Subscribe
Europska unija započela je svoju najveću obnovu energetske infrastrukture u povijesti, obećavajući ulaganje od 1,2 bilijuna eura za modernizaciju električnih mreža do 2040. godine.
Središnji dio ove tranzicije zauzima Rumunjska, glavni kandidat za razvoj u regionalno energetsko središte u obliku osam glavnih „Energetskih autocesta“ namijenjenih snižavanju troškova električne energije i smanjenju korištenja fosilnih goriva diljem kontinenta. Geostrateški položaj Rumunjske čini je raskrižjem za energetsku sigurnost EU, povezujući Zapadnu Europu (putem projekata Mađarske i Austrije financiranih s 30 milijardi eura sredstava EU do 2035.) s crnomorskim plinskim rutama poput BRUA i Neptun Deep, gotovo udvostručujući kapacitet međusobne povezanosti s 4000 MW na 7200 MW. Kao stup stabilnosti u srednjoj i istočnoj Europi, integrira obnovljive izvore energije i nuklearna proširenja (jedinice 3-4 Cernavodă) kako bi diverzificirala opskrbu. Kao što ističe energetska stručnjakinja Ionela Cuciureanu, „Rumunjska mora pripremiti svoju mrežu za brzu promjenu obnovljivih izvora energije“, a do sredine 2025. skladištenje baterija već može doprinijeti s gotovo 400 MWh.
Cijene električne energije u EU dosegle su ključnu točku 2024. godine: kada cijene električne energije u industriji u EU dosegnu 0,20 eura po kWh, dok u Kini dosegnu 0,082 eura, a u SAD-u 0,075 eura, plan Europske komisije usmjeren je na alarmantnu vremensku točku. Rumunjski/europski potrošači mogli bi imati ogromne koristi od toga, a Komisija predviđa godišnje uštede od oko 40 milijardi eura kada se završi modernizacija električne mreže. Ova ulaganja donose multiplikativni učinak koji je nemoguće precijeniti.
Analiza tvrtke Valorem Consulting kaže da će godišnja ulaganja od 1,1 milijarde eura potrebna za rad rumunjskih distribucijskih mreža imati utjecaj na isplativost i gospodarstvo od preko 5,8 milijardi eura. Partner Bogdan Belciu kaže: „Ulaganja u energetske mreže postavila bi temelje za to da Rumunjska ima jeftinu i održivo proizvedenu energiju za sebe – što bi bilo privlačno industriji: od podatkovnih centara do umjetne inteligencije, obrade metala i građevinskih materijala te petrokemikalija. To su potencijalna područja za Rumunjsku.“
Ipak, unatoč ambicioznim obećanjima, ogromne prepreke stoje na putu napretka. Dumitru Chisăliță, predsjednik Udruge za inteligentnu energiju i vodeći energetski stručnjak u Rumunjskoj, dugo je upozoravao da Rumunjska ima „ dugu povijest arogancije, umišljenosti i nesposobnosti“ u provedbi politika o energetici. Njegova kritika dio je šire zabrinutosti da Rumunjska brka raspravu s donošenjem odluka, a reformu sa simulakrumom reforme.
Industrija obnovljivih izvora energije upozorava na iznenadno uvođenje novih metoda spajanja na mrežu. Rumunjsko udruženje za energiju vjetra, Rumunjsko udruženje fotonaponske industrije i PATRES upozoravaju da će sustav, koji počinje s radom u siječnju 2026., „proizvesti iste probleme za sve energetske projekte preko 5 MW, bez obzira na tehnologiju“. Spajanje na mrežu već je glavno ograničenje razvoja novih projekata zbog zakonodavnih i birokratskih ograničenja, a industrijska udruženja traže trogodišnju odgodu mehanizma aukcije.
U Rumunjskoj, rekao je politički analitičar Eusebiu-Valentin Stamate, „Politička i ekonomska neizvjesnost u Rumunjskoj mogla bi usporiti tempo i stabilnost razvoja obnovljivih izvora energije“. Promjenjivi politički vjetrovi mogu potaknuti promjenu sektorskih prioriteta, što rezultira kašnjenjima ili nedosljednostima u provedbi politika; rastući troškovi, inflacija i poremećaji u lancu opskrbe mogli bi ometati financiranje i provedbu.
Ministar energetike Bogdan Ivan obećao je da bi dinamičko određivanje cijena i pametna brojila mogli smanjiti račune potrošača za čak 24% , pozivajući se na međunarodne primjene. Štoviše, predviđa se da će ulaganja u infrastrukturu i digitalne sustave smanjiti tehnološke gubitke s trenutne razine na europski prosjek od 8-10%.
Energetske autoceste Europske unije pružaju Rumunjskoj i drugim potrošačima u EU uzbudljiv i značajan novi put do jeftinije i čišće električne energije te povećane sigurnosti pristupa električnoj energiji. No, uspjeh ovisi o prevladavanju birokratske inercije, ubrzavanju izdavanja dozvola i održavanju regulatorne ujednačenosti. Kao što je naglasila Europska banka za obnovu i razvoj, „ ulaganje u modernizaciju mreže i digitalizaciju električne mreže ključno je za upravljanje dvosmjernim protokom električne energije od potrošača-potrošača“.
Rumunjska snažno podupire Ukrajinu i Moldaviju izvozom električne energije; više od 1300 MW isporučeno je u krizama poput ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu u prosincu 2025., gdje je rumunjska proizvodnja hidroenergije i energije vjetra omogućila Moldaviji da preusmjeri gotovo 1000 MW dalje u Ukrajinu. U 2024. Rumunjska je izvezla 877 GWh (110 milijuna eura) u Ukrajinu i 698 GWh (99 milijuna eura) u Moldaviju, usred neto uvoza na domaćem tržištu. Rumunjska se nalazi u točki odluke, gdje njezina strateška uloga može je ili pretvoriti u multiregionalno energetsko središte ili to ometati zbog propusta u politici i nejasnoća u regulaciji.
Za rumunjske i građane EU-a, ulozi, mjereni nižim cijenama energije, stvorenim radnim mjestima i klimatskim ciljevima koje treba postići, ne mogu biti veći.