Subscribe
Francuska vlada suočava se s ozbiljnom političkom krizom. Premijer François Bayrou imao je poteškoća u provođenju svojih prijedloga za smanjenje francuskog državnog duga i postizanje bolje ravnoteže u proračunu. Sada je izjavio da želi da parlament 8. rujna održi glasovanje o povjerenju. To je test je li parlament zaista spreman odbaciti politiku štednje za koju on i mnogi drugi smatraju da je nužna za Francusku.
U Francuskoj se mnogo govori o isključivo političkoj krizi, a ne o ekonomskoj. Tijekom svog drugog mandata, predsjednik Macron imao je poteškoća s imenovanjem vlada koje su uspjele okupiti stabilnu podršku u Nacionalnoj skupštini. A nakon što je parlament raspušten nakon posljednjih europskih izbora 2024. godine, situacija je postala još gora.
Na parlamentarnim izborima održanim 2024. godine, Macronov središnji blok je oslabljen, ali Macron je ipak imenovao premijere iz istog bloka. Sadašnji premijer, Francois Bayrou, četvrti je premijer tijekom Macronovog drugog predsjedničkog mandata i drugi premijer od izbora novog parlamenta 2024. godine.
No osim čisto političke situacije, koja je dijelom posljedica francuskog izbornog sustava, ali i odbijanja francuskog političkog centra da se udruži s nacionalističkom desnicom ili radikalnom ljevicom, zanimljivo je raspraviti o ekonomskim uzrocima krize.
Općepoznata je činjenica da Francuzi teško prihvaćaju ekonomske reforme koje na bilo koji način podrazumijevaju manje privilegirane životne uvjete. Bilo da se radi o snižavanju dobi za odlazak u mirovinu ili pogoršanju uvjeta rada, svaka francuska vlada koja nastavi s takvim mjerama riskira štrajkove i nasilne prosvjede na ulicama .
Premijer Bayrou sada pokušava preuzeti odgovornost i stvoriti bolje javne financije. Svi možemo imati mišljenja o prijedlozima koje iznosi. Između ostalog, želi ukinuti dva državna praznika kako bi Francuzi više radili i postali produktivniji. Druge vlade su prethodno pokušale povisiti dob za odlazak u mirovinu.
Poanta je u tome da zemlja, njezini političari i njezin narod moraju u nekom trenutku preuzeti odgovornost za svoje gospodarstvo. Kao i mnoge druge zapadne zemlje, Francuska već nekoliko desetljeća nema uravnotežen proračun. Sada ima dug od oko 110 posto BDP-a, što je 2024. bila treća najveća brojka u EU nakon Grčke i Italije. EU ima skup pravila koja navode da države članice ne smiju imati više od 60 posto BDP-a državnog duga i tri posto proračunskog deficita. Francuska je jedna od zemalja koja redovito krši ta načela.
François Bayrou čini se odlučnim prekinuti taj trend. To je impresivno s obzirom na slabu podršku koju ima u vrlo podijeljenom parlamentu. To pokazuje spremnost da preuzme stvarnu odgovornost za dugoročni razvoj zemlje.
Sada riskira gubitak povjerenja. Tada će Francuska ponovno biti bačena u političku krizu u kojoj će već oslabljeni i nepopularni predsjednik pokušati imenovati vladu s mogućnošću pronalaska parlamentarne podrške za smislene politike.
Stranke velikog lijevog bloka, kao i Nacionalni skup, već su izjavile da neće izraziti povjerenje Bayrouu na glasovanju 8. rujna. Ako se toga drže, Bayrou stoga neće imati većinu u parlamentu i tada će morati dati ostavku.
Ova se situacija mogla izbjeći da se desetljeća neodgovornog trošenja zajedničkih resursa nikada nisu dogodila. Problemi se mogu odgoditi za još nekoliko godina. Može se nadati budućem ekonomskom čudu. Međutim, odgovoran stav svih političara u Francuskoj i dalje bi se trebao sastojati od rješavanja problema sada i pružanja premijeru podrške koja mu je potrebna za pokretanje potrebnih reformi za sve.