Subscribe
Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu koja je započela prije dvije godine stvorila je geopolitički kaos na granicama Europske unije i istočnom krilu NATO-a. Značajan rast cijena energije i poljoprivrednih materijala koje izvoze dvije zaraćene zemlje doveo je novog igrača na europsku gospodarsku scenu. Riječ je o Turskoj koja je nedugo nakon izbijanja rata, iako nije u Europskoj uniji, uspjela povećati profit postavši važan opskrbljivač energijom i žitaricama za dobar dio od 27 zemalja EU. Iskoristivši embargo nametnut Ruskoj Federaciji i rusko jednostrano otkazivanje sporazuma o transportu žitarica u Crnom moru, Turska se polako, ali sigurno transformirala iz izvoznika energenata (plina, nafte, ruskog porijekla) u veliki izvoznik žitarica. Nakon prošlogodišnje rekordne godine u izvozu žitarica, turski proizvođači brašna očekuju da će i ova godina biti dobra za njih, pri čemu će izvoz brašna premašiti prošlogodišnju vrijednost.
Ruska Federacija najavila je zabranu izvoza durum pšenice do sredine ove godine, točnije do kraja lipnja, navodeći kao razlog potrebu zaštite svoje prehrambene sigurnosti. Poznato je da je durum pšenica glavni sastojak tjestenine, a Rusija, unatoč tome što se smatra najvećim svjetskim izvoznikom žitarica, proizvodi malo ove durum pšenice. Za one koji nisu upoznati s pojmom, durum pšenica je sorta pšenice (Triticum durum) koja je poznata po visokom sadržaju glutena i tvrdoći zrna. Ova vrsta pšenice se često koristi za proizvodnju durum brašna, koje se uglavnom koristi za izradu tjestenine kao što su špageti, rezanci i drugi slični proizvodi. Zbog visokog udjela glutena durum brašno ima vrhunska peciva, daje strukturu i elastičnost tijestu.
Nakon što je Rusija najavila zabranu izvoza ovog proizvoda, Turska nije gubila vrijeme i ušla je u igru. Početkom veljače, prema trgovcima, Turska se od uvoznika žitarica pretvorila u izvoznika nakon što je prodala čak 150.000 tona durum pšenice na inozemnom tržištu putem aukcije. Poznato je da je glavni izvor uvoza pšenice i žitarica iz Turske općenito ruskog podrijetla, no istovremeno nije zanemaren ni ukrajinski uvoz žitarica koji ima ogroman udio u trgovinskoj bilanci. Međutim, posljednja žetva durum pšenice u Turskoj (2023.) bila je izuzetno dobra, što je rezultiralo visokim razinama rezervi u zemlji. Ovi čimbenici pomogli su turskom gospodarstvu, koje je posljednjih mjeseci uvelike izvozilo pšenicu, uključujući durum, u zemlje Bliskog istoka i Mediterana. U tim je zemljama zaliha pšenice, posebice durum pšenice, mala što dovodi do veće potražnje.
Sa sigurnošću se može reći da je otkako je Rusija napala Ukrajinu prije dvije godine, trgovinski poredak u istočnoeuropskoj regiji rekonfiguriran i u smislu tržišta hrane i energije. Ako je prije izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba Turska samo sanjala o aktivnoj ulozi na izvoznom tržištu nafte i plina, to je sada postala stvarnost. A sve je to omogućeno nakon što je Recep Tayyip Erdoğan sklopio ono što čelnici u Bruxellesu vide kao pakt s vragom, odnosno Rusijom. Paralelno s tim, iako je rat daleko od završetka, velika turska tvrtka među prvim je investitorima koji grade tvornice u Ukrajini. Riječ je o tvrtki Baykar, poznatoj kao proizvođač poznatih ratnih dronova Bayraktar. To dokazuje da je rat bio dobar za tursko gospodarstvo, što dokazuje činjenica da je izvoz turskih tvrtki za proizvodnju oružja samo prošle godine porastao za 27% na rekordnih 5,5 milijardi dolara. Istodobno, Turska, koja se nalazi na prijelazu između Europe i Azije, most je između prirodnog plina koji proizvodi Azerbajdžan i isporučuje u zemlje Europske unije.
Nova uloga Turske u izvozu žitarica
Kako bi se analizirala nova uloga Turske na izvoznom tržištu pšenice, treba napomenuti da je Rusija unatoč gospodarskim sankcijama uspjela značajno povećati izvoz žitarica u 2023. Tako je s količine od 52.000 tona u 2022. godini Ruska Federacija dosegla 657.000 tona izvoza pšenice prošle godine. Zanimljive su glavne zemlje koje su uvozile rusku pšenicu. To uključuje Italiju, članicu EU-a i NATO-a, Tunis i na kraju, ali ne i najmanje važno, Tursku.
U slučaju Turske, stručnjaci Ministarstva poljoprivrede SAD-a očekuju bogatu žetvu pšenice, kukuruza i ječma u marketinškoj sezoni 2023.-2024. To će dovesti do smanjenja uvoza žitarica potrebnih stanovništvu Turske, dok će izvoz pšenice dosegnuti rekordne razine. Drugim riječima, turske će tvrtke posredovati u prodaji ruskog žita trećim zemljama, čak i zemljama EU. Turski izvoz brašna i tjestenine od prerade pšenice će, prema istim stručnjacima američkog ministarstva poljoprivrede, biti puno veći od očekivanog.
Usporedba samo prvih šest mjeseci marketinške sezone 2022.-2023. s marketinškom sezonom 2023.-2024. pokazuje povećanje izvoza pšeničnog brašna od 28%. Izvoz pšeničnog brašna iznosio je 2,1 milijun tona, a glavni razlog povećanja je tržišna potražnja iz afričkih zemalja koje su tradicionalno bile kupci Rusije i Ukrajine.
U slučaju Ukrajine, proizvodnja i izvoz žitarica trenutačno ovise o ratu, uskom tranzitnom koridoru za brodove koji prevoze ukrajinske proizvode preko Crnog mora i, na kraju, ali ne manje važno, napetostima s nekim zemljama EU (Poljska, Rumunjska, Bugarska i Mađarska ), preko koje bi pšenica i ostale žitarice kopnenim putem (kamioni, vlakovi) trebale doći do međunarodnih tržišta. Nakon što su se neki od istočnoeuropskih susjeda Europske unije, susjedi Ukrajine, ujedinili i rekli da više ne pozdravljaju ukrajinsko žito na svojim tržištima, vlada u Ankari je prošlog proljeća uvela carine od 130% na uvoz pšenice, kukuruza i drugih žitarica iz Ukrajine. Budući da uvoz prethodno nije bio oporezivan, neki trgovci vjeruju da je Ankara donijela odluku kako bi zaštitila turski poljoprivredni sektor uoči izbora i nove žetve. Također do prošle godine, turska država je bila rangirana kao najveći uvoznik pšenice i ječma iz Ukrajine. Na primjer, u prvom kvartalu prošle godine, 42% proizvodnje ječma iz Ukrajine otišlo je u Tursku.
Odgođen sastanak Erdoğana i ruskog predsjednika
Prema turskim diplomatskim izvorima, sastanak planiran za veljaču ove godine između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog turskog kolege Recepa Tayyipa Erdoğana odgođen je za još uvijek neizvjestan datum. Najavljeni cilj sastanka bio je postizanje mogućeg dogovora koji bi Ukrajini olakšao izvoz žitarica preko Crnog mora.
U međuvremenu je došlo do još jedne značajne promjene na tržištu pšenice. Kazahstan, poznat kao najveći proizvođač pšenice u srednjoj Aziji, napredovao je za tri mjesta (sa sedmog na četvrto) na ljestvici dobavljača durum pšenice u EU, a Italija je daleko najveći primatelj. Ne manje važno, kazahstanska tvrda pšenica zamijenila je ukrajinsku na poljskom tržištu. Kazahstan, sa svojom poljoprivredom kojom dominiraju žitarice, također je uvoznik. Začudo, samo u siječnju uvezeno je 42% više žita iz Turske nego u istom razdoblju prošle godine. Prema stručnjacima, otvaranje Turske međunarodnom tržištu durum pšenice spriječilo je eksplozivni skok cijena tjestenine kao što se to dogodilo 2021. Prazninu koju je ostavio kolaps proizvodnje u zemljama pogođenim sušom, poput Kanade, popunile su turske žitarice.
U tom kontekstu, analitičari poljoprivredne obavještajne tvrtke Areté vjeruju da će Turska uzurpirati mjesto Kanade na EU tržištu durum pšenice u sezoni 2023.-24. Nacionalna organizacija turskih proizvođača brašna objavila je da su 2023. ostvarili rekordan izvoz brašna: 3,6 milijuna tona u 166 zemalja, a cilj izvoza za ovu godinu postavljen je na 4 milijuna tona brašna.