da će od Rumunjske tražiti 9 milijuna eura.
Države potpisnice Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) obvezne su poštovati odluke Europskog suda za ljudska prava (ECtHR). To znači da kada ESLJP donese presudu u predmetu koji uključuje kršenje ljudskih prava ili temeljnih sloboda, države su obvezne provesti tu odluku i poduzeti potrebne mjere za ispravljanje utvrđene povrede. Ignoriranje odluka Europskog suda za ljudska prava predstavljalo bi kršenje međunarodnih obveza dotičnih država i moglo bi izazvati sankcije i kritike međunarodne zajednice.