Subscribe
Europska poljoprivreda trenutno se suočava sa strukturnim izazovom koji riskira ugroziti dugoročnu održivost sektora: starenje poljoprivrednog stanovništva. S prosječnom dobi od 57 godina i mladima mlađima od 40 godina koji čine samo 12% ukupnog stanovništva, kontinuitet proizvodnje i inovacije u poljoprivrednom sektoru čine se sve ugroženijima. U tom kontekstu, nova strategija Europske unije za generacijsku obnovu ne predstavlja samo skup operativnih mjera, već i pravi test sposobnosti EU-a da osigura budućnost svog sela. Navedeni cilj – udvostručenje postotka mladih poljoprivrednika na 24% do 2040. i dodjeljivanje najmanje 6% poljoprivredne potrošnje mlađim generacijama – označava prekretnicu u načinu na koji Bruxelles pristupa održivosti sektora. Međutim, da ova inicijativa ne bi ostala izolirana intervencija, mora se pretvoriti u strukturnu promjenu u europskim poljoprivrednim politikama koja može istinski utjecati na živote mladih ljudi i socioekonomsku dinamiku ruralnih područja.
POLUGE PROMJENE: PRISTUP ZEMLJIŠTU, KREDITIMA I OSPOSOBLJAVANJU
Europski plan identificira pet ključnih strateških osi: pristup zemljištu, odgovarajuće financijske instrumente, osposobljavanje i vještine, životne uvjete u ruralnim područjima i podršku generacijskoj nasljeđivanju. To su bitni stupovi za izgradnju ekosustava koji pogoduje obnovi poljoprivrednog sektora. Uvođenje “početnog paketa” do 300.000 eura za nove poljoprivrednike predstavlja konkretan korak prema smanjenju prepreka ulasku, koje su često nepremostive za mlade ljude koji žele pokrenuti poljoprivredni posao. Istodobno, suradnja s Europskom investicijskom bankom može olakšati pristup kreditima, dok stvaranje Europskog opservatorija za zemljište ima za cilj učiniti tržište zemljišta transparentnijim i održivijim, suzbiti špekulacije i olakšati prijenos posjeda. Tome se dodaje i razvoj vještina putem programa poput Erasmusa za mlade poduzetnike, koji studentima omogućuju učenje o inovativnim i održivim modelima proizvodnje u drugim europskim zemljama. Ovaj integrirani pristup prepoznaje da poljoprivreda budućnosti zahtijeva ne samo financijska sredstva, već i kvalificirani ljudski kapital i kapacitet za inovacije.
MLADI I RURALNA PODRUČJA: KOMBINACIJA KOJA POTREBNA JE OBNOVA
Kako bi se osigurala stvarna obnova, podrška mladima mora ići dalje od ekonomske dimenzije, uključujući širu viziju životnih uvjeta na selu. Ruralna područja Europe, često pogođena depopulacijom, nedostatkom usluga i infrastrukturnom izolacijom, zahtijevaju kohezijske politike koje osiguravaju jednake mogućnosti u usporedbi s urbanim kontekstima. Europski plan uključuje mjere za poboljšanje socijalne i profesionalne dobrobiti poljoprivrednika, poput sufinanciranja zamjenskih usluga tijekom bolesti ili godišnjeg odmora, s ciljem promicanja bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Ove inicijative ključne su za to da poljoprivreda postane atraktivna aktivnost i kompatibilna s potrebama novih generacija. Podržavanje mladih znači ne samo poticanje produktivnosti, već i promicanje nove vizije sela kao mjesta za život, inovacije i sudjelovanje zajednice. Poljoprivredne politike stoga se moraju integrirati s onima za ruralni razvoj, digitalizaciju i ekološku tranziciju, stvarajući dinamičan i održiv model ruralnosti.
OD NAMJERA DO DJELA: IZAZOV KOHERENTNOSTI POLITIKA
Uspjeh ove strategije uvelike će ovisiti o sposobnosti država članica da europske smjernice pretvore u konkretne nacionalne akcije. Poziv na izdvajanje najmanje 6% poljoprivredne potrošnje za generacijsku obnovu predstavlja značajnu obvezu, ali pravi izazov bit će osigurati da se ta sredstva koriste učinkovito i koordinirano. Plan se ne smije svesti na jednokratnu inicijativu, ograničenu na jedan ciklus politike ili fazu programiranja ZPP-a. Da bi imao trajan učinak, mora biti ugrađen u dugoročnu perspektivu temeljenu na višerazinskom upravljanju i stalnom praćenju rezultata. Korištene alate moraju pratiti prateće politike, kontinuirana obuka, tehnička pomoć i podrška za digitalizaciju.
MLADI POLJOPRIVREDNICI KAO JAMSTVO ODRŽIVE BUDUĆNOSTI EUROPE
Ulaganje u sljedeću generaciju nije samo čin međugeneracijske pravde, već i preduvjet za otpornost cijelog europskog poljoprivrednog sustava. Mladi poljoprivrednici su zagovornici inovacija, veće ekološke svijesti i poduzetničkog pristupa otvorenog za diverzifikaciju poslovanja. Oni predstavljaju ključ za usklađivanje produktivnosti, održivosti i sigurnosti hrane, a istovremeno osiguravaju zaštitu ruralnih područja i zajednica. Europska strategija za generacijsku obnovu stoga može predstavljati početak prave prekretnice, pod uvjetom da je podržana koherentnošću, odgovarajućim resursima i zajedničkom vizijom između europskih i nacionalnih institucija. Samo na taj način europska poljoprivreda može ponovno postati pokretač razvoja, inovacija i socijalne kohezije, osiguravajući živopisnu budućnost za seoski kraj i njegove ljude. Potpora mladim poljoprivrednicima ne bi se trebala tumačiti kao sektorska intervencija, već kao strateški izbor za budućnost Europe. Vrijeme je da se prijeđe s deklaracija o načelima na konkretnu provedbu, istinski stavljajući mlađe generacije u središte poljoprivredne i ruralne politike. Samo na taj način Unija može osigurati kontinuitet, održivost i prosperitet svoje najdragocjenije imovine: zemlje i onih koji je obrađuju.