Subscribe
Von der Leyen upozorava na dugotrajan utjecaj dok Bruxelles ubrzava nastojanja za energetskom neovisnošću i strateškom otpornošću
Rat u Iranu nanosi veliku ekonomsku štetu Europi, a samo troškovi energije iscrpljuju gotovo 500 milijuna eura dnevno iz gospodarstva Europske unije. Govoreći pred Europskim parlamentom, Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, dala je oštru procjenu situacije, opisujući sukob kao „drugu veliku energetsku krizu bloka u samo četiri godine“.
Dva mjeseca nakon izbijanja neprijateljstava na Bliskom istoku, von der Leyen naglasila je da bi posljedice za Europu mogle biti dugotrajne. „Posljedice ovog sukoba mogu se osjećati mjesecima ili čak godinama koje dolaze“, rekla je, naglašavajući hitnost i diplomatskih i strukturnih odgovora. EU, ponovila je, ostaje predana podršci naporima za okončanje rata, osiguravanje potpunog ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca i postizanje šireg mirovnog sporazuma koji uključuje iranski nuklearni program.
Financijski utjecaj je već znatan. Samo u prvih 60 dana sukoba, EU je potrošila dodatnih 27 milijardi eura na uvoz fosilnih goriva. Ovaj porast odražava kontinuiranu ranjivost Europe na vanjske energetske šokove, slabost za koju je von der Leyen tvrdila da se mora odlučno pozabaviti. „U turbulentnom svijetu poput našeg, ne možemo si priuštiti da budemo pretjerano ovisni o uvoznoj energiji“, upozorila je.
Trenutna kriza odražava energetske previranja izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu, pojačavajući lekciju na temelju koje je Bruxelles sada odlučan djelovati. Prema von der Leyen, put naprijed je jasan: smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva uz istovremeno povećanje domaće proizvodnje čiste i pristupačne energije. To uključuje širok spektar rješenja, od obnovljivih izvora energije do nuklearne energije, sve u okviru tehnološke neutralnosti.
Kontrast između država članica EU-a naglašava važnost energetske diverzifikacije. Zemlje s većim udjelom izvora s niskim emisijama pokazale su se otpornijima na volatilnost cijena. Von der Leyen je kao ključni primjer navela Švedsku: kada cijene plina porastu za 1 euro po megavat-satu, švedski računi za struju rastu za samo 0,04 eura po megavat-satu, zahvaljujući oslanjanju zemlje na obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju. Ova izolacija od tržišnih šokova, tvrdila je, predstavlja model koji bi Europa trebala nastojati replicirati.
Prepoznajući raznolikost nacionalnih energetskih sustava, Europska komisija predložila je fleksibilan skup mjera koje se mogu prilagoditi diljem Unije. Ove su akcije strukturirane oko tri glavna stupa. Prvi je poboljšana koordinacija na europskoj razini, posebno u upravljanju skladištenjem plina i rezervama goriva. Usklađivanjem nacionalnih strategija EU može osigurati učinkovitije korištenje resursa, uključujući koordinirano ispuštanje zaliha nafte i povećanu proizvodnju rafinerija u državama članicama.
Drugi stup usmjeren je na zaštitu potrošača i poduzeća, posebno onih najranjivijih. Von der Leyen priznala je da je tijekom prethodne energetske krize samo četvrtina hitne pomoći bila učinkovito usmjerena, dok je preko 350 milijardi eura potrošeno na šire, manje učinkovite mjere. Ovaj pristup, napomenula je, značajno je opteretio nacionalne proračune, a nije adekvatno zaštitio one kojima je pomoć najpotrebnija. „Ne smijemo ponoviti istu grešku“, rekla je, pozivajući na preciznije i ciljanije intervencije.
Treće područje djelovanja uključuje smanjenje ukupne potražnje za energijom kroz sustavnu modernizaciju. Kratkoročno, to se može postići poboljšanom energetskom učinkovitošću, većom elektrifikacijom i bržim uvođenjem digitalnih tehnologija. Međutim, von der Leyen je također ukazala na rastući izazov: rastuću potražnju za energijom potaknutu širenjem podatkovnih centara i umjetne inteligencije. Osiguravanje dovoljne opskrbe energijom uz održavanje održivosti bit će ključno balansiranje u godinama koje dolaze.
Od posljednje krize već je postignut napredak. Prije su cijene plina diktirale cijene električne energije 70% vremena; danas je ta brojka pala na 30%, što pomaže u izbjegavanju ekstremnih skokova cijena viđenih ranijih godina. Ipak, električna energija i dalje čini manje od četvrtine konačne potrošnje energije u EU – brojka znatno niža nego u Sjedinjenim Državama ili Kini. Taj jaz, naglasila je von der Leyen, mora se popuniti daljnjim ulaganjima u europske električne mreže i infrastrukturu.
Osim energetike, predsjednica Europske komisije potvrdila je i geopolitičke obveze EU-a. Potvrdila je da je blok ispunio svoju obvezu o isplati zajma od 90 milijardi eura Ukrajini, nakon ukidanja mađarskog veta. Očekuje se da će prva tranša od 45 milijardi eura biti isplaćena u tekućem tromjesečju. Istodobno, EU je usvojio svoj 20. paket sankcija protiv Rusije, pojačavajući ekonomski pritisak na Moskvu.
Von der Leyen je tvrdila da ove mjere imaju opipljive učinke, ukazujući na rastuću inflaciju i kamatne stope unutar Rusije. Također je istaknula sve veća ograničenja pristupa internetu i komunikacije, opisujući „digitalnu željeznu zavjesu“ koja se spušta nad zemlju. Ipak, zaključila je s napomenom povijesne perspektive: „Ako nas povijest išta uči, to je da svi zidovi na kraju padnu.“
Dok se Europa suočava s još jednim energetskim šokom, poruka iz Bruxellesa je nepogrešiva: otpornost, neovisnost i strateško predviđanje više nisu opcionalni – oni su ključni za ekonomsku i političku stabilnost kontinenta.
Alessandro Fiorentino