Subscribe
Dana 3. srpnja 2026. talijanskom parlamentu podneseno je Treće godišnje izvješće o provedbi Matteijevog plana za Afriku, ažurirano do 30. lipnja iste godine, a Upravni odbor ga je odobrio na svom šestom sastanku održanom 26. lipnja 2026. u Palazzo Chigi. Podnošenje dokumenta Parlamentu uvjet je članka 5. stavka 3. Zakona br. 2 od 24. siječnja 2024., kojim se regulira periodično praćenje inicijative putem godišnjeg izvještavanja. Izvješće ističe kako je Matteijev plan sada prešao fazu strateškog planiranja i ušao u potpuno operativnu fazu, koju karakterizira konkretna provedba projekata, jačanje financijskih instrumenata i širenje međunarodne suradnje. Razvoj Plana pokazuje proces progresivne institucionalne konsolidacije usmjerene na definiranje novog modela suradnje između Italije i afričkih zemalja, temeljenog na ravnopravnoj suradnji i usmjerenog na zajednički razvoj. Prema riječima premijerke Giorgie Meloni, Plan je poprimio značaj koji nadilazi nacionalnu dimenziju, postižući priznanje na europskoj i međunarodnoj razini. Ovu evoluciju prate konkretni rezultati postignuti povećanom mobilizacijom javnih i privatnih resursa te izgradnjom modela suradnje temeljenog na međusobnom poštovanju, institucionalnom povjerenju i valorizaciji zajedničkih interesa.
GEOGRAFSKO ŠIRENJE PLANA I ŠIRENJE PARTNERSTAVA
Jedan od najznačajnijih aspekata koji proizlaze iz Izvješća odnosi se na progresivno povećanje broja zemalja uključenih u inicijativu. Kvantitativna evolucija pokazuje stalan rast geografskog opsega Plana, od devet pilot zemalja identificiranih u siječnju 2024. do četrnaest godinu dana kasnije, te konačno do sadašnjih osamnaest. Povećanje zabilježeno u ožujku 2026. potaknuto je dodavanjem četiri afričke zemlje: Gabona, Demokratske Republike Kongo, Ruande i Zambije. Ovo proširenje predstavlja 100%-tno povećanje u usporedbi s izvornom konfiguracijom Plana, ističući progresivno širenje talijanske suradnje na nova područja afričkog kontinenta. Sa strateške perspektive, povećanje broja partnerskih zemalja ukazuje i na rastuće organizacijske kapacitete i na veću privlačnost inicijative za afričke zemlje zainteresirane za razvoj programa suradnje s Italijom. Šira geografska pokrivenost također omogućuje diverzifikaciju intervencija na temelju različitih ekonomskih, infrastrukturnih i društvenih potreba različitih nacionalnih konteksta.
FINANCIJSKA ARHITEKTURA I MOBILIZACIJA EKONOMSKIH RESURSA
Jedan od temeljnih stupova Mattei plana je njegova složena financijska arhitektura, izgrađena integracijom javnih instrumenata, privatnih ulaganja i partnerstava s međunarodnim financijskim organizacijama. Početna alokacija Plana iznosi 5,5 milijardi eura, što čini ekonomsku osnovu na kojoj su planirane intervencije u različitim strateškim sektorima. Veličina dostupnih resursa naglašava želju za podrškom srednjoročnim i dugoročnim inicijativama, a ne vremenski ograničenim intervencijama. Uloga Talijanskog klimatskog fonda posebno je važna. Tijekom razdoblja koje pokriva Izvješće, između 1. srpnja 2025. i 30. lipnja 2026., Tehnički odbor Fonda odobrio je približno 936,7 milijuna eura. S obzirom na ukupan iznos odobrenja, približno 1,2 milijarde eura raspoređenih u petnaest intervencija u Africi, proizlazi da analizirano razdoblje čini preko 78% ukupnog volumena odobrenih resursa. Ova brojka ističe značajno ubrzanje operativnih kapaciteta Fonda u posljednjoj godini njegova djelovanja. Još jedan značajan element su jamstva u iznosu od 4 milijarde eura koje je osigurala SACE – osiguravajuća i financijska grupa, u 100%-tnom vlasništvu Ministarstva gospodarstva i financija – za podršku ulaganjima u zemljama obuhvaćenim Planom. Iznos tih jamstava je posebno značajan i predstavlja otprilike 73% ukupnog početnog financiranja Mattei plana. To pokazuje kako su instrumenti jamstva predodređeni da igraju ključnu ulogu u poticanju sudjelovanja investitora i smanjenju rizika povezanog s razvojnim projektima. Financijski okvir upotpunjuje 269 milijuna eura talijanskih bilateralnih kredita namijenjenih za pretvorbu u razvojne projekte tijekom desetogodišnjeg vremenskog horizonta. Prognoza postupne transformacije kredita u produktivna ulaganja pokazuje usvajanje dugoročne perspektive usmjerene na ekonomsku održivost i kontinuitet inicijativa.
RAST PROJEKTA I OPERATIVNI KAPACITET
Operativna dimenzija Plana posebno je vidljiva u broju projekata koji su trenutno u tijeku. Izvješće dokumentira prisutnost 76 aktivnih inicijativa raspoređenih u različitim zemljama partnerima. Ova je brojka posebno značajna u usporedbi s početnom fazom inicijative, pokazujući kako je Plan postupno prešao od planiranja do konkretne provedbe intervencija. Veliki broj projekata ukazuje na konsolidirane organizacijske kapacitete i administrativnu strukturu sposobnu istovremeno koordinirati inicijative iz različitih sektora i smještene u brojnim nacionalnim kontekstima. Raznolikost intervencija također je bitna za osiguravanje integriranog pristupa razvoju, izbjegavajući koncentraciju resursa na ograničen broj programa i umjesto toga favorizirajući strukturiranu raspodjelu ulaganja.
SAMITI ITALIJA-AFRIKA I JAČANJE POLITIČKE SURADNJE
Diplomatska dimenzija Matteijevog plana odražava se i u organizaciji samita Italija-Afrika, alata osmišljenih za jačanje političkog dijaloga između uključenih vlada. Izvješće podsjeća na dva do sada organizirana sastanka. Prvi se održao u Rimu u siječnju 2024., dok se drugi održao 13. veljače 2026. u Addis Abebi. Potonji ima posebno simbolično i političko značenje jer predstavlja prvi put u povijesti konferencije da se Samit održava izravno na afričkom tlu. Događaju je prisustvovalo trideset pet delegacija zastupljenih na razini šefova država i vlada, što svjedoči o visokoj razini institucionalne uključenosti postignutoj Planom i rastućoj važnosti koja se pridaje inicijativi u okviru međunarodnih odnosa između Italije i afričkog kontinenta.
STRATEŠKE SMJERNICE INTERVENCIJE
Strategija opisana u Matteijevom planu razvijena je kroz šest glavnih područja intervencije, identificiranih kao prioritetni sektori za promicanje održivog razvoja. Ta područja uključuju upravljanje vodnim resursima, poljoprivredu, energetiku, fizičku i digitalnu infrastrukturu, obrazovanje, osposobljavanje i kulturu, kao i sektor zdravstvene zaštite. U svim tim područjima, ljudski kapital identificiran je kao središnji element oko kojeg se grade politike gospodarskog i društvenog rasta. Tijekom protekle godine strategija je također ojačala svoj fokus na digitalnu transformaciju i razvoj umjetne inteligencije, prepoznajući rastuću ulogu koju digitalne tehnologije igraju u gospodarskom razvoju, administrativnim inovacijama i razvoju profesionalnih vještina. Integracija ovih novih područja dodatno proširuje opseg Plana, omogućujući mu da se suoči s izazovima koje predstavljaju tehnološka tranzicija i rastuća digitalizacija afričkih gospodarstava.
MEĐUNARODNO PRIZNANJE I MULTILATERALNE SINERGIJE
Jedan od elemenata koji karakteriziraju evoluciju Plana jest rastuće međunarodno priznanje. Izvješće ističe kako se inicijativa sve više integrira u europske strategije suradnje s Afrikom, posebno kroz koordinaciju s programom Global Gateway Europske unije. Istodobno, razvila se mreža partnerstava s vodećim multilateralnim financijskim institucijama. Među njima posebno treba istaknuti okvirni sporazum sa Svjetskom bankom, uz suradnju s Afričkom razvojnom bankom u okviru Financijskog instrumenta Mattei Plan-Rimski proces. Financijska arhitektura dodatno je ojačana europskim jamstvima TERRA i RISE, koje promovira Europska komisija, dok tehnička i operativna suradnja uključuje brojne međunarodne organizacije, poput Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Međunarodne financijske korporacije (IFC), Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD), FAO-a i Afričke financijske korporacije. Raznolikost ovih partnerstava doprinosi proširenju kapaciteta financiranja projekata, potiče prijenos tehničke stručnosti i omogućuje integraciju Mattei plana u šire multilateralne strategije posvećene razvoju afričkog kontinenta.
TALIJANSKI MODEL SUSTAVA KAO PREPOZNAVLJIV ELEMENT
Izvješće dodjeljuje središnju ulogu takozvanom “talijanskom sustavu”, shvaćenom kao model koordinacije između institucionalnih, financijskih, teritorijalnih i društvenih aktera. Plan integrira brojna ministarstva, glavne nacionalne financijske institucije poput Cassa Depositi e Prestiti, SACE i SIMEST, kao i regije, lokalne vlasti, sveučilišta, organizacije trećeg sektora i afričku dijasporu u Italiji. Ovaj pristup omogućuje umrežavanje različitih stručnosti i potiče koordinirano upravljanje inicijativama, prevladavajući fragmentiranu viziju međunarodne suradnje. Integracija javnih uprava, financijskog sustava, akademske zajednice i civilnog društva predstavlja jedan od najinovativnijih aspekata Plana, jer omogućuje razvoj komplementarnih resursa i razvoj intervencija koje su bliže usklađene s potrebama uključenih teritorija. Sveukupno, Treće godišnje izvješće ističe kako je Matteijev plan dosegao punu operativnu fazu, podržanu progresivnim geografskim širenjem, značajnim jačanjem financijskih resursa i složenim sustavom nacionalne i međunarodne suradnje. Analiza podataka pokazuje značajan rast i teritorijalnog opsega i investicijskih kapaciteta, što je posebno vidljivo u povećanju financijskih odobrenja, produljenju investicijskih jamstava i povećanju broja pokrenutih projekata. Ovi elementi ocrtavaju model suradnje koji ima za cilj kombinirati gospodarski razvoj, institucionalno partnerstvo i dugoročnu održivost kroz sistemski i višerazinski pristup.