Subscribe
NATO-ov summit u Haagu 24. lipnja imao je turbulentan prolog čak i prije službenog otvaranja. Predsjednik Donald Trump, tijekom svog putovanja u Nizozemsku zrakoplovom Air Force One, dao je izjave koje su poljuljale ravnotežu Saveza. Komentirajući članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora – kardinalno načelo kolektivne obrane – Trump je insinuirao da bi se njegova primjena mogla “interpretirati”, bacajući sumnju na jedan od najstabilnijih temelja NATO-a. Članak 5., sastavni dio Washingtonskog ugovora iz 1949., utvrđuje da će se oružani napad na jednu ili više članica smatrati napadom na sve. Na njega se pozvalo samo jednom u povijesti Saveza, nakon napada 11. rujna 2001. Trumpov ispad izazvao je val zabrinutosti među saveznicima, što ga je potaknulo da djelomično ispravi svoje riječi, priznajući da Air Force One nije pravo mjesto za tako delikatna pojašnjenja.
NOVI CILJEVI POTROŠNJE I MORALNI NAGOVOR NA SAD
Središnja tema summita bio je američki prijedlog da se do 2035. godine obrambena potrošnja poveća na 5% nacionalnog BDP-a za svaku zemlju članicu. Taj bi se iznos trebao podijeliti na 3,5% koji će se dodijeliti obrani u strogom smislu i 1,5% koji će se koristiti za srodnu infrastrukturnu potrošnju. Ovaj je prijedlog izazvao različite reakcije. Europski povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis upozorio je na rizik “obrambenog pranja”, tj. tendenciju uključivanja stavki rashoda koje nisu strogo relevantne u kategoriju obrane. U tom smislu, Trumpovo moralno nagovaranje pokazalo se sveprisutnim i razdornim, iznoseći na vidjelo unutarnje napetosti unutar Saveza o tome koji su prioriteti i kriteriji za procjenu predanosti pojedinih država.
STAVOVI GLAVNIH EUROPSKIH VOĐA
U kontekstu summita, formirana je osovina između Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva koja će voditi raspravu. Britanski premijer Keir Starmer potvrdio je predanost Ujedinjenog Kraljevstva postizanju cilja potrošnje od 5%, koristeći sustav izračuna koji zbraja obrambeni proračun i proračun za nacionalnu sigurnost. Njemački kancelar Friedrich Merz nazvao je summit „povijesnim“, naglašavajući spremnost Berlina da značajno ulaže u zajedničku obranu. U zajedničkom uvodniku s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, objavljenom u Financial Timesu , dvojica čelnika istaknula su kako glavna prijetnja europskoj sigurnosti dolazi od „revizionističke Rusije“, ponavljajući važnost nuklearnog odvraćanja i povećanih vojnih ulaganja. Francuska i Njemačka, koje trenutno troše preko 2% BDP-a na obranu, rekle su da namjeravaju povećati taj iznos na 3,5%, dodajući dodatnih 1,5% za širu potrošnju.
KRHKA RAVNOTEŽA IZMEĐU AMERIČKOG PRITISKA I EUROPSKE KOHEZIJE
Trumpov povratak na scenu iznio je na vidjelo napetosti između Sjedinjenih Država i nekih europskih partnera, posebno u vezi s podjelom financijskog tereta unutar Saveza. Trump je snažno istaknuo ulogu koju je imao tijekom svoje prethodne administracije u povećanju doprinosa saveznika, tvrdeći da je NATO „na rubu propasti“ i navodeći da prag od 5% predstavlja adekvatnu vrijednost za jamčenje moći i funkcionalnosti Saveza. U međuvremenu, Macron je tražio zbližavanje, sastajući se s Trumpom u neformalnijem kontekstu tijekom večere, dok je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pokušao posredovati, hvaleći Trumpa u privatnoj poruci koja je kasnije objavljena. Međutim, ova gesta nije dobro primljena od strane nekih europskih kancelara, koji sumnjičavo gledaju na jednostrane ustupke Sjedinjenim Državama.
UNUTARNJE PODJELE I ULOGA RUSIJE
Summit se održao u kontekstu sada već produženog sukoba u Ukrajini i obnovljene asertivnosti Rusije u euroazijskom prostoru. Rutte je pozvao na usvajanje završnog priopćenja u znak podrške Kijevu, a Sjedinjene Države nastavile su dijeliti obavještajne informacije s drugim članicama, što je važan znak kohezije i solidarnosti. Međutim, unutarnje podjele i dalje postoje. Dok su nordijske zemlje izjavile da su za povećanje potrošnje, Španjolska je izrazila snažno protivljenje cilju od 5%, smatrajući ga neodrživim. Ovaj kontrast odražava teškoću usklađivanja različitih gospodarskih kapaciteta i političkih prioriteta 32 države članice.
SAVEZ KOJI TEŽI NOVOJ KOHEZIJI
Summit NATO-a u Haagu označio je ključni korak za budućnost Atlantskog saveza. Sastanak je s jedne strane istaknuo odlučnost nekih zemalja da ojačaju zajedničke obrambene kapacitete, dok je s druge strane sve veća složenost održavanja jedinstvenog fronta suočen s unutarnjim i vanjskim izazovima. Trumpove riječi i prijedlozi ponovno su otvorili stare pukotine, ali su i prisilili Savez da se otvoreno suoči s problemom ekonomske i strateške održivosti kolektivne obrane. U nestabilnom geopolitičkom kontekstu, NATO se suočava s potrebom da preformulira svoju ulogu, čineći se koherentnijim u svojim sredstvima i ciljevima. Summit u Haagu nije riješio sve proturječnosti, ali je jasno dao do znanja da se ravnoteža Saveza više ne može temeljiti samo na automatizmima i navikama: vrijeme je za konkretne i zajedničke političke izbore.