Dvadeset pet osumnjičenika pod istragom je dok vlasti prate milijune eura od talijanskih dobrotvornih organizacija do militantne skupine, što je izazvalo političke sukobe i postavilo pitanja o nadzoru humanitarne pomoći.
Talijanski tužitelji otkrili su opsežnu antiterorističku istragu u kojoj je 25 osoba pod službenim nadzorom zbog navodnog financiranja Hamasa putem navodno dobrotvornih organizacija. U središtu istrage je Mohammad Hannoun, predsjednik Udruge Palestinaca u Italiji, koji je uhićen zajedno s još osam osoba pod optužbom za usmjeravanje više od sedam milijuna eura palestinskoj militantnoj skupini.
Prema istražiteljima Ravnateljstva za borbu protiv mafije okruga Genova (DDA), među osumnjičenicima su i Hannounova supruga i dva sina. Vlasti vjeruju da su bili svjesni pravog odredišta prikupljenih sredstava te da su, u slučaju sinova, povremeno možda rukovali novcem ili ga prevozili. Istraga prikazuje sliku čvrsto povezane mreže koja djeluje pod krinkom humanitarne pomoći, a navodno podržava određenu terorističku organizaciju.
Devet osoba kojima su izrečene mjere opreza uključuju dva osumnjičenika koji su trenutno na slobodi – za jednog se vjeruje da je u Turskoj, a drugi u Gazi. Formalno ispitivanje pred istražnom sutkinjom Silvijom Carpanini još nije zakazano, ali se očekuje da će započeti 30. prosinca, uglavnom putem video veze. Hannoun, jedini osumnjičenik pritvoren u genovskom zatvoru Marassi, bit će ispitan osobno. Očekuje se da će se njegovi odvjetnici sastati s njim u nadolazećim danima.
Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi opisao je operaciju kao značajan uspjeh talijanskih agencija za provođenje zakona i obavještajnih službi. U razgovoru s novinarima, Piantedosi je naglasio da su istražitelji pomno pratili financijske tokove, identificirajući nepravilnosti u donacijama koje su se u početku činile legitimnima. „Protiv terorizma se bori i prekidanjem resursa i operativnih kapaciteta“, rekao je, dodajući da bi istraga mogla otvoriti „nove i zanimljive scenarije“.
Ministar je istaknuo ulogu međunarodne suradnje, napominjući razmjenu informacija s drugim zemljama Europske unije, uključujući Nizozemsku. „Kada je riječ o obrani nacionalne sigurnosti, ne bi trebalo biti stranačkih zastava“, naglasio je Piantedosi, naglašavajući nestranačku prirodu operacije. Također je inzistirao da istraga ima za cilj razlikovati zakonite napore solidarnosti od aktivnosti koje pružaju pokriće za kriminalne svrhe.
Među najupečatljivijim elementima slučaja su presretnuti razgovori koji upućuju na svijest o ilegalnim aktivnostima. U srpnju 2024., jedan od osumnjičenika, Ra’ed Hussny Mousa Dawoud – također poznat kao Abu Falastine i opisan kao bliski Hannounov suradnik – navodno je upozorio kolege: „Ako uđu u ovo računalo, dat će nam šest godina.“ Istražitelji kažu da je Dawoud bio ključna figura u naporima prikupljanja sredstava i da je imao dugogodišnje veze s Hamasom, uključujući prošli sastanak u Gazi s bivšim vođom Hamasa Ismailom Haniyehom, koji je navodno pohvalio njegovu ulogu financijskog posrednika.
Kako bi se zaobišlo zamrzavanje računa nametnuto jednoj dobrotvornoj organizaciji, tužitelji tvrde da su stvorena nova udruženja. U lipnju 2023. u Milanu je osnovana organizacija pod nazivom „La Cupola d’Oro“, a zatim „La Palma“ u Bergamu u siječnju 2025., navodno radi olakšavanja nastavka transfera. Dawoud je također optužen za osobni prijevoz velikih iznosa gotovine u inozemstvo, uključujući 170.000 eura u Tursku i 200.000 eura u Egipat, kako je prijavljeno na carini.
Istraga je izazvala žestoku političku raspravu u Italiji. Premijerka Giorgia Meloni pohvalila je operaciju kao odlučan udarac terorizmu, dok su stranke desnog centra optužile ljevicu da je prethodno branila Hannoun. Oporbene stranke, uključujući Demokratsku stranku, Pokret pet zvjezdica i Savez zelenih i ljevice, odgovorile su podrškom borbi protiv terorizma, ali su upozorile na “kriminalizaciju” demonstracija za Gazu i širih pokreta solidarnosti.
Napetosti su se prelile u Parlament, gdje su članovi stranke Braća Italije zahtijevali formalne izvještaje i od ministra unutarnjih poslova Piantedosija i od ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija o slučaju Hannoun. Oporbeni zastupnici kritizirali su proceduralno rješavanje tih zahtjeva, optužujući većinu za politizaciju istrage.
Uslijedile su i međunarodne reakcije, a izraelski dužnosnici pozdravili su uhićenja kao “važan korak u borbi protiv Hamasa”.
U međuvremenu, dobrotvorna organizacija koju je osnovao Hannoun obećala je nastaviti svoju humanitarnu misiju unatoč zamrzavanju računa. U izjavi objavljenoj na Božić, Udruga solidarnosti s palestinskim narodom u Italiji izjavila je: „Čak i ako naši računi ostanu zatvoreni, nećemo prestati činiti dobro.“
Dok pravosudni proces napreduje, talijanske vlasti inzistiraju na tome da će se pojedinačna odgovornost procjenjivati od slučaja do slučaja. Ishod istrage mogao bi imati trajne implikacije na način na koji se prate dobrotvorne organizacije i kako europske države uravnotežuju humanitarnu pomoć s imperativom suzbijanja terorizma.