Subscribe
Od početka agresorskog rata protiv Ukrajine broj ruskih državljana koji traže utočište u Europskoj uniji premašio je milijun.
Sličan broj ruskih državljana od početka rata odlučio je prijeći granice svojih europskih naroda i vratiti se u domovinu.
Brojevi koji pričaju priče, strahove, nade, osjećaje koji se međusobno prate i suprotstavljaju, ovisno o iskustvu i zamislima pojedine osobe ili obitelji pred sigurno teškim izborom, kakav god on bio.
Frontex, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, koja je nedavno najavila povećanje protoka ljudi iz Rusije u Europu za 30%, prikuplja ove brojke.
U prošlom tjednu, prema izvješćima, najmanje 66.000 ruskih građana prešlo je u EU, u većini slučajeva koristeći ‘rute’ koje uključuju prelazak granice s Finskom ili Estonijom.
Riječ je o porastu od gotovo trećine višem od prosjeka u prošlom tjednu, no ovaj skok naprijed prisiljen je udariti u ‘zid’ koji je Finska od večeras podigla.
Naime, skandinavska država je najavila zatvaranje svojih istočnih granica za one koji dolaze iz Rusije, dopuštajući pristup iz dokazanih razloga povezanih s poslom, posjeta rodbini ili potrebe za liječenjem. Svi razlozi moraju biti dokumentirani.
Eskalaciju situacije izazvala je takozvana ‘djelomična mobilizacija’ koju je prije nekoliko dana najavio Vladimir Putin.
Riječ je o ‘nadogradnji’ sukoba s Ukrajinom koja predviđa niz posebnih mjera, sadržanih u dekretu koji je potpisao ruski predsjednik, poput poziva u oružje za 300.000 rezervista, među kojima je i mnogo ljudi koji su sada nesposobni za rat , bez suvremene obuke koja bi im omogućila da brzo ponovno postanu korisni za vojnu svrhu nacije.
Putinova odluka izazvala je kaos, što je dovelo do prosvjeda u raznim gradovima i regijama i uhićenja tisuća prosvjednika. Većina uhićenja izvršena je između Sankt Peterburga i Moskve. Mnogi mladi ljudi ovih dana psihički se bore pomiriti patriotski osjećaj, koji je uvijek vrlo jak u cijelom stanovništvu, s potpunim ili djelomičnim neslaganjem sa konfliktnom situacijom s Ukrajinom.
Zapadni mediji dokumentiraju, koliko umiju, dramatične scene, potaknute pooštravanjem sankcija protiv prosvjednika opravdanih upravo ratnim stanjem.
Štoviše, moramo uzeti u obzir koliko je neobična ova mobilizacija, u osvit onoga što je cijeli Zapad označio kao ‘farsa referenduma’. Prelazak sa specijalne operacije na djelomičnu mobilizaciju povezan je s potrebom vojnog pokrića aneksije teritorija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja.
Sada se ruski građani koji se protive Putinovom ratu, a koji su ipak pozvani boriti, moraju nositi s blindiranom finskom granicom i ograničenjima ulaska koje su posljednjih dana već primijenile druge države pogođene dolascima.
Uz to, postoji još jedan aspekt reakcije Moskve na one koji se odbijaju boriti. Prema New York Timesu, proteklih su dana vlasti koje su im uručile dokumente o pozivu na oružje pristupile mnogim bjeguncima koji su čekali u automobilskim redovima na granici s Gruzijom (službeno iz turističkih razloga).
Međutim, Frontex izvještava da mnogi očajni ljudi koji bježe iz Moskve imaju boravišne dozvole ili vize za zemlje članice EU-a ili pridružene zemlje Schengena, dok drugi imaju dvojno državljanstvo.
Ilegalni prelasci i nezakoniti boravci mnogih ruskih građana, koji su već u EU-u, ali posjeduju dozvole koje će u jednom trenutku isteći i više se neće moći obnoviti, mogli bi se povećati u bliskoj budućnosti.
Objava zatvaranja granica za sve potencijalne novake od strane ruske vlade, u kombinaciji s pojačanom mobilizacijom i represijom protiv onih koji prosvjeduju, mogla bi povećati ovaj fenomen do neviđenih razina.
The text was translated by an automatic system