Subscribe
Izvješće o TBI 2025 (Indeks trgovinskih barijera) objavljeno je posljednjih dana. Analiza takvog dokumenta zanimljiva je, posebno ako pogledamo ekonomsku situaciju koju trenutno doživljavamo. Svijet koji opisuje ovaj indeks svakako se prilično razlikuje od onog koji bi se potencijalno mogao otkriti u nadolazećoj godini, posebno zbog navale carina izazvanih novom ekonomskom politikom Trumpove administracije o međunarodnoj trgovini. Carine koje su nametnule Sjedinjene Države već su kao odgovor imale pooštravanje troškova uvoza i izvoza, što bi moglo utjecati – srednjoročno i dugoročno – na gospodarstva nekoliko zemalja, pa čak i cijele Europske unije. Odnos SAD-a s Kinom, na primjer, kao i budući sastanci na vrhu koji bi se mogli održati između predsjednika Trumpa i Europe s Ursulom Von Der Leyen, svakako će biti elementi koje treba uzeti u obzir u nadolazećoj analizi Indeksa trgovinskih barijera. Istovremeno, izvješće TBI 2025 nezamjenjiva je polazna točka za analizu, korisna za postavljanje temelja koji nam može pomoći da razumijemo poteze glavnih ekonomskih i trgovinskih sila na međunarodnoj šahovskoj ploči.
ŠTO MJERI INDEKS TRGOVINSKIH BARIJERA?
Kako bismo analizirali ove podatke, prvo moramo razumjeti odakle dolaze, što predstavljaju i kako se prikupljaju. Indeks trgovinskih barijera, kao kompozitni indeks, koristi podatke iz različitih i autoritativnih izvora kao što su OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) za ograničenja usluga ili WTO (Svjetska trgovinska organizacija) za analizu necarinskih barijera, carina i sporazuma o slobodnoj trgovini. Međutim, da bismo razumjeli što ovaj indeks mjeri, potrebno je udubiti se u specifičnosti podataka i metodologiju kojom se prikazuju. Indeks trgovinskih barijera analizira izravne i neizravne trgovinske barijere u 122 zemlje, pokrivajući otprilike 97% svjetskog BDP-a i 80% svjetske populacije. U usporedbi s izdanjem iz 2023., koje je uključivalo 88 zemalja, ovo izdanje predstavlja značajno proširenje kako bi se bolje odrazila dinamika globalne trgovine. Cilj ovog indeksa je analizirati ukupnost trgovina koje obavlja cijelo svjetsko stanovništvo, a s obzirom na razinu dosegnutu u ovom izdanju, mogao bi pružiti više nego istinitu projekciju. Konkretno, ispitane izravne barijere spadaju u tri kategorije: carine, necarinske barijere (NTB) i ograničenja usluga. Zatim postoji četvrti stup analize pod nazivom Olakšavanje, koji ima za cilj procijeniti strukturne elemente koji utječu na trgovinu, kao što su logistika, imovinska prava, ograničenja digitalne trgovine i sudjelovanje država u sporazumima o slobodnoj trgovini (FTA).
OGRANIČENJE TRENUTNE EKONOMSKE NESPREMJENJENOSTI
Kao što je već navedeno u uvodu ovog članka, Indeks trgovinskih barijera iz 2025. mogao bi se smatrati studijom za ekonomsku povijest, posebno zbog novih ekonomskih trgovinskih politika koje su SAD nametnule pod Trumpovom administracijom. Također treba uzeti u obzir da su podaci sadržani u nedavno objavljenom izvješću prikupljeni i analizirani u prvim mjesecima 2025., dok su novi podaci iz SAD-a stigli tek u mjesecu neposredno prije objave rada. Doista, tablice sadržane u njemu ne odražavaju izglede da bi Trumpova tarifna kampanja (pokrenuta radi rješavanja navodnih trgovinskih neravnoteža) mogla biti trajna. SAD je trenutno na 61. mjestu u svijetu na ljestvici kojom dominira Hong Kong, a zatvara ga Indonezija na 122. mjestu. Ako tarifna kampanja postane strukturna politika, a ne kratkoročna politička strategija, tada bi se pozicija SAD-a revidirala prema dolje, spuštajući ih na 111. mjesto između Gambije i Kirgistana. Rangiranje na temelju dezagregiranih podataka također bi palo, spuštajući SAD na posljednje mjesto na ljestvici carina podizanjem prosječne carinske stope na najvišu razinu među 122 zemlje (premašujući trenutni maksimum Egipta od 19%) i povećanjem udjela carinskih izuzeća s 47% na 0%.