Subscribe
Svjetski ekonomski forum za 2026. godinu, koji se održava u Davosu od 19. do 23. siječnja, potvrđuje svoju poziciju jednog od najvažnijih događaja u suvremenom globalnom upravljanju. Sada, u svojoj pedeset i šestoj godini, Forum i dalje predstavlja ključnu točku konvergencije za političke, ekonomske i poslovne čelnike, s vremenom jačajući svoju središnju ulogu daleko izvan ekonomske dimenzije. Ovogodišnja tema, usredotočena na dijalog kao vodeće načelo, odražava široko rasprostranjenu svijest o potrebi za multilateralnim instrumentima u povijesnom trenutku koji karakteriziraju rastuće geopolitičke pukotine i redefiniranje međunarodne ravnoteže.
EUROPA NA STRATEŠKOM RASKRIŽJU
Forum se održava u posebno osjetljivom trenutku za Europu, koja je pozvana suočiti se s ključnim izborima u vezi s transatlantskim odnosima, svojim ekonomskim modelom i strukturom svoje kolektivne sigurnosti. Inicijative američke administracije pomažu u redefiniranju globalnog poretka, prisiljavajući europske partnere da preispitaju svoju ulogu i stupanj strateške autonomije. U tom kontekstu, Davos postaje privilegirano mjesto za raspravu o pitanjima koja izravno utječu na stabilnost kontinenta.
PRISUTNOST AMERIČKOG PREDSJEDNIKA JE KLJUČNI ELEMENT
Sudjelovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje se očekuje sredinom tjedna, posebno je značajno. Njegov povratak u Davos nakon šest godina predstavlja važan politički i simboličan korak, jer potvrđuje središnju ulogu Sjedinjenih Država u globalnim procesima donošenja odluka. Prisutnost čelnika Bijele kuće daje summitu dodatnu težinu, pretvarajući ga u potencijalno odlučujuću platformu za rješavanje velikih međunarodnih kriza.
DOMAĆI PROGRAM I PORUKE EUROPI
Očekuje se da će se Trump u svom govoru prvenstveno osvrnuti na pitanja unutarnje politike, vezana uz ekonomske poteškoće i pristupačnost troškova života za američke građane. Namjera je predstaviti nove inicijative za smanjenje troškova stanovanja i ponovno potvrditi ekonomski program koji je, prema administraciji, omogućio Sjedinjenim Državama da predvode globalni rast.
GRENLANDSKA KRIZA I TRANSATLANTSKE NAPETOSTI
Jedno od najosjetljivijih pitanja odnosi se na nedavni pritisak Washingtona na Dansku u vezi s kontrolom Grenlanda, popraćen prijetnjom carinskih mjera protiv nekih europskih saveznika NATO-a. Raspoređivanje europskog vojnog osoblja na otok istaknulo je ozbiljnost situacije, izazivajući široko rasprostranjenu uzbunu među europskim vladama. Nekoliko europskih država zajednički je izrazilo zabrinutost da bi takve inicijative mogle pokrenuti silaznu spiralu i ugroziti transatlantske odnose, koji se smatraju temeljem poslijeratnog poretka. Drugi akteri, poput glavnog tajnika NATO-a, umjesto toga nastojali su promovirati deeskalaciju kroz dijalog.
UKRAJINA, BLISKI ISTOK I NOVE DIPLOMATSKE INICIJATIVE
Sukob između Rusije i Ukrajine još je jedna središnja tema summita. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osobno prisustvuje s ciljem sastanka s Trumpom i dobivanja novih sigurnosnih jamstava prije mogućeg prekida vatre, stajalište koje dijele i čelnici G7. Velika američka delegacija, koja uključuje ključne osobe u pregovorima, potiče mogućnost sporazuma koji bi se mogao formalizirati u Davosu. Istodobno, pojavljuje se ideja o posebnom Vijeću za mir u Gazi, koje promovira Trump, a financira se značajnim doprinosima namijenjenim obnovi tog područja. Ova inicijativa već je privukla podršku, ali je izazvala kritike zbog svoje potencijalne namjere stvaranja alternative postojećim multilateralnim tijelima.
DRUGE KRIZE I ULOGA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA
Budućnost Venezuele, nakon američke vojne intervencije koja je dovela do smjene Nicolása Madura, i situacija u Iranu, obilježena unutarnjim napetostima i vojnim odlukama u zadnji čas, upotpunjuju sliku snažnog američkog angažmana. Prisutnost iranskog ministra vanjskih poslova u Davosu sugerira mogućnost neformalnih razgovora, potvrđujući ulogu Foruma kao prostora za paralelnu diplomaciju.
DAVOS KAO ODLUČUJUĆE SREDIŠTE
Povijesno ambivalentan prema Trumpu, Davos bi se mogao pokazati ključnim za njegove globalne ambicije i za pokušaj Sjedinjenih Država da se ponovno nametnu kao lider slobodnog svijeta. U Europi koja se bori s krhkim gospodarskim rastom, stalnom prijetnjom na Istoku i sumnjama u svoju sposobnost da se samostalno brani, prisutnost američkog predsjednika daje summitu izvanrednu važnost, čineći ga ključnim trenutkom za budućnost međunarodnih odnosa.